Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
6. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Vlada prihvatila Sporazum o plaćama za državne i javne službe
7. Draghi: ECB treba nastaviti s mjerama poticaja za gospodarstvo
8. Regulatori EU-a planiraju preuzeti nadzor nad utvrđivanjem Libora
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
6. 6. 632.820.000 742.820.000 562.820.000 0,4
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 101.500.000 0,23 1 tjedan 5.000.000 4,00 1 mjesec 456.320.000 0,40 Ukupno 562.820.000 0,40
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca Zagreb danas su snažno porasle i ponuda i potražnja, što je potaknulo rast prometa, dok je prosječna kamatna stopa znatno pala.
Potražnja je danas dosegnula 632,8 milijuna kuna, što je oko 420 milijuna kuna više nego jučer. Ponuda je, pak, porasla za otprilike 400 milijuna, na 742,8 milijuna. Premda je ponuda bila veća, dio potražnje, oko 70 milijuna kuna, ostao je nepokriven. Najviše sredstava, 456,3 milijuna kuna, plasirano je na rok od mjesec dana, po kamati od 0,40 posto. Prekonoćni krediti dosegnuli su, pak, 101,5 milijuna kuna, a kamata je iznosila 0,23 posto, isto kao i jučer. Na rok od tjedan dana plasirano je 5,0 milijuna kuna, uz kamatnu stopu od 4 posto, dok je jučer cijena kredita na taj rok iznosila 2,0 posto.
Ukupan promet na Tržištu novca dosegnuo je danas 562,82 mlijuna kuna, pri čemu je prosječna kamatna stopa skliznula s jučerašnjih 0,73 na 0,40 posto.
„Danas je u trgovanju na Tržištu novca prijavljena viša potražnja za kratkoročnim pozajmicama u odnosu na prethodne dane, i to prvenstveno za ročne pozajmice. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: porast indeksa
Dionički indeksi Zagrebačke burze nakon jučerašnjeg pada danas su porasli, Crobexu je vrijednost povećana za 0,91 posto, na 1.858,71 bod, a Crobexu10 za 1,13 posto, na 1.062,60 bodova.
Redovni promet Burze danas je bio za oko dva milijuna kuna manji od jučerašnjeg, iznosio je malo manje od 11 milijuna, a tri su dionice ostvarile promete iznad milijun kuna.
Najveći promet, od 2,7 milijuna kuna, imala je dionica HT-a uz porast cijene za 0,24 posto, na 209,50 kuna.
Dionica Diokija je, uz najveći postotni porast cijene među trgovanijim dionicama, od 12,01 posto, na 30,69 kuna, ostvarila gotovo dva milijuna kuna prometa.
Porast cijene za 3,85 posto, na 749,77 kuna, imala je dionica Končara Elektroindustrije kojom je ostvareno 1,2 milijuna kuna prometa.
Promet dionicom Petrokemije iznosio je 643,9 tisuća kuna, a cijena joj je danas pala za 0,25 posto, na 214,50 kuna.
