Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
10. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. DZS: pad BDP-a u prvom kvartalu 1,5 posto
7. Fina: krajem travnja neplaćeno 37,4 milijarde kuna dospjelih obveza
8. DZS: do kraja travnja veći pad izvoza od uvoza
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
10. 6. 151.280.000 371.280.000 121.280.000 1,33
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 86.500.000 0,56 1 tjedan 2.500.000 0,80 1 mjesec 32.290.000 3,44 Ukupno 121.280.000 1,33
Izvor: Tržište novca
Tržište novca: nepodmireno 30 milijuna kuna potražnje
Na Tržištu novca Zagreb danas je 30 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno, i to zbog kreditnih ograničenja tržišnih sudionika.
Potražnja je danas smanjena 5,74 posto, na 151,28 milijuna kuna, dok je ponuda porasla 12,34 posto, na
371,28 milijuna. Premda je ponuda bila i više nego dvostruko veća, dio potražnje, 30 milijuna kuna, ostao je nepokriven. Najviše je plasirano prekonoćnih pozajmica, u vrijednosti 86,5 milijuna kuna, pri čemu je kamata dosegnula 0,56 posto, što je 0,15 postotnih bodova više nego u petak. Ugovoreno je i 32,29 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, uz kamatu od 3,44 posto. Na rok od tjedan dana plasirano je, pak, 2,5 milijuna kuna kredita, uz kamatnu stopu od 0,80 posto, što je 3,70 postotnih bodova manje nego u petak. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 121,28 milijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa porasla s u petak zabilježenih 0,56 na 1,33 posto.
„Početkom novog radnog tjedna nastavlja se trend visoke ponude kratkoročnih sredstava, uz skromniju potražnju. Unatoč takvom odnosu ponude i potražnje, dio potražnje je ostao nepodmiren zbog kreditnih ograničenja. Trgovalo se pozajmicama s različitim rokovima dospijeća uz prosječnu kamatnu stopu od 1,33 posto“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: indeksi u minusu
Dionički indeksi Zagrebačke burze tjedan su započeli u minusu, Crobex je danas oslabio 0,56 posto, na 1.839,71 bod, a Crobex10 je pao za 0,81 posto, na 1.050,65 bodova.
Redovni promet Burze iznosio je danas 11,9 milijuna kuna, a najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom
od 5,7 milijuna kuna. Pritom je cijena HT-ove dionice pala za 1,66 posto, na 204,05 kuna.
Po prometu slijedi dionica Diokija s 908,7 tisuća kuna prometa, uz znatan rast cijene, od 12,62 posto, na
27,39 kuna. Promet od 519,2 tisuće kuna imala je dionica Leda, čija je cijena porasla za 1,53 posto, na 7.970 kuna.
Cijena dionici Ericssona Nikole Tesle je pak pala za 1,18 posto, na 1.329 kuna, uz promet od 404,6 tisuća
kuna. Pad cijene od 1,73 posto bilježi dionica Tiska, na 213,15 kuna, a imala je promet od 372,5 tisuća kuna.
Veći rast cijene među trgovanijim dionicama ostvarila je dionica Instituta IGH za 10,61 posto, na 219 kuna.
IGH je izvijestio da je Nagodbeno vijeće Financijske agencije donijelo danas rješenje o otvaranju postupka
predstečajne nagodbe nad Institutom IGH te je objavilo poziv vjerovnicima te tvrtke da najkasnije do 10.
srpnja prijave svoje tražbine.
Među korporativnim vjestima s Burze danas je i ona Podravke kojom je ta tvrtka u odgovoru Burzi
opovrgnula tvrdnje navedene u članku na jednom portalu kako američki JP Morgan kupuje Podravku.
Iz Podravke ističu kako u potpunosti opovrgavaju tvrdnje navedene u članku, a osobito s obzirom na navod
da je "o tome već postignut dogovor s Nadzornim odborom Podravke". Navodi u članku nisu bile predmet
rasprave niti je o njima donesena ikakva odluka Uprave odnosno Nadzornog odbora Podravke, ističu iz
Podravke te dodaju kako će svakoj materijalnoj činjenici bez odgode obavijestiti Burzu.
