ZAGREB - U povodu svjetskoga dana slobode medija koji se slavi 3. svibnja Međunarodni novinarski institut (IPI) objavio je u četvrtak navečer dobitnike nagrada, novinarske junake i pionire slobodnih medija. Dvije novinarke, Amerikanka Marie Colvin i japanska fotoreporterka Mika Yamamoto postumno su nagrađene IPI-jevom nagradom za junakinje slobode tiska u svijetu, jer su hrabro i profesionalno izvještavale o sukobu u Siriji, kao i o drugim sukobima prije toga, kaže se u IPI-jevu obrazloženju nagrade za 2013. Malezijski radio Slobodnog Sarawaka dobitnik je nagrade za pionira slobodnih medija kojom se od 1996. nagrađuje novinska ili medijska organizacija koja unapređuje novinarske slobode i nezavisnost medija u nekoj zemlji ili regiji. IPI će nagrade službeno predati na posebnoj svečanosti tijekom skorog svjetskog kongresa u Amanu u Jordanu, od 19. do 21. svibnja. Marie Colvin i Mika Yamamoto bile su među 39 novinara ubijenih tijekom izvještavanja o sirijskome sukobu 2012. Većina ostalih stradalih lokalni su novinari.
ZAGREB - Hrvatska je u izvješću udruge "Reporteri bez granica" - Indeks medijskih sloboda u svijetu 2012-2013., na 64. mjestu, što je za četiri mjesta bolje u odnosu na lanjsku ljestvicu, no Hrvatsku se upozorava da se bez obzira na napredak u zakonodavstvu mora riješiti štetnih navika iz prošlosti. Izvješće je objavljeno uoči Svjetskog dana slobode medija koji se obilježava 3. svibnja.
"Slika za Hrvatsku koja se nalazi na 64. mjestu, a u srpnju ulazi u EU, i Srbiju, na 63. mjestu, je šarolika. Zakonodavne reforme su donijele napredak, ali se ne smije zaboraviti da još uvijek ima brojnih zapreka za prevladati, a stare navike koje su štetne po nezavisno novinarstvo su i dalje prisutne", kaže se u izvješću Reportera bez granica (RSF). Od zemalja bivše Jugoslavije, uz Hrvatsku, koja je napravila pomak od četiri mjesta, a Slovenija je bolja za jedno mjesto, Srbija je jedina koja je znakovitije napredovala i to za 17 mjesta. U ostalim zemljama stanje medijskih sloboda se pogoršalo. Prva tri mjesta u izvješću o indeksu medijskih sloboda zauzele su kao i lani Finska, Nizozemska, i Norveška, a na začelju su Kina, Iran, Somalija, Sirija, Turkmenistan, Sjeverna Koreja i Eritreja. SAD se u najnovijem izvješću nalazi na 32. mjestu dok je prošle godine bio na 47. mjestu, zabilježivši pad za čak 27 mjesta, "zahvaljujući" prvenstveno uhićenjima novinara koji su pratili pokret "Occupy Wall Street".
WASHINGTON - Braća Carnajev osumnjičena za bombaški napada na bostonskom maratonu 15. travnja prvotno su napad planirali provesti 4. srpnja ove godine, rekli su dužnosnici službi sigurnosti, no odlučili su ranije napasti jer su eksplozivne naprave uspjeli napraviti brže no što su računali. List New York Times je u četvrtak izvijestio da je uhićeni 19-godišnji Džohar Carnajev istražiteljima rekao da su on i njegov 26-godišnji brat Tamerlan, koji je poginuo u sukobu s policijom, razmišljali izvršiti samoubilački napad na Dan neovisnosti, nacionalni praznik SAD-a 4. srpnja, no naposlijetku su se odlučili za napad bombom kućne izrade. Braća porijeklom iz Čečenije su bombe napravili u Tamerlanovom stanu u Cambridgeu u Masachusettsu brže no što su planirali te odlučili napasti 15. travnja na Dan domoljuba u Massachusettsu, po izjavama Džohara Carnajeva istražiteljima. Džohar Carnajev je vlastima također rekao da su on i njegov brat na internetu gledali propovijedi Anwara al-Awlakija, radikalnog američkog klerika koji je otišao u Jemen gdje ga je u rujnu 2011. ubila bespilotna letjelica vojske SAD-a. Nema naznaka da su braća komunicirala s Awlakijem prije njegove pogibije, navodi list. U eksplozijama dvije bombe u Bostonu 15. travnja blizu ciljne crte tradicionalnog bostonskog maratona ubijene su 3 osobe i 264 je ranjeno. Ciljnu crtu maratona izabrali su u vožnji Bostonom tražeći odgovarajuće mjesto napada, po Džoharovim izjavama. Carnajev je svoje priznanje dao istražiteljima 21. travnja, dva dana nakon njegova ranjavanja i uhićenja.