Među trgovanijim dionicama veći postotni porast cijene imala je danas dionica Ingre, za 9,34 posto, dok je cijena dionici Varteksa pala za 9,80 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 115,70 119,70 118,15 507.139,40 2,74%
ATGR-R-A 600,00 602,00 601,00 21.629,03 -0,99%
CROS-P-A 7.250,00 7.250,00 7.250,00 7.250,00 -0,96%
CROS-R-A 7.061,1 7.061,10 7.061,10 7.061,10 -3,27%
DLKV-R-A 27,10 28,50 27,55 32.028,70 -0,83%
HT-R-A 208,63 209,76 209,50 2.711.033,25 0,24%
IGH-R-A 181,71 187,00 187,00 18.856,54 -1,52%
INA-R-A 4.251,06 4.300,00 4.300,00 141.802,17 1,41%
INGR-R-A 3,35 3,78 3,63 314.584,36 9,34%
KOEI-R-A 722,11 749,77 749,77 1.241.869,48 3,85%
LEDO-R-A 7.920,00 7.920,00 7.920,00 15.840,00 -1,00%
LKPC-R-A 500,00 500,00 500,00 1.500,00 0,00%
OPTE-R-A 7,43 8,20 7,90 86.454,49 -1,25%
PODR-R-A 235,01 243,00 242,99 56.415,70 2,53%
PTKM-R-A 212,55 214,55 214,50 643.965,21 -0,25%
ULJN-R-A 40,00 40,00 40,00 1.600,00 -11,11%
ULPL-R-A 171,00 183,00 182,89 7.781,62 -0,06%
VART-R-1 18,40 20,34 18,40 251.557,88 -9,80%
VERN-R-A 48,78 48,78 48,78 2.048,76 7,90%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 290,00 292,47 292,47 331.772,48 0,85%
ADRS-R-A 329,04 330,00 329,04 10.207,92 -1,49%
ARNT-R-A 135,00 140,10 140,10 50.240,42 3,01%
ATLN-R-A 50,00 50,99 50,99 39.796,77 2,16%
ATPL-R-A 292,15 313,00 313,00 56.857,93 3,72%
BD62-R-A 18,00 19,50 19,50 19.398,00 10,67%
BLJE-R-A 65,51 67,00 67,00 66.027,33 -0,12%
BRIN-R-A 12,70 12,70 12,70 13.284,20 4,96%
DDJH-R-A 74,00 75,00 74,02 159.703,30 -0,34%
DIOK-R-A 27,47 30,99 30,69 1.981.602,27 12,01%
ERNT-R-A 1.330,00 1.335,00 1.330,00 135.934,75 0,31%
HCVT-R-A 145,00 145,00 145,00 5.800,00 3,57%
HDEL-R-A 98,54 103,13 103,13 75.228,37 1,61%
HIMR-R-A 187,00 187,00 187,00 187,00 -6,03%
HTPK-R-A 38,00 38,02 38,00 18.966,46 0,00%
HUPZ-R-A 1.051,02 1.060,01 1.051,02 39.151,08 -0,38%
INDG-R-A 140,00 150,00 150,00 38.250,33 3,45%
IPKK-R-A 200,00 200,00 200,00 10.600,00 0,00%
JDBA-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 19.000,00 0,00%
JDGT-R-A 679,98 679,98 679,98 2.719,92 0,00%
JDPL-R-A 60,00 63,77 61,50 30.799,87 2,31%
JDRA-R-A 490,00 490,00 490,00 2.450,00 0,00%
JNAF-R-A 2.290,01 2.310,00 2.310,00 20.694,01 0,87%
KNZM-R-A 138,01 140,00 138,01 14.242,85 -0,71%
KODT-P-A 1.029,99 1.029,99 1.029,99 5.149,95 -4,63%
KODT-R-A 1.101,11 1.130,00 1.101,11 335.411,55 -2,56%
KORF-R-A 143,01 143,45 143,30 533.581,49 0,21%
KRAS-R-A 401,00 401,30 401,00 62.557,80 -0,99%