Dionicom Podravke danas je ostvareno tek nešto više od 8 tisuća kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,06 posto, na 248 kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,42 120,00 119,45 359.171,20 -0,03%
ATGR-R-A 602,03 602,03 602,03 10.836,54 0,65%
DLKV-R-A 25,01 27,99 25,70 75.055,12 -4,81%
HT-R-A 202,83 208,30 204,05 5.705.517,71 -1,66%
IGH-R-A 188,00 230,00 219,00 196.117,42 10,61%
INA-R-A 4.236,00 4.250,02 4.236,00 182.559,88 -1,49%
INGR-R-A 3,29 3,50 3,34 66.379,86 -7,22%
KOEI-R-A 725,00 749,33 725,00 5.123,66 -3,30%
LEDO-R-A 7.850,00 7.970,00 7.970,00 519.270,01 1,53%
LKPC-R-A 485,76 509,91 485,76 33.623,19 -2,85%
OPTE-R-A 7,36 7,48 7,40 14.116,44 0,68%
PODR-R-A 245,00 248,00 248,00 8.088,00 2,06%
PTKM-R-A 207,98 219,99 208,00 299.930,57 1,96%
ULPL-R-A 180,00 181,00 180,00 5.943,00 -1,53%
VART-R-1 17,01 19,00 18,00 61.127,61 3,45%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.464,00 3.464,00 3.464,00 10.392,00 0,23%
ADRS-P-A 289,20 291,99 289,50 172.099,35 0,00%
ARNT-R-A 144,97 144,98 144,98 11.453,12 3,48%
ATLN-R-A 56,50 58,38 56,50 202.491,01 2,73%
ATPL-R-A 295,03 305,00 295,06 82.752,11 -3,27%
AUHR-R-A 290,01 290,02 290,01 4.930,32 -4,91%
BD62-R-A 18,11 19,90 19,90 37.560,37 0,25%
BLJE-R-A 65,55 67,08 66,50 69.618,09 -0,75%
BPBA-R-A 11,15 11,15 11,15 892,00 0,00%
CEBA-P-A 30,06 30,06 30,06 150,30 -60,83%
DDJH-R-A 71,00 73,37 73,37 87.053,18 0,51%
DIOK-R-A 23,01 28,08 27,39 908.740,58 12,62%
ERNT-R-A 1.328,00 1.344,99 1.329,00 404.656,83 -1,18%
HCVT-R-A 147,01 156,01 156,00 32.498,61 7,58%
HDEL-R-A 98,54 104,00 104,00 10.729,20 0,00%
HMST-R-A 130,00 130,00 130,00 1.300,00 0,00%
HTPK-R-A 38,01 38,01 38,01 2.280,60 0,03%
HUPZ-R-A 1.078,00 1.078,00 1.078,00 4.312,00 1,60%
IKBA-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 130.000,00 5,26%
INDG-R-A 139,90 160,00 160,00 5.895,90 16,53%
IPKK-R-A 195,00 200,00 195,00 7.935,00 -2,50%
JDPL-R-A 60,00 60,99 60,99 5.531,88 1,65%
JDRA-R-A 509,96 509,96 509,96 2.549,80 4,07%
KNZM-R-A 138,00 138,01 138,00 45.679,50 0,00%
KODT-P-A 1.030,00 1.030,01 1.030,00 41.200,27 0,00%
KORF-R-A 146,55 149,49 147,58 355.653,66 0,61%
KRAS-R-A 390,01 392,00 390,01 95.206,97 -0,51%
KSST-R-A 386,19 391,11 386,40 7.377,54 -1,20%
KTJV-R-A 15,23 16,19 16,19 2.976,78 6,37%
LKRI-R-A 118,63 120,00 118,63 21.456,82 -0,27%
LPLH-R-A 36,01 36,06 36,01 1.802,50 -2,68%
LRH-R-A 1.900,03 1.900,03 1.900,03 7.600,12 -0,05%
MLNR-R-A 360,00 360,00 360,00 29.880,00 0,00%
PBZ-R-A 493,00 499,00 493,00 55.234,30 -0,20%
RIVP-R-A 13,41 13,65 13,55 145.122,25 1,12%
SAPN-R-A 174,99 174,99 174,99 1.399,92 2,15%
SLRS-R-A 380,00 380,00 380,00 6.080,00 0,00%
TEP-R-A 21,21 21,21 21,21 106,05 24,76%
THNK-R-A 613,00 613,00 613,00 1.226,00 -0,01%
TISK-R-A 213,01 214,00 213,15 372.530,15 -1,73%
VDKT-R-A 310,00 324,86 324,86 11.859,52 4,79%
VLBT-R-A 4,71 4,71 4,71 942,00 6,80%
VPIK-R-A 116,70 119,50 117,00 26.973,20 -0,59%
ZABA-R-A 32,99 34,00 32,99 39.484,18 -2,97%
ZTNJ-R-A 177,00 177,00 177,00 1.947,00 0,18%
Domaći MTP
EPLT-R-A 740,00 740,00 740,00 59.200,00 0,00%
PRFC-R-A 14,00 14,00 14,00 3.318,00 -1,41%
