Kako u srijedu prenosi sarajevski "Dnevni avaz", voditelj misije MMF-a u BiH Ron van Rooden uputio je posebno pismo predsjedniku federalne vlade Nerminu Nikšiću te guverneru Središnje banke BiH Kemalu Kozariću kako bi izrazio zabrinutost zbog očekivanog potvrđivanja zakona kojim se maksimalno štite jamci.
MMF smatra kako je zakon problematičan iz niza razloga, uključujući i nejasan djelokrug i karakter njegove primjene, a ocjenjuje se i kako on ne bi učinkovito doprinio rješavanju problema nekvalitetnih kredita koje banke ne uspijevaju naplatiti.
"Zbog ukidanja institucije jamca zakon bi u znatnoj mjeri ograničio kreditore u naplati svojih potraživanja", stoji u pismu.
Udruge koje okupljaju bivše i sadašnje jamce, prisiljene otplaćivati tuđe kredite, smatraju pak kako je zahtjev MMF-a neprimjeren.
"Nemoguće je da se ovako dalje pljačka narod. Zakon je prošao sve procedure, komisije i smatram da sada ne treba ugrožavati njegovo konačno usvajanje", izjavila je Dženana Hadžimahmutović, predsjednica sarajevskog ogranka udruge jamaca.
Po dostupnim podacima, jamci u BiH su samo tijekom 2012. godine bili prisiljeni platiti oko 12,5 milijuna eura rata tuđih kredita.
Banke u BiH u pravilu za sve kredite uz hipoteke traže i jamce, a u slučaju da glavni dužnik nije u stanju otplaćivati dospjele rate, one se po automatizmu odmah naplaćuju od jamaca.
Zakon o zaštiti jamaca, kojega je ranije usvojio Zastupnički dom federalnog parlamenta, predviđa da banke jače obvežu glavnog dužnika na vraćanje kredita. Naplata kredita od jamaca koristila bi se tek nakon što se iscrpe sve druge mogućnosti.
Zamisao zastupnice Aide Čikić, koja i predložila ovaj zakon, je da se u konačnici zakon dopuni tako što bi se institut jamca u cijelosti ukinuo, a naplata kredita definirala isključivo kao obveza njegova korisnika.
Poslovne banke u BiH već su izrazile protivljenje ovakvom zakonu tvrdeći kako će im on otežati poslovanje te dovesti do povećanja kamatnih stopa.