KSST-R-A 400,23 413,98 413,98 9.252,04 3,24%
LKRI-R-A 118,76 120,00 118,76 29.752,82 -0,20%
PBZ-R-A 495,00 500,00 495,00 59.719,39 -0,61%
PIKR-R-A 179,00 179,00 179,00 5.549,00 -5,79%
RIVP-R-A 13,52 13,52 13,52 58.365,84 -0,95%
SLPF-R-A 25,60 27,49 27,49 69.158,20 1,81%
THNK-R-A 620,00 639,00 620,09 12.439,39 0,01%
TISK-R-A 215,64 216,95 215,65 24.586,34 0,02%
TNPL-R-A 302,50 308,95 307,95 40.913,95 -0,01%
TUHO-R-A 1.309,25 1.320,00 1.309,25 44.612,50 -2,29%
VPIK-R-A 116,00 116,70 116,01 20.318,20 0,01%
ZABA-R-A 33,45 33,90 33,45 24.652,70 0,72%
Domaći MTP
PRFC-R-A 14,20 14,20 14,20 3.976,00 0,00%
SNHO-R-A 148,00 148,01 148,00 65.122,00 -1,33%
VLHO-R-A 88,00 88,65 88,10 26.365,61 -2,11%
Inozemni MTP
FNOI-D-137A 99,01 99,01 99,01 2.781,04 \
FNOI-D-141A 95,42 95,42 95,42 2.680,20 \
FNOI-D-147A 91,07 91,07 91,07 2.558,02 \
FNOI-D-151A 88,16 88,25 88,16 2.477,64 \
FNOI-D-157A 84,04 84,04 84,04 2.360,56 \
FNOI-D-161A 81,01 81,43 81,01 2.284,94 \
FNOI-D-167A 78,51 78,51 78,51 2.205,23 \
FNOI-D-171A 75,01 75,01 75,01 2.106,92 \
FNOI-D-177A 73,01 73,01 73,01 2.050,74 \
FNOI-D-181A 70,51 70,51 70,51 1.980,52 \
FNOI-D-187A 67,06 67,06 67,06 1.883,61 \
FNOI-D-191A 66,51 66,51 66,51 1.868,16 \
FNOI-D-197A 63,51 63,51 63,51 1.783,90 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 105,50 105,90 105,50 84.520,00 1,34%
EGB-S-LDX1 119,00 119,00 119,00 11.900,00 -8,88%
EGB-S-LDX2 89,10 92,00 89,10 12.735,00 -1,87%
EGB-S-LDX3 51,50 55,70 52,60 98.138,17 -7,72%
EGB-S-LSL1 23,00 23,00 23,00 30.797,00 5,50%
EGB-S-SDX3 84,50 89,20 89,00 53.425,40 5,95%
EGB-S-SGD2 144,90 144,90 144,90 7.245,00 1,96%
EGB-S-TSWL 107,38 107,38 107,38 1.073,80 -0,33%
Ukupni promet
10.973.673,57
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Nastavljen pad Mirexa
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je pao za četvrtinu postotka, pokazuju podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA-e).
Prema podacima agencije, vrijednost je indeksa bila niža za 0,25 posto i iznosila 181,5274 bodova. Posljedica je to pada kod svih obveznih mirovinskih fondova.
AZ fond je pritom izgubio na vrijednosti 0,29 posto, na 186,3503 boda, a PBZ Croatia osiguranje je bio niži za 0,26 posto, na 165,3349 bodova.
Ni druga dva fonda nisu prošla puno bolje. Raiffeisen je izgubio 0,23 posto, i iznosio 181,2318 bodova, dok se Erste Plavi spustio za 0,19 posto na 187,3670 bodova, izvijestila je HANFA.
Mirovinski fond Vrijednost na dan 4. Vrijednost na dan 5. promjena %
06. 06.
