Stanje gradskog proračuna Burić (HDZ) ocjenjuje "blago rečeno katastrofalnim", a Švorinić (Lista za Rijeku) smatra da proračun ide prema kritičnome te da će se pogoršavati ako se ne promijene trendovi zapošljavanja. Burić i Ivaniš (PGS) drže da je u proračunu deficit koji se skriva od javnosti.
"Proračun je nerealan jer je utemeljen na vladinim smjernicama po kojima će BDP rasti", ističe Burić. Ivaniš ocjenjuje da je grad prezadužen preko komunalnih društava, a Švorinić smatra da je preinvestiranost grada utjecala na porezni i komunalni pritisak.
Obersnel (SDP) pak smatra da je stanje proračuna stabilno i da to potvrđuje poslovanje grada u prva tri mjeseca ove godine, kada je ostvaren rast prihoda od osam posto i pad rashoda od 2,7 posto u odnosu prema istom razdoblju lani. Šustar (Hrvatski laburisti) drži da je za porast proračunskih prihoda nužno oživljavanje zamrloga maloga i srednjeg gospodarstva.
Jedna od važnijih političkih tema jest smjer razvoja gospodarstva. Burić smatra da se treba razvijati "industrija s elementima tercijarnih djelatnosti". "Industrija u Rijeci svela se na veliko ništa", ističe i tvrdi kako je jedan od razloga to što SDP-ova "politička elita zbog svojih privatnih interesa ne želi industriju".
Švorinić se također zauzima za nužnost povratka industriji. "Politika tercijalizacije grada u proteklih 20 godina donijela je gospodarsku i demografsku katastrofu", tvrdi Švorinić govoreći o orijentaciji na uslužne djelatnosti.
"Za Rijeku je jedini izlaz obnova proizvodnoga gospodarstva, jačanje Luke Rijeke, koja mora biti od strateške važnosti za Hrvatsku, i daljnji razvoj Sveučilišta kao spoja Rijeke s gospodarstvom", kaže Ivaniš, a Šustar se zauzima za međusobno podupiranje industrije i tercijarnih djelatnosti. Smatra da je u okolnostima zamiranja maloga i srednjega gospodarstva nužno utemeljiti gradski fond za malo i srednje poduzetništvo.
Obersnel tvrdi kako su okosnica gospodarskog razvoja Rijeke oduvijek bile luka i popratne djelatnosti. "Usporedno s tim, u proizvodnji nam je težište na brodogradnji i činimo sve kako bismo unaprijedili tehnološki i tržišni proboj '3. maja'", ističe Obersnel i dodaje da je važan i transfer znanja sa Sveučilišta na gospodarstvo.
Nedavno je najavljena postupna privatizacija Luke Rijeke, a na pitanje treba li je i kako privatizirati, Burić odgovara da ugovor za Rijeka Gatewy projekt modernizacije luke, potpisan sa Svjetskom bankom, treba poštovati te da bi se on u u slučaju privatizacije morao raskinuti.
"Luka Rijeka može biti samo djelomično privatizirana", smatra Ivaniš i ističe da većinski udjel i glavna upravljačka prava treba zadržati država, a Obersnel naglašava da Luka treba svježi kapital za investicije u razvoj i jačenje konkurentnosti.
Šustar misli da lučke kapacitete treba dati u dugogodišnju koncesiju onome tko će jamčiti povećanje prometa, a Švorinić da bi se luka mogla privatizirati po dijelovima.
"Ako se luku želi privatizirati samo da bi se vraćali dugovi koje je napravila politika, bez vizije i strategija razvoja luke, onda smo protiv prodaje", ističe.
Trend iseljavanja mladih Riječana zbog ekonomskih razloga ne osporava nijedan kandidat, ali različito promišljaju o njegovu zaustavljanju. Burić smatra da političko i gospodarsko stanje pridonosi iseljavanju, da su nužni projekti poticanja poduzetništva i partnerski odnos grada i poduzetnika.
Ivaniš se zauzima "za jednaku šansu za zapošljavanje i odbacivanje načela političke podobnosti i nepotizma" te ističe da se "mlade može zadržati smo kvalitetnim radnim mjestima, a ne slabo plaćenim poslovima u trgovačkim lancima".
"Uvjeren sam da će se realizacijom najavljenih velikih riječkih projekta iza kojih snažno stoji vlada vrlo brzo osjetiti promjene", ističe Obersnel, koji očekuje otvaranje novih radnih mjesta, ponajprije u prometu i logistici. Kaže da Gradska uprava nastoji pronaći nove mogućnosti za mlade, ali i da je politika zapošljavanja u ovlasti države i da lokalna samouprava može djelovati samo neizravno.
"Školovanje u Rijeci za posao u Rijeci naš je moto", ističe Šustar i dodaje da posla nema zbog zamrloga srednjega i maloga gospodarstva te da je pogrešno razvojnu energiju usmjeravati na 'start-up' tvrtke dok manje jedva spajaju kraj s krajem.
Švorinić smatra da se "kozmetičkim zahvatima" neće riješiti taj problem te napominje da se mladi mogu zadržati samo razvojnim projektima i razvojem kvarnerskih industrijskih brendova i tehnologija.
Rijeka se kandidira za Europsku prijestolnicu kulture 2020., a kandidati su s tim u vezi ocijenili i stanje kulture u gradu. Burić drži da je kandidatura "samo predizborna poruka javnosti da se nešto radi" te da Rijeka nema uvjeta za tu titulu. I Ivaniš smatra da je kandidatura "više politička, a ne stvarna, i sasvim sigurno predizborna", a stanje u riječkoj kulturi ocjenjuje katastrofalnim.
"Rijeka svojom kulturnom i industrijskom baštinom te multikulturalnošću ima goleme mogućnosti u kontekstu kandidature, a sama kandidatura, bez obzira na ishod, potaknut će razne aktivnosti na području kulture i promociju riječke kulture", ističe Obersnel. Po njegovu mišljenju riječka kultura razvija se u dobrome smjeru i ima snažnu potporu grada.
Šustar podupire kandidaturu i ističe da Rijeka u svemu treba slijediti najviše ciljeve i standarde. Tvrdi kako je nužno uspostaviti produktivnu ravnotežu između ustanova u kulturi i da Gradska uprava ima ulogu katalizatora odnosa Sveučilišta, civilnoga i poslovnog sektora.
Švorinić ocjenjuje da je "kultura doživjela kulturni šok raspadom privrede" te da se stanje ne može poboljšati dok se gospodarstvo ne oporavi.