ZAGREB - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton čestitala je u četvrtak Hrvatskoj na skorom pristupanju Europskoj uniji i ocijenila da će hrvatsko članstvo biti dobro i za druge zemlje članice, kao i za cijelu regiju, za koju se nada da će uskoro postati dijelom europske obitelji. "Vaš pristupanje EU-u nije dobro samo za vas nego će biti izuzetno dobro i za zemlje članice Europske unije. Čestitam vama i hrvatskom narodu", rekla je Ashton u izjavi za novinare nakon razgovora s predsjednikom Ivom Josipovićem u Zagrebu. Josipović je rekao da je ulazak RH u punopravno članstvo EU-a rezultat "velikog i važnog napora" učinjenog u zemlji, ali također i pomoći i suradnje EU-a i svih njezinih članica. Zahvalio je Ashton na svemu što je učinila za Hrvatsku i izrazio je nadu da će "dalje zajedno nastaviti uspješno provoditi politiku upotpunjavanja Europe svim onim zemljama koje i povijesno i civilizacijski pripadaju Europi".
ZAGREB - Hrvatski premijer Zoran Milanović i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odvojeno su se sastali u četvrtak u Zagrebu s visokom predstavnicom EU-a za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton s kojom su razgovarali o ulasku Hrvatske u punopravno članstvo EU-a 1. srpnja te o stanju u regiji. Kako je priopćeno iz Banskih dvora, Milanović i Ashton su razgovarali o situaciji u regiji pri čemu je naglašena važnost partnerstva među državama i međusobne pomoći. Milanović je pritom naglasio da Europska unija u tom smislu od Hrvatske, koja je sidro stabilnosti u regiji, ima punu potporu, jer je stabilnost regije zajednički interes. Pusić i Ashton razgovarale su o stanju u regiji nakon nedavno potpisanog Sporazuma o načelima normalizacije odnosa Srbije i Kosova te o njegovoj provedbi kako bi se napravili daljnji koraci prema dobivanju datuma za početak pristupnih pregovora za Srbiju. Ministrica je Ashton izvijestila o svom nedavnom sastanku s prvim potpredsjednikom srbijanske vlade Aleksandrom Vučićem, a govorila je i o dobrim bilateralnim odnosima s Kosovom, priopćeno je iz MVEP-a.
ZAGREB - Njemački Bundestag, donji dom saveznog parlamenta, u četvrtak je uvjerljivom većinom ratificirao hrvatski pristupni ugovor s EU-om, čime je taj proces stigao na samo korak od formalnog završetka. Bundestag je sa 583 glasova za i 6 suzdržanih ratificirao ugovor koji još tehnički treba potvrditi gornji dom Bundesrat tijekom plenarnog zasjedanja koji počinje 7. lipnja. Time će posljednja formalna prepreka Hrvatskom priključenju Uniji biti uklonjena. Slovačka je bila prva zemlja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor 1. veljače 2012., a Njemačka to čini posljednja.
ZAGREB - Njemački Bundestag, donji dom saveznog parlamenta, u četvrtak je uvjerljivom većinom ratificirao hrvatski pristupni ugovor s EU-om, čime je taj proces stigao na samo korak od formalnog završetka. Bundestag je sa 581 glasova za, jednim protiv i 6 suzdržanih ratificirao ugovor koji još tehnički treba potvrditi gornji dom Bundesrat tijekom plenarnog zasjedanja koji počinje 7. lipnja. Time će posljednja formalna prepreka Hrvatskom priključenju Uniji biti uklonjena. Slovačka je bila prva zemlja koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor 1. veljače 2012., a Njemačka to čini posljednja.