Mirex 181,9901 181,5274 -0,25
AZ OMF* 186,8902 186,3503 -0,29
Erste Plavi OMF. 187,7223 187,3670 -0,19
PBZ Croatia osig.OMF 165,7619 165,3349 -0,26
Raiffeisen OMF 181,6585 181,2318 -0,23
AZ benefit DMF** 195,4230 195,0672 -0,18
AZ profit DMF 216,9873 216,0944 -0,41
Croatia osiguranje DMF 133,9591 133,4969 -0,35
Erste Plavi Expert DMF 157,0553 156,7743 -0,18
Erste Plavi Protect DMF 159,2269 159,0785 -0,09
Raiffeisen DMF 172,5014 171,9328 -0,33
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,9616 106,6875 -0,26
Auto Hrvatska ZDMF 120,6991 120,3365 -0,30
AZ Dalekovod ZDMF*** 207,7495 207,0227 -0,35
AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,3938 202,5556 -0,41
AZ VIP ZDMF 219,2623 218,3778 -0,40
AZ ZABA 101,6281 101,2234 -0,40
AZ Zagreb ZDMF 159,3379 158,7156 -0,39
ZDMF cestarski fond 139,5209 139,4587 -0,04
ZDMF Croatia osiguranje 117,6002 117,1886 -0,35
ZDMF Ericsson N. Tesla 181,5377 181,1026 -0,24
ZDMF HEP grupa 123,6371 123,2083 -0,35
ZDMF Hrvatskih autocesta 133,5014 133,0466 -0,34
ZDMF Hr. liječničkog sind. 195,4263 194,9290 -0,25
ZDMF Novinar 166,9062 166,5048 -0,24
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,7987 136,8037 0,00
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 119,4249 119,1505 -0,23
ZDMF T-HT 156,2327 156,2315 0,00
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.960 15.177 Tokyo/Nikkei 12.904 13.014 London/FTSE-100 6.427 6.419 Frankfurt/DAX 30 8.223 8.196
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, nastavljajući silaznom putanjom, jer se ulagači plaše da će Fed smanjiti poticajne monetarne programe, premda gospodarstvo još nije u punom zamahu. Dow Jones potonuo je 216 bodova, ili 1,43 posto, na 14.960 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,38 posto, na 1.608 bodova, a Nasdaq indeks 1,27 posto, na 3.401 bod. Pritom je osam od 10 sektora S&P 500 indeksa zabilježilo pad veći od 1 posto, a najviše su, 2,1 posto, potonule cijene dionica u rudarskom sektoru. Nestabilnost tržišta, koja traje već dva tjedna, posljedica je strahovanja ulagača da će Fed smanjiti poticajne monetarne programe prije nego što se gospodarstvo nađe na putu samoodrživog rasta. Predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke kazao je prije dva tjedna da bi Fed mogao smanjiti programe otkupa državnih i hipotekarnih obveznica kada gospodarstvo bude u zamahu, no sve je više dužnosnika banke koji zagovaraju smanjenje tih programa već u ljeto, premda situacija u gospodarstvu nije sjajna. Američko se tržište rada, doduše, oporavlja, no ne tako brzo kako bi ulagači željeli. Jučer je konzultantska tvrtka ADP objavila da je u svibnju u privatnom sektoru broj zaposlenih povećan za 135.000, što je za 20-ak tisuća više nego mjesec dana prije, ali i 30-ak tisuća manje nego što su analitičari očekivali.
„Te su brojke slabe. Umjesto da budu sve bolje, one su sve slabije kako se bližimo ljetnom zatišju. Nije da nam prijeti pad u ponor, no čini se da smo zakoračili unatrag“, kaže Mark Zandi, ekonomist u tvrtki Moody's Analytics.
Jučer je Fed objavio i „Bež knjigu“, u kojoj navodi da je od polovice travnja rast gospodarstva „skroman do umjeren“, pri čemu je zapošljavanje potisnuto.
„Mislim da smo na točki kada nema baš puno dobrih vijesti, pa počinju prevladavati bojazni ulagača od novih Fedovih poteza, zbog čega je tržište pod pritiskom“, kaže Fred Dickson, strateg u tvrtki D. A. Davidson & Co.
Na pojačano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje iznadprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 7 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi oko 6,36 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,12 posto, na 6.419 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 1,20 posto, na 8.196 bodova, a pariški CAC 1,87 posto, na 3.852 boda.
Poslovni rezultati kompanija poduprli su u četvrtak rast cijena dionica na europskim tržištima, iako je trgovanje bilo oprezno uoči objave američkih gospodarskih podataka.