ZEP-R-A 38,11 38,11 38,11 3.811,00 -23,98%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX1 128,20 128,20 128,20 27.050,20 10,42%
EGB-S-LDX2 98,00 98,00 98,00 8.820,00 15,29%
EGB-S-LDX3 61,00 65,00 62,90 220.382,03 27,07%
EGB-S-LSL1 16,24 18,28 18,28 11.782,02 -5,77%
EGB-S-LWL1 74,93 74,93 74,93 374,65 3,48%
EGB-S-SDX3 75,50 79,70 78,00 261.672,50 -12,95%
EGB-S-SGD2 152,68 152,68 152,68 763,40 5,37%
EGB-S-TSWL 96,84 99,50 99,50 226.024,69 -7,01%
Ukupan promet
15.257.133,10
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,02 posto
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, posljednjeg je dana prošloga tjedna porastao 0,02 posto, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima agencije, Mirex je u petak bio u visini 181,2650 bodova. Dva su obavezna mirovinska fonda pritom bilježila rast, a druga dva pad vrijednosti. Najveći rast zabilježio je AZ fond, čija se vrijednost povisila za 0,07 posto, na 186,1887 bodova, dok je Raiffeisen porastao za 0,01 posto, na 181,0768 bodova.
Fond Erste Plavi kliznuo je za 0,01 posto na 186,7524 bodova. Vrijednost PBZ Croatia osiguranja niža je bila za 0,08 posto, na 164,8961 bodova, izvijestila je HANFA.
Mirovinski fond Vrijednost na dan 6. Vrijednost na dan 7. promjena %
06. 06.
Mirex 181,2299 181,2650 0,02
AZ OMF* 186,0636 186,1887 0,07
Erste Plavi OMF. 186,7772 186,7524 -0,01
PBZ Croatia osig.OMF 165,0353 164,8961 -0,08
Raiffeisen OMF 181,0530 181,0768 0,01
AZ benefit DMF** 194,0178 194,1589 0,07
AZ profit DMF 215,3150 215,3125 0,00
Croatia osiguranje DMF 133,0485 132,9931 -0,04
Erste Plavi Expert DMF 156,3341 156,3914 0,04
Erste Plavi Protect DMF 158,6792 158,5246 -0,10
Raiffeisen DMF 171,7223 171,8146 0,05
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,4408 106,4186 -0,02
Auto Hrvatska ZDMF 119,8895 119,9647 0,06
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,3568 206,3970 0,02
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,8819 201,8448 -0,02
AZ VIP ZDMF 217,6862 217,6756 0,00
AZ ZABA 100,5549 100,6872 0,13
AZ Zagreb ZDMF 158,1780 158,2448 0,04
ZDMF cestarski fond 139,2187 139,2396 0,02
ZDMF Croatia osiguranje 116,7813 116,7272 -0,05
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,8507 180,9232 0,04
ZDMF HEP grupa 122,8040 122,7748 -0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 132,5453 132,5024 -0,03
ZDMF Hr. liječničkog sind. 194,5649 194,6249 0,03
ZDMF Novinar 166,2166 166,2687 0,03
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,7776 136,7888 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 118,9796 119,0115 0,03
ZDMF T-HT 156,0671 155,9881 -0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 15.040 Tokyo/Nikkei 13.514 12.877 London/FTSE-100 6.397 6,411 Frankfurt/DAX 30 8.330 8,254
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica porasle, nakon dva tjedna pada, što se zahvaljuje pozitivnom utjecaju izvješća o zaposlenosti u SAD-u, no pitanje je u kojem će smjeru indeksi dalje krenuti.
Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 0,9 posto, na 15.248 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,8 posto, na 1.643 boda, a Nasdaq indeks 0,4 posto, na 3.469 bodova.
