BRUXELLES - Europska komisija u petak je snizila prognoze i očekuje pad hrvatskog gospodarstva za jedan posto u ovoj godini, a sljedeće godine tek neznatni rast 0,2 posto, a stopa nezaposlenosti mogla bi dosegnuti 19,1 posto te iduće godine 20, 1 posto. EK je objavila proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije i proračunskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima - Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji.
U odnosu na zimske prognoze, EK je sada dodatno smanjila projekcije. U veljači je predvidjela u Hrvatskoj pad od 0,4 posto u ovoj godini, a rast od 1,4 posto u sljedećoj godini, a nezaposlenost od 15,8 posto ove godine, te 14,9 sljedeće. Prema projekcijama, deficit bi se ove godine s prošlogodišnjih 3, 8 posto BDP-a trebao povećati na 4,7 posto ove i na 5,6 posto sljedeće godine. Javni dug ove godine trebao bi dosegnuti 57,9 posto, a sljedeće 62,5 posto. "Nakon stagnacije u 2011. godini, BDP je pao dva posto 2012. godine. Od 2008. godine kada je hrvatsko gospodarstvo ušlo u recesiju, gospodarske aktivnosti su se smanjile za skoro 12 posto", kaže se u dokumentu EK navodi da u kratkoročnom razdoblju Hrvatska neće ostvariti rast iako će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. "Iako se može očekivati da ulazak u EU osigura potporu gospodarstvu, u kratkoročnom razdoblju sadašnji pritisci na gospodarstvo ostat će glavnim razlogom kočenja rasta", dodaje Komisija. Što se tiče fiskalne politike, Komisija navodi da je Hrvatska unatoč nepovoljnim gospodarskim uvjetima uspjela spriječiti pogoršanje proračunske situacije. Ukupni prihodi su povećani, uglavnom kao rezultat poreznih mjera, uključujući i povećanje stope PDV-a za dva postotna poena, te zbog bolje naplate poreza, navodi Komisija. posto, ove godine bi trebao rasti 0,4 posto, a sljedeće 3,7 posto.
MOSTAR/SARAJEVO - Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda ocijenio je u petak da je izgradnja Pelješkog mosta posve "legitiman zahtjev" službenog Zagreba kako bi povezao svoj jug, napose nakon ulaska u Europsku uniju, ističući da očekuje dogovor dviju zemalja oko toga pitanja. "Što se tiče izgradnje Pelješkoga mosta apsolutno smatram da je to legitiman zahtjev Zagreba kako bi se teritorijalno povezao jug Hrvatske i smanjili životni problemi tamošnjim ljudima koji bi se mogli stvoriti s EU granicom", rekao je Bevanda u izjavi za Hinu. Dodao je da BiH nema formirano službeno stajalište oko pitanja Pelješkoga mosta, no da očekuje dogovor dviju država. "Dakako, očekujem da se taj most gradi u dogovoru s Bosnom i Hercegovinom, njezinim interesima, kao i interesima samog Neuma", dodao je Bevanda. I ministar prometa i veza BiH Damir Hadžić izjavio je u petak za sarajevski "Dnevni avaz" da se ne protivi izgradnji mosta iako je samo dan ranije njegov pomoćnik za komunikaciju i transport Izet Bajrambašić, u izjavi za agenciju Anadolija koju su prenijeli neki mediji, izjavio da se BiH protivi izgradnji Pelješkog mosta.