Indeks Londonske burze FTSE ojačao je 0,12 posto na 6.427 bodova, frankfurtski DAX za 0,34 posto na 8.223 boda, dok je pariški CAC bio u plusu 0,49 posto i iznosio 3.871 bod.
Dionice kompanije Johnson Matthey, najvećeg svjetskog proizvođača katalizatora za kontrolu emisije ispušnih plinova iz automobila, dobile su na vrijednosti sedam posto nakon što je ivijestila o manjem od očekivanja padu godišnje dobiti. Ulagači se ipak na oprezu jer se pribojavaju da bi američka središnja banka mogla zaoštriti monetarnu politiku s obzirom na solidne gopsodarske podatke objavljene u posljednje vrijeme.
"Ključ je američko gospodarstvo. Ako podaci pokažu da se SAD oporavlja razumnim tempom, program kvantitativnog ublažvanja monetarne politike bit će srezan, što će značiti da ako tržište zapravo pokreće tiskanje novca a ne temeljna profitabilnost, ono je ranjivo", konstatira Peter Clark, glavni strateg u tvrtki Ingenious Asset Management.
Rast na europskim tržištima u tijesnoj je korelaciji sa stimulativnim mjerama kojima središnje banke nastoje stabilizirati financijski sustav i potaknuti gospodarski rast. Ulagači stoga s nestrpljenjem očekuju sutrašnje izvješće američke vlade o zapošljavanju u svibnju, budući da je zaposlenost ključni kriterij prema kojem Fed kreira svoju monetarnu politiku.
"Vidjeli smo pad cijena dionica zbog zabrinutosti da bi Fed mogao smanjiti program kvantitativnog ublažavanja. Ne može se isključiti ni dodatno povlačenje cijena, između dva do tri posto, ali tržište će ipak biti oprezno dok ne budu objavljeni podaci o zaposlenosti", rekao je Jawaid Afsar, trgovac u tvrtki SecurEquity.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 0,85 posto, na 12.904 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3122 1,3130 1,3074
USD/JPY 99,11 99,47 98,84
GBP/USD 1,5451 1,5464 1,5380
USD/CHF 0,9413 0,9439 0,9388
*Izvor: REUTERS
Tečaju eura prema dolaru danas je na međunarodnim deviznim tržištima snažan poticaj za jačanje pružila odluka Europske središnje banke (ECB) o zadržavanju postojećih kamatnih stopa.
Euro je u takvim okolnostima bio na dobitku 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,3142 dolara. Dolar se, nakon što se ranije prema jenu nakratko spustio na najnižu razinu u četiri tjedna, stabilizirao na 99,10 jena, što znači da nije zabilježio značajnije promjene u odnosu prethodno zatvaranje. U srijedu je prema jenu potonuo čak jedan posto. U fokusu tržišta bilo je redovno mjesečno zasjedanje ECB-a na kojem je odlučeno da kamatne stope ostaju na postojećim razinama. ECB je pritom ključnu kamatnu stopu zadržao na rekordno niskih 0,5 posto a onu na depozite u visini nula posto, odlučivši pričekati naznake postupnog oporavka koji predviđaju eurozoni u drugoj polovini ove godine. Dodatni poticaj euru pružila je i izjava čelnika ECB-a Marija Draghija da zasad nema razloga za uvođenje negativne kamatne stope na depozite komercijalnih banaka, premda su u središnjoj banci razmatrali tu mogućnost.
U posljednje vrijeme učestala su nagađanja o mogućem spuštanju tih kamatnih stopa u negativno područje kako bi se komercijalne banke odvratilo od držanja novca kod središnje banke i potaknulo ih da taj novac pretoče u kreditne plasmane prema kompanijama i stanovništvu.
"Općenito, Draghi je pokazao manju sklonost snižavanju kamatnih stopa nego što je bilo očekivano", kazao je Omer Esiner, glavni tržišni strateg u tvrtki Commonwealth Foreign Exchange.