Cijelog prošlog tjedna trgovalo se vrlo nesigurno jer se ulagači plaše smanjenja poticajnih monetarnih programa američke središnje banke, koji već dugo vremena podržavaju tržište. Ako makroekonomski podaci pokažu da se rast gospodarstva ubrzava, Fed bi mogao zaoštriti monetarnu politiku, a ako se rast uspori, monetarne mjere ostaju na snazi još neko vrijeme.Zbog toga ulagači pažljivo prate svako novo gospodarsko izvješće koje bi moglo nagovijestiti rasplet te situacije. Prošloga je petka objavljeno da je u svibnju broj zaposlenih povećan za 175.000, nešto više nego što se očekivalo, no stopa je nezaposlenosti porasla sa 7,5 na 7,6 posto.
To je pozitivno utjecalo na tržište jer se procjenjuje da podaci nisu ni dovoljno dobri, ni dovoljno slabi da bi naveli središnju američku banku na promjene u monetarnoj politici.
„Ti podaci sadrže za svakoga ponešto, i za one koji smatraju da bi se Fedovi programi mogli smanjiti prije, i za one koji se zalažu da to bude što kasnije“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.
Na nesigurnost na tržištu ukazuje i rast VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija. Od kada je prije tri tjedna predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi na jednoj od idućih sjednica čelnici središnje banke mogli raspravljati o smanjenju poticajnih programa, taj je indeks porastao više od 20 posto.
Ipak, kreće se samo oko 15 bodova, što je prilično niska razina koja pokazuje da među ulagačima ne vlada panika jer vjeruju da Fed neće zaoštriti monetarnu politiku već na sjednici u lipnju, nego možda u rujnu.
„Tržište je u fazi prilagodbe, što znači da bi se neko vrijeme cijene dionica mogle kretati u uskom rasponu. No, ako Fed najavi promjenu politike, to bi moglo izazvati šok i pad cijena“, kaže Anastasia Amoroso, analitičarka u J.P. Morgan Funds.
Zabrinjavajući kineski podaci zakočili su u ponedjeljak i europska tržišta dionica, pritisnuvši vrijednost rudarskih dionica, iako se među ulagačima još osjeća trag optimizma s kraja prošlog tjedna zbog očekivanja da će američka središnja banka zadržati poticajne mjere za gospodarstvo.
Londonski FTSE porastao je 0,96 posto na 6.397 bodova, frankfurtski DAX za 0,91 posto na 8.330 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,27 posto i iznosio 3.862 boda.
Rudarske dionice oslabile su u prosjeku 1,6 posto, prateći pad cijena metala nakon što su podaci objavljeni tijekom vikenda pokazali da kineski gospodarski rast usporava. Uvoz je tako pao 0,3 posto, a očekivao se njegov rast za šest posto. Uvoz ključnih metala, uključujući bakar i aluminija, pao je po dvoznamenkastoj stopi.
"Podaci pokazuju da realni rast u Kini u najbojem slučaju iznosi pet posto, što znači da komponentu rasta koju čini zarada kompanija treba prilagoditi a to će se desiti tijekom ljeta“, rekao je Steen Jakobsen, strateg u banci Saxo.
Rast japanskog gospodarstva pomogao je ublažiti zabrinutost zbog Kine, no indeksi će vjerojatno ostati nestabilni uoči sastanka ključnog odbora američke središnje banke koji bi, kako se očekuje, trebao ponuditi signale o izgledima za program poticaja gospodarstvu.
Očekuje se da će Fed zadržati poticajne mjere, s obzirom na to da su vladini podaci o zapošljavanju u svibnju pokazali neto otvorenih 175 tisuća radnih mjesta, dovoljno da sugerira stabilan oporavak ali ne i da Fed zaključi da poticajne mjere više nisu potrebne.
"Poticaji su ono što nas drži. Budu li ukinuti, ponovo ćemo usmjeriti na temljene čimbenike, koji već dugo upozoravaju da previsoko cijenimo dionicu a obzirom na procjene za budućnost i za moguću zaradu", kazao je Jakobsen iz banke Saxo. Investitori su se više usmjerili na defanzivni sektor, ponajprije na proizvođače lijekova.
Irska tvrtka Elan Corp dobila je na vrijednosti 1,1 posto nakon što su odbila ponudu za preuzimanje koju joj je uputila tvrtka Royalty Pharma. AstraZeneca je objavila da će kupiti američku tvrtku Pearl Therapeutics za do 1,15 milijardi dolara, što je podiglo vrijednost dionice britansko-švedske kompanije za 0,8 posto. Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 4,94 posto na 13.514 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3213 1,3229 1,3176
USD/JPY 98,80 98,98 97,04
GBP/USD 1,5536 1,5562 1,5495
USD/CHF 0,9372 0,9409 0,9339
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru danas je na međunarodnim deviznim tržištima blago oscilirao između pozitivnog i negativnog područja, pod utjecajem raznih čimbenika, uključujući stabilizaciju tržišta dionica i poboljšane prognoze za kreditni rejting SAD-a.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3208 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u usporedbi s prethodnim trgovanjem. Jedinstvena europska valuta ojačala je pak oko 1,2 posto prema jenu, na 130,57 jena.
