MOSTAR
Predstavnici vlasti BiH ponovili su u petak kako bi bilo iznimno štetno po tamošnje gospodarstvo prihvatiti zadržavanja režima bescarinskog režima prema Hrvatskoj nakon ulaska u EU koji bi se proširio i na druge zemlje unije, izvijestila je Federalna televizija (FTV). Voditelj pregovaračkog tima BiH za pregovore s EU-om Dragiša Mekić rekao je nakon hitne sjednice izaslanstva BiH za pregovore radi zaključivanja Protokola uz Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske unije i BiH da se stajalište vlasti nije promijenilo te da bi zadržavanje bescarinskog režima prema Hrvatskoj i proširenje i na druge zemlje članice EU naštetilo domaćoj proizvodnji. Po njegovim riječima uvođenja bescarinskog režima dovela bi do toga da bi brojne kompanije iz Hrvatske odustale od očekivanog preseljenja proizvodnje u BiH.
Zamjenik šefa Izaslanstva EU u BiH Renzo Daviddi pozvao je vlasti da prihvate te preporuke ističući da bi se time otvorile mogućnosti za povećanje izvoznih kvota na određene proizvode iz te zemlje. Zamjenik voditelja Izaslanstva EU u BiH kritizirao je vlasti BiH jer šest godina kasne s otvaranjem razgovora o posljedicama ulaska Hrvatske u Unije te je pozvao vlasti na dijalog s Europskom komisijom oko povećanja kvota za BiH za izvoz šećera, ribe i vina ukoliko se nastavi režim bescarinskog uvoza za Hrvatsku koji bi se proširio na sve zemlje članice EU. Dodao je da izbjegavanjem razgovora o ovoj temi BiH sama sebe sankcionira na približavanju Europskoj uniji. Glavni direktor Glavne uprave za proširenje Europske komisije Stefano Sannino uputio je ranije pismo predsjedatelju Vijeća ministara BiH Vjekoslavu Bevandi u kojemu se traži da se u pregovorima o dodatnome protokolu na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s BiH povodom pristupanja Hrvatske u EU nastavi režim bescarinskog uvoza iz Hrvatske koja bi se proširila na cijelu EU.
BAKUBA
Najmanje 67 osoba ubijeno je u petak u Iraku u napadima na sunite, nakon što su prethodna dva dana smrtno stradali šijiti usred sve većih napetosti između dviju zajednica. U sličnim napadima, od američke invazije na Irak smrtno su stradali deseci tisuća ljudi. Cilj dvaju napada u Bakubi, 60 km sjeveroistočno od Bagdada bili su sunitski vjernici koji su izašli iz džamije nakon molitve. Ubijena je 41 osoba, a ranjeno ih je 57, izvijestili su policijski i bolnički izvori. Prva bomba eksplodirala je u blizini džamije Sarije iz koje su vjernici upravo izlazili, a potom je odjeknula i druga. U eksploziji dviju bomba u zapadnome Bagdadu u kojem živi većinsko sunitsko stanovništvo smrtno je stradalo 14 ljudi, a 35 ih je ranjeno. Još su dvije bombe eksplodirale u sunitskoj četvrti u južnome dijelu grada pri čemu su ubijene dvije osobe, a sedam ih je ranjeno. 25 km južno od glavnoga grada u Madainu, u bombaškom napadu na pogrebnu povorku usmrćeno je osam ljudi, a najmanje 25 ih je ranjeno.
PARIZ
Opća skupština UN-a u petak je usvojila rezoluciju kojom se Francuska Polinezija stavlja na popis teritorija koje treba dekolonizirati unatoč porazu boraca za njezinu neovisnost na posljednjih izborima održanima početkom svibnja. Rezolucija UN-ove Opće skupštine kojom se Francuska Polinezija stavlja na popis teritorija koje treba dekolonizirati predstavlja flagrantno miješanje i potpuni izostanak poštovanja za demokratski izbor stanovnika Polinezije, stoji u priopćenju službenog Pariza objavljenom u petak. "Rezolucija je flagrantno miješanje i predstavlja potpuni izostanak poštovanja za demokratski izbor stanovnika Polinezije te 'izvrtanje' ciljeva UN-a", stoji u priopćenju glasnogovornika francuskoga ministarstva vanjskih poslova, Philippea Lalliota. "21. travnja, a potom i 5. svibnja, polinezijski su birači, kao i prije pet godina izabrali svoju skupštinu. Većinu glasova dali su kandidatima koji se zalažu za aktualni autonomni status teritorija", podsjetio je Lalliot. U priopćenju se dodaje da će službeni Pariz odlučno nastaviti i dalje, zajedno s vladom Francuske Polinezije, promicati politički, ekonomski i društveni razvoj ove prekomorske države Francuske.
BEJRUT
Najsnažnija pobunjenička skupina koja se bori protiv režima sirijskoga predsjednika Bashara al-Assada, islamistička fronta Nusra gubi utjecaj i već ju je zasjenila radikalnija džihadska sila koja ne kani stati na Assadovu svrgavanju. Al Qaedino krilo u Iraku u prvim je stadijima pobune protiv Assada podupiralo Nusru, ali sad je preuzelo inicijativu i postalo utjecajnije, tvrde izvori u Nusri i drugim pobunjeničkim skupinama. U iračkoj al Qaedi tisuće su stranih boraca čiji krajnji cilj nije svrgavanje Assada nego protuzapadni džihad al Qaedina vođe Aymana al-Zawahrija, a to je razlika zbog koje bi sirijski sukob mogao trajati i nakon eventualnog Assadova političkog dogovora s protivnicima. U borbama je već poginulo 90 tisuća ljudi. Zbog raskola u važnome dijelu sirijske oporbe, ionako podijeljene u stotine naoružanih skupina, sve je ozbiljnija i dilema Zapada bi li intervencija u korist pobunjenika stavila oružje u ruke neprijateljski nastrojenih islamističkih gerilaca. A intervenira li Zapad, sad bi već mogao doći pod pritisak da napadne oporbene snage uz al Qaedu, a ne Assada.
PARIZ
Francusko ustavno vijeće u petak je otvorilo put usvajanju zakona o istospolnim bračnim zajednicama, odbacivši i posljednji napor protivnika da spriječe najveću društvenu reformu ove zemlje nakon ukidanja smrtne kazne. Nakon višemjesečnih prosvjeda na ulicama francuskih gradova ustavno vijeće dalo je zeleno svjetlo zakonu kojim će Francuska postati 14. zemlja u svijetu koja legalizira istospolne bračne zajednice, u skladu s izbornim obećanjem socijalističkoga predsjednika Francoisa Hollandea. On je obećao da će uskoro biti potpisan zakon, usvojen još krajem travnja, što znači da će se prvi brakovi među istospolnim parovima početi sklapati već za nekoliko tjedana. "Zakon kojim se dopušta sklapanje brakova među istospolnim brakovima u skladu je s ustavom", stoji u priopćenju ustavnog vijeća. Dok se pokojni socijalistički predsjednik Francois Mitterrand suprotstavio protivljenju većine Francuza da se ukine smrtna kazna 1981. istraživanja javnoga mišljenja pokazuju da više od pola stanovnika zemlje podržava Hollandeovu namjeru da dopusti istospolni brak.