ZAGREB - U Hrvatskoj su jutros u 7 sati otvorena birališta na kojima nešto više od 3, 7 milijuna birača bira lokalne dužnosnike za iduće četiri godine. Na oko 6,5 tisuća biračkih mjesta biraju se općinski načelnici, gradonačelnici i župani te članovi lokalnih i regionalnih predstavničkih tijela - njih ukupno 9576. Bira se 20 župana, gradonačelnik Zagreba, grada koji ima i status županije te još 555 gradonačelnika i općinskih načelnika kao i njihovi zamjenici. Lokalni čelnici biraju se izravno, a županom, gradonačelnikom, odnosno općinskim načelnikom postaje kandidat koji dobije više od 50 posto glasova birača koji će glasovati. Ako ni jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova, za 14 dana održat će se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu osvojila najviše glasova. Teoretski moguće je da u drugi krug uđe više kandidata, ako osvoje jednak broj glasova. U općinska i gradska vijeća bira se 7367 vijećnika, a u županijske skupštine 887 zastupnika. Zagrepčani uz gradonačelnika i članove gradske Skupštine biraju i članove vijeća četvrti i mjesnih odbora. Birači će za općinska i gradska vijeća glasovati na listiću ružičaste boje, za gradonačelnike i načelnike općina na bijelom, za županijske i skupštinu Grada Zagreba na smeđem, a za župane na plavom listiću. U županijama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine više od pet posto stanovništva te u općinama i gradovima u kojima su zastupljeni s više od 15 posto, pripadnici nacionalnih manjina danas mogu birati i zamjenike lokalnih čelnika iz svojih redova. Takvi zamjenici birat će se u 61 jedinici, dok će se u 14 jedinica birati zamjenici iz reda hrvatskog naroda. Na svim biračkim mjestima u tim jedinicama bit će obavijesti da se bira i zamjenik iz reda određene nacionalne manjine. Pripadnik te manjine koji želi glasovati i na tim izborima od članova biračkog odbora mora zatražiti poseban listić. Birališta se zatvaraju u 19 sati i do tada traje izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba i svako objavljivanje privremenih rezultata i njihovih procjena. Iza 19 sati mogu se objavljivati izlazne ankete, odnosno ispitivanje javnosti te opredjeljenja birača na glasovanju.
ZAGREB - Gotovo pol milijuna hrvatskih birača, odnosno njih 13,55 posto, glasovalo je do 11 sati na današnjim lokalnim izborima, izvijestilo je Državno izborno povjerenstvo RH. Odaziv birača približan je onome od prije četiri godine kada je do 11 sati glasovalo 13,73 posto birača, izjavio je predsjednik DIP-a Branko Hrvatin. Gledano po gradovima, najveći odaziv je u Sisku, gdje je do 11 sati glasovalo 15,76 posto birača. Visoku izlaznost bilježi i Vukovar (15,41 posto), Dubrovnik (15,10 posto), Osijek (14,99 posto). No, vrlo mali interes za lokalne izbore zabilježen je u Rijeci, gdje je do 11 sati glasovalo svega 8,73 posto birača, odnosno njih 8.665. Zagreb, koji je na posljednjim lokalnim izborima prije četiri godine bio vodeći u ovo vrijeme, sada bilježi bitno manji odaziv, svega 13,57 posto. Među županijama najveću izlaznost imala je Varaždinska (15,52 posto), Dubrovačko-neretvanska (15,51 posto), te Osječko-baranjska (15,06 posto) i Ličko-senjska županija (15,05 posto). Predsjednik DIP-a očekuje da će do konca dana izlaznost premašiti 50 posto. Podsjeća da je najveća izlaznost do 11 sati zabilježena na parlamentarnim izborima 2001. godine, dok je najniža bila na nedavnim izborima za Europski parlament (manje od 6 posto). Većih prigovora na tijek izbora nema, a u odnosu na jučerašnji dan kada je bilo prijava o povredama izborne šutnje, taj broj je bitno manji, rekao je Hrvatin.