BEČ - Austrija planira uvesti ograničenje za zapošljavanje hrvatskih radnika nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, potvrđeno je Hini u četvrtak u austrijskom Saveznom ministarstvu rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača. Austrija će ograničenje prvo uvesti na rok od dvije godine, a poslije toga će se ispitati stanje na tržištu rada i na osnovi toga će se donijeti odluka o daljnjim koracima u okviru zakona, doznaje se u austrijskom ministarstvu. Ograničenje može, ovisno o situaciji na austrijskom tržištu rada, biti produljeno na još tri godine, te nakon toga na još dvije, što je ukupno sedam godina. U hrvatskom pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja u kojem države članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika po formuli "2+3+2", to jest početno ograničenje za pristup tržištu rada od 2 godine države članice mogu nakon revizije produljiti za još 3 godine te uz opravdan razlog za dodatne 2 godine.
ZAGREB - Za Europsku bi uniju bio spas kad bi se veliki dužnici eurozone organizirano usprotivili "katastrofalnim" mjerama štednje, rekao je u četvrtak u Zagrebu šef grčke radikalne ljevice Sirize Aleksis Cipras. Čelnik grčke radikalne ljevice zato predlaže organiziranje zaduženih zemalja. "Kad bi Grčka, Španjolska, Portugal i Italija osnovale veliki savez radi zaštite naših zajedničkih interesa, a protiv barbarskih, katastrofalnih mjera štednje, onda bi (Angela) Merkel imala samo jednu mogućnost, da ode", rekao je. Cipras smatra da dolazi Mediteransko proljeće. "Da je netko prije koju godinu rekao da će se dogoditi Arapsko proljeće, nitko ne bi vjerovao", rekao je on novinarima na tiskovnoj konferenciji u kinu Europa, organiziranoj u sklopu 6. Subversive Festivala u Zagrebu.
BRUXELLES - Europski parlament nije zadovoljan dogovorom ministara financija zemalja EU-a da se ovogodišnji proračun poveća za 7,3 milijarde eura jer nema jamstava da će do kraja godine biti odobreno novo povećanja od 3,9 milijarde eura, koliko nedostaje do 11,2 milijarde eura, iznosa koji je predložila Komisija. Ministri financija zemalja članica EU-a u utorak su postigli načelnu suglasnost o povećanju europskog proračuna za ovu godinu u iznosu od 7,3 milijarde eura kako bi odobrovoljili pregovorače Europskog parlamenta u pogledu nastavka pregovora o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. Irsko predsjedništvo je objavilo da su ministri financija postigli "politički dogovor" o rebalansu proračuna za ovu godinu, a da će formalno glasovanje biti orgazirano kasnije.
VATIKAN - Papa Franjo u četvrtak je osudio "fetišizam novca" i "diktaturu ekonomije bez humanog lica i cilja", izrazivši pritom žaljenje zbog toga što se etika i solidarnost smatraju "remetilačkim" čimbenicima. Bivšem nadbiskupu Buenos Airesa Jorge Bergogliou, poznatom po pažnji prema najsiromašnijima, uzrok takvog stanja je "odnos koji imamo prema novcu", kako je rekao tijekom audijencije za nove veleoposlanike Kirgistana, Antigve i Barbude, Luksemburga i Bocvane. Izvor svjetske financijske krize je, smatra Papa, "duboka antropološka kriza", koju se ogleda u stvaranju "novih idola", "fetišizma novca" i "diktature ekonomije bez lica i cilja koji bi bili doista humani".
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama izjavio je u četvrtak kako zadržava pravo na različite diplomatske i vojne opcije ako dobije pouzdane dokaze da je vlada sirijskog predsjednika Bašara al-Asada uporabila kemijsko oružje u ratu s pobunjenicima. Obama je na zajedničkoj konferenciji za novinare s turskim premijerom Tayyipom Erdoganom rekao da postoje neki dokazi o uporabi kemijskog oružja u Siriji, ali i istaknuo kako je važno dobiti "preciznije informacije" koje bi to potvrdile prije nego odluči koji odgovor upotrijebiti. Erdogan je rekao da se Turska "posve slaže" sa SAD-om kako je potrebno prekinuti krvoproliće u Siriji i izvesti političku tranziciju prema vladi bez Asada. Erdogan je također rekao da idućega mjeseca planira posjetiti Pojas Gaze unatoč američkom pritisku da odgodi posjet. "Taj posjet je vrlo važan za bliskoistočni mirovni proces", rekao je Erdogan dodajući da tom prilikom planira posjetiti i Zapadnu obalu.