"Iako je kazao da je ECB razmatrala negativne kamatne stope za depozite, sama činjenica da to već sada nije učinila bila je snažan poticaj jačanju eura".
Danas je zasjedala i britanska središnja banka Bank of England, koja je također zadržala postojeće kamatne stope na rekordno niskih 0,5 posto. Što se tiče tečaja dolara prema jenu, njegovo slabljenje jučer su dodatno intenzivirali slabiji od očekivanih podaci o tempu zapošljavanja u privatnim američkim kompanijama. To je ojačalo zabrinutost da bi i ključno izvješće o zaposlenosti u SAD-u, koje se očekuje sutra, moglo biti slabije od očekivanog, što bi moglo smanjiti vjerojatnost skorijeg smanjenja programa monetarnih poticaja američkom gospodarstvu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 5. 6. USLIB 0,13300 -0,001 0,19328 0,27445 0,41276 5. 6. EULIB 0,02500 -0,001 0,06000 0,11714 0,19857
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 7. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5196 5,7332 8,8623 5,7848 6,0917 8,6863
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je ojačala prema euru za 0,13 posto, a prema američkom dolaru za 0,54 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, snižen je tako na 7,519666 kuna, a srednji tečaj dolara na 5,733201 kunu.
Istodobno je tečaj švicarskog franka povećan za 0,21 posto, na 6,091758 kuna po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,11 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,862305 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 7. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize c) Kupovni
tečaj za devize d)
Kupovni tečaj za
efektivu i čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,5700 5,8949 9,0634 6,2268
OTP Banka Hrvatska 7,5835 5,8590 9,0308 6,2319
Štedbanka 7,6113 5,9181 9,0464 6,2183
Partner banka 7,5900 5,9196 9,0453 6,2368
Erste&Steiermarkische 7,5820 5,8880 9,1000 6,2530
Hrvatska poštanska banka 7,5800 5,9530 9,1751 6,3500
Splitska banka 7,5820 5,8843 9,0497 6,2442
Podravska banka 7,6971 5,9537 9,0805 6,2428
Istarska kreditna banka 7,5850 5,9000 9,1104 6,2866
Karlovačka banka 7,5890 5,9400 9,1819 6,3114
Croatia banka 7,5911 5,8811 9,0289 6,2318
Sberbank 7,6100 5,8937 9,0750 6,3050
Hypo Group Alpe-Adria 7,5800 5,9202 9,0912 6,2902
Fina 7,5500 5,9530 9,1751 6,3500
Privredna banka 7,5850 5,9955 9,0873 6,3091
Centar banka 7,5753 5,8593 9,0838 6,2745
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5422 5,7504 8,8888 6,1100
Zagrebačka banka 7,5600 5,8140 8,9390 6,1413
OTP Banka Hrvatska 7,5700 5,8304 8,9690 6,2015
Štedbanka 7,5810 5,8480 8,9569 6,1567
Partner banka 7,5800 5,8701 9,0076 6,2154
Erste&Steiermarkische 7,5700 5,8551 9,0501 6,2186
Hrvatska poštanska banka 7,5700 5,8650 9,0395 6,2562
Splitska banka 7,5720 5,8129 8,9835 6,1894
Podravska banka 7,6963 5,8537 9,0405 6,2128
Istarska kreditna banka 7,5700 5,8500 9,0041 6,2562
Karlovačka banka 7,5780 5,8970 9,1155 6,2658
Croatia banka 7,5760 5,8409 8,9668 6,1953
Sberbank 7,5900 5,8651 9,0307 6,2745
Hypo Group Alpe-Adria 7,5700 5,8201 8,9911 6,1901
Fina 7,5300 5,8650 9,0395 6,2562
Privredna banka 7,5750 5,8780 8,9973 6,2467
Centar banka 7,5655 5,8306 9,0395 6,2440