BEOGRAD - Više od polovice građana Srbije vjeruje da je zemlja na dobrom putu, 33 posto ih misli suprotno, ali istodobno 55 posto ima povjerenja u aktualnu vladu da može popraviti stanje u zemlji, pokazuju rezultati istraživanja beogradskog Strategic marketinga koje u petak objavljuju srbijanski mediji. Istraživanje je provedeno baš na dan parafiranja prijedloga sporazuma s Prištinom u Bruxellesu 19. travnja, a pokazuje da su u tom trenutku premijer i vicepremijer Ivica Dačić i Aleksandar Vučić imali potporu čak 60 posto anketiranih građana za odluku koja bi pridonijela ubrzanju procesa približavanja eurointegracijama, dok je 23 ispitanika bilo uvjereno da bi prihvaćanje sporazuma značilo izdaju nacionalnih interesa. Istodobno, za ulazak Srbije u Europsku uniju izjasnilo se 52 posto sudionika istraživanja, dok ih je 27 bilo protiv. S obzirom da je tih dana politička javnost u Srbiji dvojila o tome je li za Prijedlog deklaracije o ustavnoj zaštiti prava Vojvodine, koju je predlagala vojvođanska vlada, 45 posto je tu ideju vojvođanske vlade doživjelo kao separatističku namjeru, a 32 posto protivilo se. Skoro dvije trećine građana - 63 posto, tvrdi u anketi da ih političke teme ne zanimaju, a najveći problem i glavna preokupacija za 76 posto anketiranih je - nezaposlenost, a tek potom njih 30 posto i manje zabrinuto je zbog korupcije. Na listi dalje slijede male plaće i mirovine, briga o Kosovu, te kriminal i siromaštvo. Povjerenje većine građana i dalje najviše uživaju crkva, vojska, šef države i policija, dok se na međunarodnom planu najviše vjeruje Rusiji.
SARAJEVO - Uz iznimno snažno policijsko osiguranje u petak su u središtu Sarajeva izaslanstva Vlade Republike Srpske i bošnjačkih ratnih udruga zasebno obilježili dan stradanja i prvog većeg oružanog sukoba između pripadnika JNA i snaga odanih tadašnjem vodstvu BiH, koje se dogodilo u tadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici. Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici 50-očlanog izaslanstva Vlade RS, koje je predvodio ministar rada i braniteljsko-invalidske zaštite Petar Đokić. "Sarajevo nije smoglo snage da se suoči s tim da je počinjen zločin, a ovdje je počinjen zločin. To se pokušava minimizirati pričom da je JNA htjela zauzeti grad. Oni da su to htjeli, to bi i uradili", rekao je ministar Đokić okupljenim novinarima. Pozvao je pravosudne institucije BiH da rasvijetle zbivanja s početka rata iz svibnja 1992. i dodao da zataškavanje istrage koje su pokrenule nekadašnje vlasti bivše Jugoslavije unose sumnju u dobronamjernost pravosudnih tijela BiH. Nakon neuspješnog pokušaja da zauzmu Sarajevo i najvažnije državne institucije tada priznate države BiH, pripadnici JNA su uhitili predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića 2. svibnja 1992. godine. Postignut je dogovor o oslobađanju Izetbegovića i istodobnom izvlačenju iz grada postrojbi JNA, čiju su kolonu na današnji dan u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici napali pripadnici snaga odanih vlastima BiH. Po podacima vlasti u Sarajevu poginulo je šest pripadnika JNA, dok srpska strana tvrdi da su ubijena 42 pripadnika ove vojske.
BRUXELLES - Europska komisija za ovu godinu predviđa nastavak recesije u eurozoni s padom BDP-a od 0,4 posto, nezaposlenost bi trebala prijeći 12 posto, dok za cijelu Europsku uniju predviđa pad od 0,1 posto, a nezaposlenost od 11 posto. Komisija predviđa oporavak eurozone 2014. s rastom od 1,2 posto, a u cijeloj Uniji rast će biti nešto veći 1,4 posto. Prošle je godine pad BDP-a u eurozoni iznosio 0,6 posto, a u EU-u 0,3 posto. Njemačka, najjače gospodarstvo u Europi, ove će godine stagnirati, a sljedeće godine trebalo bi zabilježiti rast od 1,2 posto. Najveći rast ove godine predviđa se u Latviji (3,8 posto), Litvi (3,1 posto) i Irskoj (3 posto).