AMMAN - Sirijski pobunjenici objavili su u četvrtak da su napali važnu vojnu bazu na jugu zemlje i kontrolne točke u gradu Deri, pokušavajući vratiti područja koja su uz granicu s Jordanom zauzele snage predsjednika Bašara al-Asada. Pobunjenici su prošloga tjedna bili prisiljeni na povlačenje kada su Asadove snage ovladale gradom Khirbet Ghazelehom na glavnoj autocesti između Damaska i Jordana. Stotine boraca s raketnim bacačima i protuzračnim strojnicama u opsadi drže utvrđenu bazu 52. mehanizirane brigade sirijske vojske, jednu od najvećih u provinciji Dera. Baza, udaljena oko 80 kilometara od Damaska, nalazi se u središtu teško utvrđenog područja koje služi kao južna linija obrane glavnoga grada.
WASHINGTON - Izrael bi mogao ponovno napasti sirijska skladišta oružja ne prekine li Sirija transfer naprednog oružja islamskim borcima u regiji, piše američki dnevnik The New York Times pozivajući se na izjavu neimenovanog dužnosnika židovske države. "Izrael je odlučan nastaviti priječiti transfer naprednog oružja Hezbolahu", rekao je izraelski dužnosnik i naglasio kako bi "transfer takvog oružja Hezbolahu destabilizirao i ugrozio cijelu regiju". "Bude li sirijski predsjednik Bashar al-Assad odgovorio napadom na Izrael ili pokušao udariti na Izrael preko svojih suradnika, naštetit će svome režimu jer Izrael će odgovoriti", rekao je za NYT. Izraelski dužnosnik, koji je kontaktirao NYT u srijedu, govorio je uz uvjet da ostane neimenovan i pozivao se na visoke izraelske dužnosnike.
REYHANLI - Turski predsjednik Abdulah Gul kritizirao je u četvrtak odgovor međunarodne zajednice na sukob u Siriji rekavši da je ograničen samo na riječi i upozorio da je njegova zemlja primila neznatnu pomoć za zbrinjavanje golemog broja sirijskih izbjeglica. "Doprinos međunarodne zajednice financijskoj pomoći koju Turska pruža tim ljudima je simbolična", rekao je Gul u pograničnom gradu Reyahanliu gdje je prošloga vikenda 51 osoba poginula u eksploziji autobombe. Uz to što je pružila utočište za 400.000 sirijskih izbjeglica, Turska snažno podupire pobunu protiv sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, no napad Reyhanliu izazvao je bojazan od prelijevanja dvogodišnjeg građanskog rata na njezin teritorij. Damask je odbacio turske optužbe da je umješan u eksploziju.
MOSTAR - Država BiH morat će bivšim optuženicima za ratne zločine koji su pred Sudom BiH oslobođeni krivice isplatiti oko 190.000 eura na ime odštete zbog boravka u pritvoru, izvijestila je Balkanska informativna mreža (BIRN) koja nadzira procesuiranje ratnih zločina. BIRN je naveo da je Sud BiH travnja ove godine 20 osoba oslobodio optužbi da su počinile ratni zločin, a oni su podnijeli tužbe za naknadu štete zbog boravka u pritvoru. Iako su od države tražili preko pola milijuna eura odštete ukupno im je dosuđeno oko 190.000 eura. Visina naknade koja se daje za dan proveden u pritvoru nije unaprijed određena, a većina oštećenih smatra da su naknade koje Sud BiH dosuđuje minimalne. Iako oštećeni imaju, prema važećim zakonima, mogućnost sklapanja sporazuma s nadležnim ministarstvom pravde o vrsti i visini naknade, u BiH ovakva praksa još nije utvrđena.