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,4971 5,7160 8,8357 6,0734
Zagrebačka banka 7,4600 5,6174 8,6367 5,9336
OTP Banka Hrvatska 7,4572 5,5962 8,7039 5,9643
Štedbanka 7,4672 5,6140 8,5986 5,9105
Partner banka 7,4700 5,5704 8,7041 5,9524
Erste&Steiermarkische 7,4700 5,5807 8,6259 5,9272
Hrvatska poštanska banka 7,4700 5,5898 8,6584 5,9333
Splitska banka 7,4720 5,6130 8,6744 5,9825
Podravska banka 7,4600 5,6367 8,7030 6,0224
Istarska kreditna banka 7,4650 5,5950 8,7116 5,9425
Karlovačka banka 7,4750 5,6000 8,6564 5,9502
Croatia banka 7,4707 5,6363 8,7603 5,9888
Sberbank 7,4900 5,6071 8,6939 6,0004
Hypo Group Alpe-Adria 7,4700 5,6199 8,6909 5,9899
Fina 7,4700 5,5898 8,6584 5,9337
Privredna banka 7,4750 5,5912 8,7314 5,9419
Centar banka 7,4655 5,6357 8,7027 5,9394
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,4450 5,5612 8,5503 5,8743
OTP Banka Hrvatska 7,4452 5,5619 8,6155 5,9217
Štedbanka 7,4374 5,5579 8,5126 5,8514
Partner banka 7,4600 5,5346 8,6695 5,9317
Erste&Steiermarkische 7,4600 5,5580 8,5820 5,9030
Hrvatska poštanska banka 7,4500 5,5060 8,5285 5,8443
Splitska banka 7,4620 5,5587 8,6082 5,9399
Podravska banka 7,4450 5,5667 8,6130 5,9724
Istarska kreditna banka 7,4550 5,5650 8,6939 5,9090
Karlovačka banka 7,4650 5,5500 8,5791 5,8971
Croatia banka 7,4557 5,6019 8,6983 5.9522
Sberbank 7,4700 5,5784 8,6496 5,9699
Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,5198 8,5908 5,8898
Fina 7,4500 5,5060 8,5285 5,8443
Privredna banka 7,4650 5,5353 8,6441 5,8825
Centar banka 7,4557 5,6042 8,6850 5,9090
6. Vlada prihvatila Sporazum o plaćama za državne i javne službe
Vlada RH prihvatila je na današnjoj sjednici Sporazum o promjeni visine plaća i zaposlenih u državnim i javnim službama, koji je dogovoren sa sindikatima.
Sporazum koji su parafirali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i dio sindikata javnog sektora koji su prijetili štrajkom, trebao bi biti potpisan sljedećeg tjedna, a rezultat je dogovora Vlade i sindikata. Po tom dogovoru plaće mogu rasti kada Hrvatska ostvari gospodarski rast tri uzastopna tromjesečja, te kada proračunski manjak bude manji od tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kazao je kako sporazum ne znači 'odgođeni sindikalizam', nego jasno određuje da će plaće moći rasti kada u državi bude bolje ekonomsko stanje. Dodao je kako se nada da će potpisivanju pristupiti svi sindikati koji su sudjelovali u pregovorima. Ministar Mrsić ocijenio je da su pregovori sa sindikatima bili teški, bez pobjednika i poraženih i da su zalog dobrog socijalnog dijaloga u budućnosti.
Čestitajući Mrsiću i drugim pregovaračima, premijer Zoran Milanović kazao je kako trenutak u kojem će biti moguće povećati plaće neće biti trenutak za slavlje nego za zadovoljstvo. Milanović je naglasio kako plaće u ovom trenutku ne mogu biti veće, ali da će se to dogoditi možda i prije nego što sindikati očekuju.
7. Draghi: ECB treba nastaviti s mjerama poticaja za gospodarstvo
Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi naglasio je danas da bi banka trebala nastaviti podupirati izglede za oporavak gospodarstva eurozone u drugoj polovini godine.
