"Reforme su zbog kratkoročnih političkih interesa ostale mrtvo slovo na papiru, a kriza je samo pokazala ono što se guralo ispod tepiha", rekla je Rantzen za poslovni dnevnik "Finance" od petka, izrazivši žaljenje što je zemlja u koju je prvi put došla 2003. godine i u kojoj se "sve činilo idealnim" sada spominje kao jedna od onih kojima će možda trebati financijska pomoć.
Od ulaska u EU i eurozonu Slovenija je stalno napredovala, posvuda se gradilo i godišnje stope rasta iznosile su pet posto, ali su kriza i velik pad BDP-a u 2008. godini pokazali da se visok rast ne može održati nego je potrebno prihvatiti i provesti ozbiljne i duboke strukturne reforme, povećati konkurentnost i privući strane investicije koje su zamrle, kazala je Rantzen.
Po njezinoj ocjeni, slovenske tvrtke su se, u vrijeme kad se lako dolazilo do kredita, previše usmjeravale na građevinske poslove, financijsku djelatnost i turizam, gdje su očekivale brze profite, umjesto da je država napravila zakonske promjene na tržištu rada i omogućila gospodarsko restrukturiranje pa sada u gospodarstvu i dalje ima velik udjel državnog vlasništva.
Slovensko gospodarstvo bez izvoza i stranih tržišta neće preživjeti, rekla je Rantzem, dodavši da su se po njenom mišljenju zanemarivali i gospodarski odnosi s Njemačkom, koja ostaje glavni vanjskotrgovinski partner Slovenije s robnom razmjenom koja je lani premašila 8 milijardi eura.
U posjetu Njemačkoj u četvrtak je boravio slovenski predsjednik Borut Pahor, a njemačka kancelarka Angela Merkel posebno mu je preporučila da Slovenija definira strategiju kojom bi privukla strane ulagače i uklonila birokratske smetnje koje na tom području postoje, navode u petak slovenski mediji.
Pahor je pak njemačkoj kancelarki i predsjedniku Gaucku kazao da nova vlada planira ući u privatizaciju dijela državne imovine prodajom nekoliko većih tvrtki u većinskom državnom vlasništvu.