I dolar je ojačao prema jenu, i to za 1,33 posto, te se njime trgovalo po 98,8 jena. Time je za oko četiri posto na dobitku u odnosu na 94,98 jena, najnižu razinu od 4. travnja, na koju se spustio u petak. Američkom dolaru dodatni vjetar u leđa prema jenu i prema euru pružila je vijest iz agencije za kreditne rejtinge Standard & Poor's o podignutoj prognozi za kreditni rejting SAD-a iz negativne u stabilnu. Postojeći rejting AA+ ostaje nepromijenjen, objavila je agencija.
"Izmijenjena prognoza za rejting dobra je vijest za dolar. To je novi u nizu znakova da svjedočimo široj stabilizaciji i poboljšanju gospodarstva, a s vremenom se i državna fiskalna pozicija poboljšava, premda sporim tempom", kazao je Omer Esiner, glavni valutni analitičar u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange.
Dolaru je poticaj za jačanje prema jenu i drugim vodećim valutama pružila stabilizacija tržišta dionica i nastavak trenda od kraja prošlog tjedna kada su zelenu novčanicu katapultirali ohrabrujući podaci s američkog tržišta rada.
Dolaru su tako podršku danas dali snažan skok tokijskog dioničkog indeksa Nikkeija od gotovo pet posto, nakon što je naviše revidiran rast japanskog gospodarstva u prvom tromjesečju. U vrijeme jačanja japanskih dionica jen obično gubi na vrijednosti.
Analitičari prognoziraju da bi izgledno smanjenje monetarnih poticajnih mjera u SAD-u u idućim mjesecima također moglo pružati podršku dolaru, ali napominju da bi neizvjesnost oko toga kada će se to dogoditi mogla rezultirati određenom promjenjivošću njegova tečaja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 7. 6. USLIB 0,13260 -0,002 0,19238 0,27515 0,40976 7. 6. EULIB 0,02786 0,003 0,06000 0,12143 0,21286
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 11. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5242 5,6902 8,8385 5,7666 6,0777 8,7141
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od petak, kuna je oslabila prema svim značajnijim stanim valutama, osim prema švicarskom franku.
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, tečaj eura povećan je za 0,06 posto u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna tako da srednji tečaj eura iznosi 7,524283 kune. Za 0,07 posto povećan je tečaj britanske funte, dok je tečaj američkog dolara povećan za 0,27 posto. Srednji tečaj funte iznosi 8,838580 kuna, a dolara 5,690299 kuna. Istodobno je tečaj švicarskog franka smanjen za 0,65 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,077773 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 11. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize c) Kupovni
tečaj za devize d)
Kupovni tečaj za
efektivu i čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,5700 5,8724 9,0712 6,2161
OTP Banka Hrvatska 7,5785 5,8356 9,0185 6,2017
Štedbanka 7,6012 5,8857 9,0048 6,1921
Partner banka 7,5900 5,8789 9,0345 6,2631
Erste&Steiermarkische 7,5720 5,8570 9,0950 6,2360
Hrvatska poštanska banka 7,575 5,9084 9,1505 6,3355
Splitska banka 7,5720 5,8612 9,0604 6,2185
Podravska banka 7,7018 5,9033 9,0587 6,2124
Istarska kreditna banka 7,5850 5,8700 9,0795 6,3133
Karlovačka banka 7,5790 5,9000 9,1643 6,3017
Croatia banka 7,5814 5,8251 8,9985 6,2102
Sberbank 7,6150 5,8781 9,0772 6,2905
Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 5,8942 9,0762 6,2532
Fina 7,5450 5,9084 9,1505 6,3355
Privredna banka 7,5750 5,9452 9,0598 6,2758
Centar banka 7,5852 5,8154 9,0595 6,2601
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5468 5,7073 8,8650 6,0960
Zagrebačka banka 7,5600 5,7918 8,9468 6,1308