ECB je danas ocijenio da će se gospodarstvo eurozone u ovoj godini smanjiti 0,6 posto, u odnosu na dosada prognoziran pad od 0,5 posto. U idućoj godini trebalo bi porasti 1,1 posto.
Draghi je tako kazao da se očekuje postupni oporavak u drugoj polovini godine, potkrepljujući tu procjenu poboljšanim ekonomskim podacima u svibnju. Iako nije naveo o kojim je točno podacima riječ, analitičari nagađaju da su u ECB-u vjerojatno imali na umu indeks menadžera nabave (PMI) koji izrađuje londonski institut Markit a u svibnju je signalizirao usporavanje pada aktivnosti u privatnom sektoru eurozone. Inflacija bi po procjenama stručnjaka središnje monetarne institucije eurozone trebala iznositi 1,4 posto, te kliznuti na 1,3 posto u 2014., što je osjetno ispod bančine ciljane razine od "nešto ispod dva posto".
Banka je danas zadržala ključne kamatne stope na 0,5 posto, najnižoj razini od uvođenja eura a Draghi je napomenuo da su razmatrali široku lepezu mjera, povrh niskih kamatnih stopa, kako bi poduprli gospodarstvo u zoni primjene jedinstvene europske valute. Među razmatranim opcijama bilo je i spuštanje kamata na depozite banaka ispod nule. ECB je tehnički spreman za to ali će zasada ostaviti tu i druge nekonvencionalne mjere "na polici", kazao je Draghi. Na pitanje je li ta odluka donesena jednoglasno, odgovorio je da je postignut konsenzus da "nije registrirana promjena smjera koja bi zahtijevala da se odmah nešto poduzme".
Dosada je Draghi uglavnom koristio izraz "konsenzus" kako bi signalizirao veliku većinu glasova a ne suglasnost svih članova ECB-ova vijeća za monetarnu politiku. Naglasio je također da banka i dalje razmatra mogućnosti za poticanje kreditiranja malih i srednjih poduzeća i za revitalizaciju tržišta financijskih izvedenica. Nijedna od tih mjera nije predviđena u kratkoročnoj perspektivi, dodao je.
8. Regulatori EU-a planiraju preuzeti nadzor nad utvrđivanjem Libora
Europska komisija izradila je nacrt plana prema kojem namjerava preuzeti kontrolu nad utvrđivanjem ključne kamatne stope libor od aktualnog londonskog središta, piše londonski financijski list Financial Times.
Prema prijedlozima EK u koje je uvid imao taj ugledni financijski dnevnik, nadzor ključne kamatne stope ubuduće bi bio u nadležnosti Europske agencije za nadzor vrijednosnica i tržišta sa sjedištem u Parizu.
Takav će potez, piše dalje FT, najvjerojatnije naljutiti britanske regulatore, koji su prošlog mjeseca predstavili planove za uspostavu novog dvojnog sustava koji bi zamijenio postojeći. Novi sustav bi prema njihovom prijedlogu kombinirao kamatne stope temeljene na anketama i objektivne podatke. Posljednjih godina svijetom je snažno odjeknuo skandal vezan uz manipuliranje liborom, londonskom međubankovnom ponudbenom kamatom, koja je ključni instrument u primjeni širom svijeta i o njoj ovisi kolika će biti cijena zaduživanja banaka, kompanija kao i građana. Libor se izračunava na dnevnoj osnovi, pri čemu se koriste procjene banaka o visini međubankovnih kamata po kojima će se zaduživati, a utječe na ugovore diljem svijeta, čija je vrijednost procijenjena na više od 300 tisuća milijardi dolara, prema podacima regulatora.
Banke Barclays, Royal Bank of Scotland i UBS nagodile su se s regulatorima, plativši kazne u iznosu većem od dvije milijarde dolara zbog optužbi da su manipulirale Liborom u svoju korist, odnosno kako bi prikrile financijske probleme u vrijeme kreditne krize u 2008.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821