BEJRUT - Vladine snage i milicije odane sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu pregazile su u četvrtak obalni grad Baidu, ubivši najmanje 50 ljudi, među kojima su žene i djeca, priopćila je udruga Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) sa sjedištem u Londonu. Prooporbeno orijentiran SOHR strahuje da bi konačan broj žrtava mogao biti veći od 100, no to se izvješće ne može neovisno potvrditi jer sirijska vlada ograničava pristup nezavisnim medijima. Nekoliko sati prije napada na Baidu, pobunjenici su napali autobus s pripadnicima provladine milicije, poznate kao "šabiha", i ubili najmanje šest boraca, dok je 20 ranjeno. Odgovor na to je bio napad na Baidu, poprište jednog od prvih sukoba između sunitskih muslimana i alavita, bliskih šijitima kojima pripada i Asad. SOHR javlja da su vladine snage i njoj odane milicije posljednjih tjedana zabilježile vojne uspjehe. Zauzele su nekoliko naselja kod Damaska i ponovo preuzele kontrolu nad Homsom, gradom u kojem je prije dvije godine buknula pobuna protiv Asada.
MEKSIKO - Američki predsjednik Barack Obama počeo je u četvrtak jednodnevni posjet Meksiku gdje će ponajprije razgovarati o gospodarskoj suradnji i imigraciji nakon nekoliko godina u kojima su sigurnosna pitanja i borba protiv narkokartela bila prioritet dviju susjednih zemalja. Po dolasku u zračnu luku u Meksiku Obama, koji je počeo svoj četvrti posjet Meksiku, krenuo je na sastanak s meksičkim predsjednikom Enriqueom Penom Nietom. Meksiko je od 1994. partner SAD-a i Kanade u Sporazumu o sjevernoamričkoj slobodnoj trgovini. Drugi je najveći kupac i treći dobavljač SAD-a te godišnja razmjena dviju država doseže 500 milijarda dolara (380 milijarda eura). U mandatu meksičkog predsjednika Felipea Calderona od 2006. do 2012. borba protiv krijumčarenja droge bila je gotovo ekskluzivna tema svih razgovora. Zbog jačanja kartela Calderon je primio američku pomoć u visini od 1,9 milijarda dolara. Nova meksička vlada najavila je prekretnicu u sigurnosnoj strategiji i planira zaustaviti nasilje vezano uz organizirani kriminal koji je u šest godina odnio 70.000 ljudskih života. Obamina administracija priprema veliku reformu imigracijskog zakona što Meksiko pozdravlja jer sa SAD-om dijeli granicu dulju od 3.000 kilometara.