OTP Banka Hrvatska 7,5650 5,8072 8,9567 6,1714
Štedbanka 7,5710 5,8160 8,9156 6,1307
Partner banka 7,5750 5,8404 8,9897 6,2054
Erste&Steiermarkische 7,5600 5,8246 9,0451 6,2017
Hrvatska poštanska banka 7,5650 5,8211 9,0153 6,2418
Splitska banka 7,5620 5,7900 8,9941 6,1640
Podravska banka 7,7011 5,8037 9,0187 6,1824
Istarska kreditna banka 7,5700 5,8300 8,9735 6,2827
Karlovačka banka 7,5680 5,8570 9,0975 6,2558
Croatia banka 7,5664 5,7853 8,9366 6,1738
Sberbank 7,5950 5,8496 9,0330 6,2601
Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,7941 8,9761 6,1531
Fina 7,5350 5,8211 9,0153 6,2418
Privredna banka 7,5650 5,8286 8,9701 6,2137
Centar banka 7,5754 5,7870 9,0153 6,2297
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5017 5,6732 8,8120 6,0595
Zagrebačka banka 7,4600 5,5959 8,6442 5,9235
OTP Banka Hrvatska 7,4523 5,5738 8,6920 5,9353
Štedbanka 7,4574 5,5833 8,5590 5,8856
Partner banka 7,4650 5,5306 8,6973 5,9431
Erste&Steiermarkische 7,4600 5,5516 8,6213 5,9111
Hrvatska poštanska banka 7,4650 5,5480 8,6352 5,9197
Splitska banka 7,4620 5,5909 8,6848 5,9579
Podravska banka 7,4700 5,5882 8,6814 5,9922
Istarska kreditna banka 7,4650 5,5600 8,6820 5,9677
Karlovačka banka 7,4650 5,5700 8,6517 5,9492
Croatia banka 7,4625 5,5821 8,7342 5,9683
Sberbank 7,4950 5,5936 8,6972 5,9866
Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,5939 8,6759 5,9529
Fina 7,4650 5,5485 8,6352 5,9197
Privredna banka 7,4650 5,5443 8,7049 5,9106
Centar banka 7,4753 5,5935 8,6794 5,9258
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,4450 5,5400 8,5578 5,8643
OTP Banka Hrvatska 7,4403 5,5397 8,6037 5,8930
Štedbanka 7,4276 5,5275 8,4734 5,8267
Partner banka 7,4550 5,4905 8,6431 5,9224
Erste&Steiermarkische 7,4500 5,5290 8,5780 5,8870
Hrvatska poštanska banka 7,4450 5,4648 8,5057 5,8309
Splitska banka 7,4520 5,5368 8,6185 5,9155
Podravska banka 7,4550 5,5182 8,5914 5,9422
Istarska kreditna banka 7,4550 5,5350 8,6644 5,9340
Karlovačka banka 7,4550 5,5200 8,5740 5,8958
Croatia banka 7,4475 5,5480 8,6724 5.9319
Sberbank 7,4750 5,5651 8,6530 5,9562
Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,4938 8,5758 5,8526
Fina 7,4450 5,4648 8,5057 5,8309
Privredna banka 7,4550 5,4888 8,6179 5,8515
Centar banka 7,4655 5,5622 8,6618 5,8954
6. DZS: pad BDP-a u prvom kvartalu 1,5 posto
Realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je u prvom tromjesečju ove godine 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, potvrdili su danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji se podudaraju s nedavno objavljenom prvom procjenom kretanja BDP-a.
Podaci DZS-a pokazuju da je potrošnja kućanstava, kao najznačajnija kategorija u BDP-u, u prvom tromjesečju pala za 3 posto prema prvom kvartalu lani. Pad bruto investicija u fiksni kapital istodobno je iznosio 2,3 posto, dok je potrošnja države povećana za 0,3 posto.
„Najveći negativan doprinos u prvom tromjesečju očekivano je došao od potrošnje kućanstava, uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada plaća i raspoloživog dohotka kućanstava. Nadalje, nastavlja se negativan doprinos investicija. Investicije u fiksni kapital pale su 17. uzastopni kvartal“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a. Pozitivan doprinos stopi realnog pada BDP-a u prvom tromjesečju došao je samo od neto inozemne potražnje, i to u iznosu od 0,8 postotnih bodova.
Naime, u prva tri mjeseca stopa pada izvoza bila je nešto niža od stope po kojoj je snižen uvoz. Izvoz roba i usluga u prvom je kvartalu bio za 4,9 posto, a uvoz roba i usluga za 5,6 posto niži nego u prva tri mjeseca prošle godine.