ZAGREB - Na glasačka mjesta na području Zagrebačke županije do 11 sati izašlo je 13,85 posto birača, priopćeno je iz Županijskog izbornog povjerenstva Zagrebačke županije. Na području Zagrebačke županije ukupno je 268.289 birača koji glasuju na 636 biračkih mjesta. Najveća izlaznost birača u gradovima Zagrebačke županije do 11 sati bila je u Jastrebarskom - 19,47 posto. Slijede Samobor - 15 posto, Vrbovec - 14,92 posto, Ivanić Grad -14,40 posto, Sveti Ivan Zelina - 14,16 posto, Zaprešić - 12,67 posto, Sveta Nedjelja - 11,53 posto, Velika Gorica - 11,49 posto i Dugo Selo - 10,10 posto.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović glasovao je prijepodne na lokalnim izborima na biračkoj mjestu u Palmotićevoj 30 u Zagreb, a u izjavi novinarima istaknuo je kako je lokalna samouprava iznimno važna za hrvatski gospodarski, politički i kulturni život. "Nadam se da će građani i građanke izabrati najbolju lokalnu samoupravu jer je ona iznimno važna za Hrvatsku, njezin gospodarski i politički i kulturni život", rekao je nakon glasovanja predsjednik Josipović. Ocijenio je da je izborna kampanja bila "u granicama očekivanog", dodavši kako rezultati lokalnih izbora mogu biti "neki indikator" odnosa snaga na državnoj razini. "Ljudi vjerojatno dijelom različito razmišljaju kada je riječ o lokalnoj samoupravi i državnoj razini. Međutim, zasigurno neki indikator može biti", rekao je novinarima predsjednik Josipović.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko glasovao je jutros na lokalnim izborima na biračkom mjestu u Mjesnom odboru Središće u Zagrebu, a u izjavi novinarima izrazio je nadu da će se građani u velikom broju odazvati na današnje izbore budući da lokalna politika najznačajnije utječe na njihove živote. "Od svih politika najznačajnija je lokalna politika, najizravnije djeluje na život zajednice", kazao je Leko. "Mislim da je vrlo važno da građani to prepoznaju, iziđu u što većem broju i na taj način sudjeluju, odnosno, odlučuju, kreiraju svoju budućnost, barem u iduće četiri godine", rekao je predsjednik Hrvatskog sabora, koji je na biralište došao sa suprugom Biserkom. Dodao je kako očekuje da će odaziv birača biti znatno veći nego je to bio slučaj s nedavno održanim izborima za Europski parlament, budući je zainteresiranost građana za lokalne izbore "znatno životnija, bliža čovjeku". Na novinarsko pitanje kako je zadovoljan izbornom kampanjom, Leko je ocijenio da su poštivani visoki demokratski standardi, unatoč pokojem "iskakanju". "Mogu biti vrlo zadovoljan s tolerancijom i demokratskim vrijednostima koje su se pokazale u kampanji. Hrvatska je demokracija zaista potvrđena na djelu", zaključio je predsjednik Hrvatskog sabora.
ZAGREB - Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko glasovao je prijepodne na lokalnim izborima na biračkom mjestu u u Križanićevoj gimnaziji, a izjavi novinarima rekao je da će za njega zadovoljavajući rezultat lokalnih izbora predstavljati "jedan pomak u odnosu na zadnje izbore, i pomak u smislu preuzimanja vijeća ili skupštine u nekim sredinama u kojima to HDZ dosad nije imao". "Dosta mi je teško predvidjeti izlaznost na izbore, ima različitih analiza. Htio bih vjerovati da možemo biti optimistični i da će izlazak biti zadovoljavajući", rekao je Karamarko nakon glasovanja. Na novinarska pitanja smatra li da će građani na ovim izborima percipirati njega i premijera Milanovića ili će "glasovati za ljude na terenu", Karamarko je procijenio da će se raditi o kompilaciji, miješanju percepcija, u konačnici i odnosa prema strankama. "Mislim da će se u obzir uzimati i opće stanje u državi", rekao je, dodavši da će se, budući je riječ o specifičnim izborima, u obzir uzimati i kvaliteta ljudi na terenu.
