Pahor je drugi dan službenog posjeta Zagrebu počeo susretom s premijerom Zoranom Milanovićem. U 40-minutnom razgovoru u četiri oka razgovaralo se o načinu rješavanja prijepora oko Ljubljanske banke i obojica su se državnika suglasila da ga treba nastaviti rješavati u okviru sukcesije u skladu s memorandom dviju vlada potpisanim u Mokricama u ožujku.
Dan ranije su Pahor i hrvatski predsjednik Ivo Josipović nakon sastanka na Pantovčaku pozvali obje vlade da rješenje za LB što prije pronađu pred Bankom za međunarodna poravnanja u Baselu. Pahor je u razgovoru za HTV u četvrtak navečer kazao "da ćemo možda u svibnju ili lipnju u Baselu do kraja riješiti to pitanje".
Memorandum o suglasnosti hrvatske i slovenske vlade o rješavanju pitanja Ljubljanske banke u okviru sukcesije premijeri Zoran Milanović i Janez Janša potpisali su 11. ožujka, nakon čega je slovenski parlament ratificirao hrvatski pristupni ugovor s EU-om.
Prema memorandumu, Hrvatska se obvezala da će osigurati zastoj svih sudskih postupaka koje su pokrenule dvije hrvatske banke (ZaBa i PBZ) u vezi s prenesenom deviznom štednjom.
Josipović je na Pantovčaku kazao da Hrvatska ne krši dogovor o rješavanju problema Ljubljanske banke. Hrvatska priznaje memorandum i ponaša se u skladu s njime. "Ne samo da priznaje memorandum nego i aktivno radimo na tome", kazao je Josipović na zajedničkoj konferenciji za novinare s Pahorom.
Pahorov posjet poklopio se i s ročištem na zagrebačkom Općinskom sudu po jednoj od tužbi Privredne banke Zagreb protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke zbog devizne štednje hrvatskih građana. A ročište je u međuvremenu odgođeno kako bi se službeno preveo pojam "stay" iz memoranduma o rješavanju pitanja Ljubljanske banke i tako razriješila dilema treba li suđenje prekinuti ili samo privremeno staviti u mirovanje.
Pahorovim posjetom Hrvatskoj očekuje se novi zamah u odnosima dviju zemalja čiji su odnosi u prošlosti znali biti napeti zbog neriješenih pitanja iz zajedničke prošlosti u bivšoj Jugoslaviji.
Uz razvoj političkih odnosa, bilateralnih i suradnje u okviru EU-a, čija članica Hrvatska uskoro postoje, dvojica predsjednika zauzela su se u petak u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) za višu dimenziju gospodarske suradnje.
Prema riječima slovenskog predsjednika, otklanjanjem političkih prepreka među dvjema zemljama zadnjih nekoliko godina, u Hrvatskoj je završilo 27 posto ukupnih slovenskih investicija u inozemstvo, dakle Hrvatska je postala prva destinacija za slovenske ulagače. Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK), naime, govore da je do kraja prošle godine Slovenija u Hrvatsku investirala gotovo 1,14 milijardi eura, uglavnom kroz vlasničko ulaganje u nekretnine (24 posto), investicije u maloprodaju (21 posto) i ostalu trgovinu (15 posto), te financijski (9 posto) i građevinski sektor (6 posto). Hrvatska je pak do sada u Sloveniju uložila 137,3 milijuna eura.
Josipović je kazao da su Hrvatska i Slovenija međusobno među najvažnijim gospodarskim partnerima, a kada ulaskom Hrvatske u Europsku uniju padne i posljednja barijera, vrijeme je da to partnerstvo dobije višu dimenziju, kroz zajedničko sudjelovanje u velikim projektima i izlaz na treća tržišta, ali i kroz kapitalno povezivanje.
Josipović i Pahor imali su u četvrtak i nešto ležerniji program. Popili su kavu na Cvjetnom trgu te se prošetali do Trga bana Jelačića gdje su posjetili izložbu posvećenu slovenskom turizmu i promidžbi predstojećeg Europskog prvenstva u košarci koje se najesen održava u Sloveniji. Dvojica predsjednika okušala su se i u pucanju na koš i tu je, kako je rekao predsjednik Josipović, rezultat bio prijateljskih 0:0.
Josipović i Pahor zajedno su bili i na domjenku što ga je šef delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren priredio u povodu Dana Europe u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. Veliku pažnju medija tom prigodom privukao je i srdačan susret Pahora s bivšom premijerkom Jadrankom Kosor s kojom je kao premijer sklopio sporazum o rješavanju graničnog prijepora međunarodnom arbitražom i s kojom ima prijateljske odnose. Prema pisanju slovenske agencije STA, s njom se treba i sastati po završetku službenog programa u Zagrebu.
A taj službeni program završio je zajedničkim izlaganjem s predsjednikom Josipovićem pred studentima Sveučilišta u Zagrebu kojima su dvojica predsjednika govorila o budućnosti Europe.