Naglasio je to uz ostalo na današnjem predavanju na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) predsjednik Uprave Vipneta i član Savjeta FER-a Mladen Pejković koji je tom prilikom uz pomoć stručnjaka s tog fakulteta i Vipneta demonstrirao i, kako se čulo, svjetski rekordne brzine prijenosa podataka u mobilnim i fiksnim mrežama.
Pritom je u mobilnim mrežama putem LTEA (LTE Advanced) ili tehnologije 4,5 generacije koja koristi više frekvencijskih blokova postignuta brzina od 300 Mbit/s (megabita po sekundi), dok je u fiksnim mrežama na hibridnoj optičko-kabelskoj infastrukturi brzina prešla 5 Gbit/s (gigabita po sekundi), što je Pejković nazvao i tehnologijom ovog stoljeća i budućnosti o kojoj će najvjerojatnije i najviše ovisiti ostvarenje ciljeva Digitalne agende.
Ta agenda je jedan do glavnih strateških ciljeva razvoja u EU kojom se uz ubrzani razvoj ICT-a i povećanje brzina interneta, što će koristiti kućanstvima, ali prije svega gospodarstvu, do 2020. predviđa povećanje BDP-a EU-a za 5 posto ili za 1.500 eura po stanovniku EU-a, kao i otvaranje 1,2 milijuna novih radnih mjesta.
Svim stanovnicima EU-a do 2020. time bi trebale biti i dostupne brzine 'broadbanda' (širokopojasni pristup internetu) do 30 Mbps (magabita po sekundi), dok bi 50 posto kućanstava u EU trebale imati ultra brzi broadband od 100 Mbps, za što će po procjenama Europske komisije trebati oko 330 milijardi eura ulaganja.
Kako je već ove godine u veljači u EU proračunu iznos za ICT smanjen sa 9,2 milijardi eura na 1 milijardu eura, najveći teret tog ulaganja morat će podnijeti komercijalni odnosno privatni sektor, a slično se, kako je kazao Pejković, može očekivati i u Hrvatskoj gdje nema državnih poticaja za ICT ulaganja, ali ni koordinirane nacionalne politike koja bi ujedinila ciljeve javnog, državnog i privatnog sektora.
Moguće je da se nešto takvo dogodi unutar predstojeće tzv. industrijske strategije čiji dovršetak i usvajanje iz Ministarstva gospodarstva najavljuju za kraj ove godine, i u tom bi se smislu ICT sektor trebao i više potruditi, jer bez toga teško da će sami operatori moći podnijeti teret investicijskog ciklusa za ostvarivanje ciljeva Digitalne agende do 2020.
Prema procjenama iz ICT sektora koje je iznio Pejković za ta je ulaganja u Hrvatskoj do 2020. potrebno oko 3,3 milijarde eura pa smatra da se jedino kroz javno-privatna partnerstva, posebno s lokalnim zajednicima, može nešto postići kroz privlaćenje sredstava iz EU-a.