"Vidjet ćemo što će dalje biti, hoćemo li ići na jačanje OHR-a ili u iznalaženje nekih drugih instrumenata. Bonnske ovlasti ostaju i nadam se da ih nećemo koristiti u skorije vrijeme, no ne isključujem mogućnost da posegnemo za njima", kazao je Moore u intervjuu kojega je u ponedjeljak objavio sarajevski "Dnevni avaz".
Tzv. bonnske ovlasti dane su visokom predstavniku u BiH kako bi on imao izvršni mandat te kako bi mogao izravno intervenirati svojim odlukama ukoliko ocijeni da je ugrožena provedba Daytonskog sporazuma odnosno sigurnost i politička stabilnost BiH.
One već godinama nisu korištene, uz iznimku odluke Valentina Inzka iz 2011. godine da suspendira odluku Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kojom je poništena uspostava nove izvršne vlasti u Federaciji BiH što su je tada formirali SDP, Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska stranka prava (HSP) i Narodna stranka "Radom za boljitak" (NSRzB).
Po riječima Rodericka Moorea, raspoloženje u mađunarodnoj zajednici i dalje je da se bonnske ovlasti koriste kao posljednje sredstvo odnosno da se prije toga iskoriste svi drugi mehanizmi. "Ako nema drugog načina i ako je kriza na takvoj razini da ne postoji drugi način, onda posežemo za bonnskim ovlastima. Dakle one nisu upitne, no nisu prvo nego posljednje sredstvo u našem mandatu", kazao je američki diplomat.
Konstatirao je ipak kako u međunarodnoj zajednici postoji "rastuća razina razočarenja" stanjem u BiH zbog čega će se sve više razmatrati uporaba mehanizama koji joj stoje na raspolaganju. Izrazio je očekivanje kako će bosanskohercegovački političari nastaviti razgovarati te provoditi reforme, no ukoliko se to ne desi, kako je rekao, "bit će posljedica".