Otvarajući skup, pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić podsjetio je kako je svrha skupa povezati znanost, stručnjake i neposredne proizvođače te upozoriti na mogućnosti poljoprivredne proizvodnje u skladu s prirodom i okolišem.
"Naša zemlja 1. srpnja ulazi u punopravno članstvo Europske unije (EU) i da bismo to ostvarili, morali smo prilagoditi domaće zakonodavstvo, što je bio velik zadatak. Međutim, ono što nas čeka nakon 1. srpnja, a to je implementacija donesenog zakonodavstva, bit će još teži zadatak", ustvrdio je Kurečić i dodao kako je svrha hrvatske poljoprivrede da u Europskoj uniji bude konkurentna i da istodobno što manje onečišćuje okoliš.
Kako bi se to postiglo, hrvatski poljoprivrednici moraju smanjiti uporabu mineralnih gnojiva, zaštitinih sredstava i ostalih konvencionalnih oblika za poticanje veće proizvodnje, a okrenuti se ekološkoj poljoprivredi, istaknuo je Kurečić i dodao kako je poljoprivreda "često u javnosti okarakterizirana kao jedan od najvećih onečišćivača okoliša zbog nestručne i pretjerane primjene kemijskih sredstava" te snažnog osiromašenja tla zbog primjene neodgovarajuće agrotehnike.
Pomoćnica za znanost ravnatelja osječkoga Poljoprivrednog instituta Aleksandra Sudarić rekla je kako je suvremena poljoprivredna proizvodnja pred velikim izazovima, od porasta broja stanovnika do klimatskih i zakonodavnih promjena koje snažno utječu na poljoprivredu. Po njezinu mišljenju, jedini pravi odgovor na te i slične izazove nude istraživanja, razvoj i inovacije te suradnja znanosti i poljoprivrednih proizvođača.
Bojan Stipešević s osječkoga Poljoprivrednog fakulteta upozorio je da česte klimatske promjene snažno utječu na poljoprivredu, poglavito kad je riječ o uporabi gnojiva i zaštitnih sredstava. Mnogi poljoprivrednici ne razmišljaju o tome da u sušnim godinama u zemlju bačena gnojiva i zaštitna sredstva ostaju neiskorištena, ali se aktiviraju u prvoj kišnoj godini koja dođe, istaknuo je i dodao kako je to slučaj upravo s prošlom i ovom godinom. "O tome su poljoprivrednici morali voditi računa pri ovogodišnjoj obradi tla, sjetvi, zaštiti i prehrani", rekao je Stipešević.
Sudionike skupa pozdravio je član uprave "Glasa Slavonije" Marijan Beljan,koji je rekao da će u tri dana, koliko traje skup, biti predstavljena 43 znanstvena i stručna rada podijeljena u tri sekcije: biljka-tlo-okoliš; stočarstvo prihvatljivo za okoliš te ravnoteža u poljoprivredi za ravnotežu u okolišu.
Šest skupnih izlaganja obuhvatit će sve važnije segmente poljoprivredne proizvodnje pa će tako mađarska znanstvenica Marta Birkaš govoriti o reakciji tla na klimatske promjene te savjetovati kako u promijenjenim uvjetima sačuvati osobine tla. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta iz Zagreba govorit će o utjecaju vegetacijskog pokrova na eroziju tla vodom, Vladimir Margeta s osječkoga Poljoprivrednog fakulteta predstavit će uzgoj crne slavonske svinje u funkciji zaštite okoliša, a Renata Baličević predstavit će integriranu zaštitu bilja prihvatljivu za okoliš.
Nakon tih izlaganja nastavit će se rad po sekcijama, a za treći dan najavljen je stručno-edukativni posjet turističko-poljoprivrednome komleksu Pustari Višnjici u blizini Slatine.
U organizaciji skupa sudjeluju osječki Poljoprivredni fakultet, Agronomski fakultet iz Zagreba, Hrvatska agencija za hranu te Hrvatska poljoprivredna agencija.