ZAGREB - Prema dojavama promatrača GONG-a i građana izborno jutro do 10,30 sati uglavnom je prošlo s manjim brojem kršenja izbornog procesa, priopćeno je iz GONG-a. GONG navodi kako je uočena "nedovoljna educiranost biračkih odbora (u Splitu) i nekih izbornih povjerenstava (u Orebiću i Šibeniku)" što je, kako se tvrdi, "vidljivo iz nesnalaženja u novim pravilima provedbe lokalnih izbora, neosiguravanja tajnosti glasanja, isticanja vjerskih obilježja na biračkim mjestima te nepriznavanja službenih promatračkih iskaznica". Stoga, iz GONG-a apeliraju na biračke odbore da poštuju izborni proces te ne vode posebne neslužbene evidencije birača koji su glasali i za koga su glasali, jer se time otvara mogućnost za nezakonit utjecaj na birače. Iz GONG-a navode kako se "najčešće dojave građana odnose na kršenje izborne šutnje i nagovaranje birača da izađu na izbore te glasaju za određenog kandidata od strane gotovo svih političkih stranaka, nezavisnih lista i pojedinačnih kandidata, i to: dijeljenjem letaka - što je uočeno u Batini, Kukljici, Velikoj Gorici, Vodicama, Vukovaru i Zagrebu; slanjem sms poruka - u Đakovu, Splitu, Zagrebu, Župi Dubrovačkoj; i slanjem e-mailova - Splitu, Zagrebu; telefonskim pozivima - u Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu, Zadru, Zagrebu; te promocijom kroz lokalne medije - u Vukovaru. Ujedno GONG poziva kandidate da se suzdrže od pritiska na birače te promidžbenih aktivnosti, uključujući i promidžbu na društvenim mrežama danas do 19 sati do kada traje izborna šutnja. Također od medija i novinara se očekuje poštivanje visokih profesionalnih standarda prilikom izvještavanja. Izborni dan GONG promatra uz pomoć 66 educiranih promatrača raspoređenih u 33 mobilna tima koji obilaze određena „najkritičnija“ biračka mjesta te dojavljuju nepravilnosti.
ZAGREB - Pune 22 godine prošle su od održavanja referenduma o državnoj samostalnosti Hrvatske. Referendum, održan 19. svibnja 1991. godine, bio je polazište za donošenje odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama bivše države - SFRJ. Odaziv na referendum bio je velik - na birališta je izašlo 83,6 posto birača, a njih čak 94,2 posto potvrdno se izjasnilo o referendumskom pitanju može li Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti, stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. Za ostanak Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena mogućnost, glasalo je tek 1,2 posto birača. Uvažavajući plebiscitarno iskazanu volju građana, a nakon neuspjelih pregovora s ostalim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. godine donio Ustavnu Odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Na zahtjev Europske zajednice, temeljem Brijunske deklaracije od 7. srpnja 1991. godine stupanje na snagu te povijesne odluke odgođeno je za tri mjeseca, sve u nastojanju da se narasla jugoslavenska kriza riješi mirnim putem. Na dan kad je istekao moratorij na Odluku, 7. listopada 1991., zrakoplovi JNA bombardirali su Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo s predsjednikom Republike dr. Franjom Tuđmanom. Zbog sigurnosnih razloga, dan poslije, 8. listopada 1991. godine, umjesto u zgradi na Markovom trgu Hrvatski sabor je zasjedao u zgradi INE u Šubićevoj ulici. Upravo u Šubićevoj, Sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom jugoslavenskom državom. Hrvatska je time i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.
ZAGREB - U teškoj prometnoj nesreći jutros u središtu Zagreba, na raskrižju Draškovićeve i Boskovićeve ulice jedna je osoba ozlijeđena, izvijestila je zagrebačka policija. U prometnoj nesreći koja se dogodila oko 5 sati, sudjelovala su dva vozila, porsche njemačkih registracijskih tablica i manje teretno vozilo zagrebačke registracije. Teško ozlijeđena osoba prevezena je u zagrebačku Traumatološku bolnicu. U tijeku je policijski očevid o uzrocima i okolnostima nesreće.