Eurozona je suočena sa slabom unutarnjom potražnjom i visokom stopom nezaposlenosti, koja će ove godine dosegnuti 12,2 posto, a sljedeće godine neznatno se smanjiti na 12,1 posto. Međutim, dio zemalja ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti, poput Austrije od samo 4,7 posto, Njemačke 5,4 posto, Luksemburga 5,5 posto, dok je najgora situacija u Grčkoj i Španolskoj sa stopom nezaposlenosti od po 27 posto ili u Portugalu s 18,2 posto. Osam zemalja eurozone bit će recesiji - Cipar (-8,7 posto), Grčka (-4,2 posto), Portugal (-2,3 posto), Slovenija (-2,0 posto), Španjolska (-1,5 posto), Italija (-1,3 posto), Nizozemska (-0,8 posto), Francuska (-0,1 posto). Povjerenik Rehn je izrazio očekivanja da će se gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu ove godine stabilizirati, sredinom godine napraviti okret prema prema rastu, koji bi se sljedeće godine trebao ubrzati.
KARTUM - Tijekom pokušaja spašavanja rudara koji su ostali pod ruševinama rudnika zlata u Darfuru koji se urušio u ponedjeljak, u četvrtak je zatrpano i devet spasilaca, rekao je svjedok koji je želio ostati neimenovan i dodao kako se sada broj žrtava nesreće popeo na više od stotinu. "U četvrtak je nestalo devet spasilaca kada se zemlja urušila pod njima tijekom akcije spašavanja", rekao je rudar koji je želio ostati anoniman. Prema podacima objavljenima u četvrtak radilo se o 60 smrtno stradalih u urušavanju rudnika zlata. Gradonačelnik Džebel Amira rekao je kako se potraga nastavlja bez strojeva da se ne bi pokrenulo daljnje urušavanje. Humanitarne organizacije početkom 2013. godine izvijestile su kako u većinom ilegalnim rudnicima zlata u Džebel Amiru radi gotovo 70.000 rudara.
BIŠKEK - Američki transportni zrakoplov C-135 iz američke vojne baze u kirgistanskom Manasu blizu Biškeka, srušio se u petak nedugo nakon polijetanja, rekao je u petak za France presse glasnogovornik ministarstva za izvanredne situacije. Zrakoplov se srušio nedaleko od kirgistansko-kazahstanske granice u blizini sela Čaldibar, prenijeli su ruski i kirgistanski elektronski mediji, a podataka o žrtvama zasad nema. Tv kanal NTV izvijestio je da je u zrakoplovu cisterni bilo pet osoba, a kirgistanska agencija prenosi da je letjelica eksplodirala u zraku. Lokalne valsti rekle su da se posada katapultirala iz zrakoplova u plamenu i da je u tijeku potraga za njima u planinskom području. C-135 je zrakoplov tipa "boeing" koji se koristi za prijevoz vojne opreme i kao zrakoplov cisterna. Centar za prijevoz u međunarodnoj zračnoj luci Manas blizu glavnoga grada Kirgistana otvoren je u prosincu 2001. pošto su se koalicijske snage ondje stacionirale i počele podupirati operaciju protiv talibana. Trenutačno je u centru 1200 vojnika, od kojih je 900 iz SAD-a.
ZAGREB - Slobodno, neovisno i energično novinarstvo nezamjenjivo je u bilo kojem demokratskom društvu i Europska unija poziva sve vlade da omoguće novinarima rad u sigurnosti i bez straha od cenzure ili progona, poručila je u petak, na 20. godišnjicu Svjetskog dana slobode medija visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton. Europska unija odaje priznanje novinarima širom svijeta koji su posvetili svoj život, ponekad uz visoku osobnu cijenu, izvještavanju o događajima ili izražavanju viđenja koje bi mnogi radije spriječili da se čuje, izjavila je Ashton. Ističe da se sloboda izražavanja mora čuvati u tradicionalnim medijima i na internetu.