Podaci DZS-a o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) pokazuju, pak, da je u prvom tromjesečju 2013. BDV smanjen realno za 0,8 posto u odnosu na isti kvartal 2012. godine.
Najveći negativan doprinos i nadalje dolazi od građevinarstva, koje i nakon četiri godine kontinuirano pada. U prvom ovogodišnjem kvartalu pao je za 4,3 posto.
Pad BDV-a nastavljen je i u poljoprivredi, šumarstvu te ribarstvu, za 2,1 posto prema prvom tromjesečju lani, potom u trgovini na veliko i malo, prijevozu, skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane, za 3,9 posto, kao i u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, za 1,8 posto, poslovanju nekretninama, za 0,7 posto, te u ostalim uslužnim djelatnostima, za 1,4 posto.
Rast BDV-a u prvom kvartalu prema istom razdoblju lani, nakon šest uzastopnih negativnih kvartala, zabilježen je pak kod prerađivačke industrije, rudarstva i vađenja te ostale industrije, i to za 1 posto.
Pritom podaci DZS-a pokazuju da je BDV samo kod prerađivačke industrije stagnirala, odnosno iskazana je nulta stopa rasta, nakon četiri tromjesečja pada po stopama od 2,9 do čak 6,2 posto.
U djelatnostima informacija i komunikacija BDV je istodobno povećan za 1,9 posto, a u stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 1,1 posto, dok je rast BDV-a u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi iznosio 0,9 posto prema prvom tromjesečju 2012. godine.
„U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini za 0,5 posto, pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najvećim negativnim doprinosom osobne potrošnje koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada koju, uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti, prati pad realnih dohodaka“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.
Nešto bolju situaciju očekuju u drugoj polovici godine.
„Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija, uslijed početka realizacije nekih od najavljenih a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine, s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a uvelike će ovisiti o pripremljenosti projekata. Nadalje, u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, što bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
7. Fina: krajem travnja neplaćeno 37,4 milijarde kuna dospjelih obveza
Ukupna vrijednost dospjelih nepodmirenih obveza poslovnih subjekata u Hrvatskoj je krajem travnja ove godine iznosila je 37,39 milijardi kuna, što je za 2,7 posto ili oko 1,03 milijarde kuna manje u odnosu na stanje s kraja ožujka ove godine, a smanjenje je prvenstveno posljedica pokrenutih postupaka predstečajne nagodbe, pokazuju podaci koje danas objavila Financijska agencija (Fina).
Istodobno su zbog neizvršenih osnova za plaćanje zadnjeg dana travnja u blokadi bila i 258.303 građana, odnosno njih 2.739 više nego krajem ožujka, dok je njihov je dug istodobno porastao za oko 490 milijuna kuna, na 19,24 milijarde kuna.
Po podacima Fine, zbog neizvršenih osnova za plaćanje 30. travnja ove godine bilo je blokirano 67.667 poslovnih subjekata, 0,9 posto ili 648 poslovnih subjekata više nego krajem mjeseca prije.
Pritom iz Fine navode da je s osnove otvaranja predstečajnih postupaka iznos prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje u travnju smanjen za 2,33 milijarde kuna, a broj dužnika za 297.
U odnosu na travanj lani, ukupni iznos dospjelih nepodmirenih obveza poslovnih subjekata smanjen je za 14 posto ili za više od 6 milijardi kuna, dok je blokiranih poslovnih subjekata na kraju travanja ove godine prema istom mjesecu lani bilo manje za 6,5 posto, odnosno njih 4.734.
Promatraju li se podaci o insolventnosti prema trajanju blokade, u travnju su i dalje dominirali poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi, kako po broju tako i po iznosu blokade - na 50.121 blokiranih poslovnih subjekata odnosi se gotovo 32,2 milijarde kuna dospjelih neplaćenih obveza.
Ipak, broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od godine dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na ožujak su nešto manji, broj poslovnih subjekata za 0,7 posto a iznos za 2 posto, dok je istodobno iznos neplaćenih dospjelih obveza poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi smanjen za 10,9 posto. Naime, u kratkotrajnoj blokadi do 60 dana krajem travnja je bilo 6.626 poslovnih subjekata, 880 manje nego krajem ožujka, a iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje smanjen je za više od 115 milijuna kuna, na 955,2 milijuna kuna.
Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata njih gotovo dvije trećine ili 43.999 su bez zaposlenih, a iznos njihovih blokada bio je krajem travnja viši od 23 milijarde kuna, dakle 61,7 posto ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje. Od ukupno blokiranih poslovnih subjekata, nešto manje od polovine, odnosno 30.171, su pravne osobe, a na njih se odnosi najveći dio iznosa ukupno neizvršenih osnova za plaćanje, i to 77,1 posto ili nešto više od 28,8 milijardi kuna. Krajem travnja u blokadi je bilo i 35.956 fizičkih osoba, s iznosom prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od 8,5 milijardi kuna.
8. DZS: do kraja travnja veći pad izvoza od uvoza
Robni izvoz Hrvatske u prva četiri mjeseca ove godine, iskazan u kunama, pao je za 5,5 posto, a izražen u eurima smanjen je za 6,1 posto u odnosu isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz istodobno u kunama pao za 3,7 posto, a u eurima za 4,2 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pokrivenost uvoza izvozom u prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 54,7 posto, prema 56,4 posto u istom razdoblju 2012. Prema podacima DZS-a, Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 21,2 milijarde kuna, a uvoz je ostvaren u vijednosti od 38,7 milijardi kuna.
Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine ukupno je iznosio 2,8 milijardi eura, a uvoz 5,1 milijardu eura. Tako je na kraju travnja ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske iznosio 17,5 milijardi kuna, odnosno 2,3 milijardi eura te je prema deficitu iz istog razdoblja lani porastao za 1,75 posto u kunama, odnosno za 1,13 posto u eurima. Podaci DZS-a pokazuju i da je samo u travnju iz Hrvatske na inozemna tržišta izvezeno roba za 719,5 milijuna eura, uz istodobni uvoz od 1,37 milijarde eura, što je rezultiralo mjesečnim deficitom od 654,2 milijuna eura. Statistika pokazuje da je u prva četiri mjeseca ove godine izvoz prerađivačke industrije, iskazan u eurima, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 5,7 posto, na oko 2,5 milijarde eura.
Među pojedinim djelatnostima unutar prerađivačke industrije s većim udjelom u izvozu, izvoz rafiniranih naftnih proizvoda porastao je u tom razdoblju za 10,3 posto, na 350,5 milijuna eura, a umjereniji rast, od 2,2 posto, bilježi se i kod izvoza strojeva i uređaja, na 219,2 milijuna eura.
Značajan rast izvoza u prva četiri mjeseca ove godine bilježe i proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, za 31 posto, na 194,5 milijuna eura, kao i farmaceutska industrija, za 17,1 posto, na više od 161 milijun eura.
Istodobno je izvoz električne opreme smanjen za 8,3 posto, na 203 milijuna eura, a visok pad, za 17,7 posto, na 183,8 milijuna eura, bilježi prehrambena industrija. Za 3,1 posto istodobno je pao izvoz kemijske industrije, na 161,8 milijuna eura. Jednu od najviših stopa pada izvoza u prva četiri mjeseca ove godine bilježi proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi brodogradnju. Izvoz brodogradnje u tom je razdoblju naime smanjena za 67,4 posto, na manje od 77,5 milijuna eura.
Podaci DZS-a za prvo ovogodišnje tromjesečje govore da je glavno izvozno tržište za hrvatske proizvode i dalje Europska unija, s udjelom od gotovo 61,5 posto u ukupnom izvozu. Uvoz iz EU pak čini 60,6 posto ukupnog uvoza. Na tržišta EU Hrvatska je do kraja travnja izvezla roba u vrijednosti 1,7 milijardi eura ili 1,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz iz EU istovremeno smanjen za čak 10,4 posto, na 3 milijarde eura.
Pojedinačno, najveći izvoz Hrvatska je u tom razdoblju ostvarila na tržište Italije, u vrijednosti od gotovo 400 milijuna eura (pad za 12,9 posto), te na njemačko tržište, od 329,6 milijuna eura (rast za 1,3 posto).
Iz tih je zemalja u prva četiri mjeseca ostvaren i najveći uvoz - iz Italije za 742,15 milijuna eura (23,4 posto manje), a Njemačke 665 milijuna eura (0,2 posto manje).
U zemlje Cefte, na koje otpada gotovo 19 posto ukupnog izvoza, Hrvatska je do kraja travnja izvezla roba u vrijednosti 528,7 milijuna eura, što je za 12,2 posto manje nego u prva četiri mjeseca lani, dok je uvoz iz tih zemalja, koji čini 5,6 posto ukupnog uvoza, istodobno smanjen za 6,3 posto, na 287,5 milijuna eura.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821