MEXICO CITY - Predsjednik SAD-a Barack Obama u četvrtak je izjavio da SAD nastavlja procjenjivati koliku pomoć treba pružati oporbenim snagama u Siriji i razmatra "sve opcije" a ministar obrane SAD-a Chuck Hagel je izjavio da Washington preispituje svoje protivljenje naoružavanju sirijskih pobunjenika. "Stalno procjenjujemo stanje na terenu, radimo s našim međunarodnim partnerima kako bi našli najbolji put za provedbu političke tranzicije", rekao je Obama na konferenciji za tisak tijekom posjeta Meksiku. "Kako vidimo nastavak krvoprolića, možebitnu uporabu kemijskog oružja u Siriji, rekao sam da ćemo razmotriti sve opcije".Predsjednik Obama je, međutim, i naznačio da se odluka neće požurivati. "Želimo biti sigurni da smo sve razmotrili prije no što krenemo i da ono što činimo doista pomaže poboljšanju stanja a ne da ga čini smrtonosnijim ili složenijim", rekao je Obama. Ministar obrane SAD-a Chuck Hagel je u četvrtak izjavio da Sjedinjene Države preispituju svoje protivljenje naoružavanju sirijskih pobunjenika no napomenuo je da davanje oružja borcima protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada nije jedina opcija koju SAD razmatra. Upitan preispituje li Obamina administracija svoje protivljenje naoružavanje pobunjenika Hagel je odgovorio: "Da". "Razmatrate i preispitujete sve opcije. To ne znači da to činite ili ćete se za to odlučiti", rekao je Hagen na konferenciji za tisak u Pentagonu.
BRUXELLES - Ured povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna potvrdio je u četvrtak da predstudija izvedivosti za Pelješki most još nije gotova i da je prerano za zaključke. "Studija još nije gotova i prerano je donositi zaključke", rekla je Hahnova glasnogovornica Shirin Wheeler. "Ta studija treba pomoći pri donošenju utemeljene odluke o najrazumnijem rješenju povezivanja hrvatskog teritorija. Studija treba pomoći u identifikaciji i analizi svih mogućnosti za povezivanje Dubrovačko-neretvanske županije s ostatkom Hrvatske: te mogućnosti uključuju 'zaštićeni' cestovni koridor, most između Pelješca i hrvatskog kopna, trajektnu vezu, a može biti i kombinacija tih mogućnosti. Kada se dovrši, studija će nam pomoći donijeti utemeljene odluku o najboljoj opciji", rekla je. Wheeler. Potpredsjednik Europske komisije i povjerenik za promet Siim Kallas rekao je u četvrtak u Zagrebu da još nije izabrana solucija o povezivanju juga Hrvatske s ostatkom zemlje. Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je ranije u četvrtak da je predstudija izvedivosti koju je naručila EK pokazala je da je Pelješki most apsolutno najbolja opcija povezivanja juga RH s ostatkom države.
KOPENHAGEN - Danska je u četvrtak ratificirala hrvatski pristupni ugovor s EU-om, kao pretposljednja, 26. zemlja članica Unije. Danski parlament je jednoglasno sa 113 glasova svih prisutnih zastupnika ratificirao ugovor, uz ocjenu da je Hrvatska potpuno spremna za priključenje Uniji pošto je provela potrebne reforme i ispunila kriterije za članstvo. Uoči ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja, hrvatski pristupni ugovor treba ratificirati još samo Njemačka, a očekuje se da će njemački Bundestag to učiniti 16. svibnja. Na sjednici danskog parlamenta bilo je i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Josipom Lekom koji se uoči glasovanja sastao s predsjednikom parlamenta Mogensom Lykketoftom.
BEOGRAD - U sudaru dva putnička vlaka u tunelu kod Beograda u četvrtak popodne ozlijeđeno je najmanje 22 putnika, među kojima i jedno dijete. U spašavanju putnika sudjelovalo je osam ekipa hitne pomoći, 40-ak vatrogasaca te osoblje Željeznica Srbije. Vlakovi su se kretali u istom smjeru - jedan prema Šidu, a drugi ka Novom Sadu i Subotici, a nesreća se dogodila jer se prvi vlak pokvario i zaustavio u tunelu, a kad je vlakovođa uspio otkloniti kvar i pokrenuti vlak, na stražnji vagon je naletio vlak Beograd-Novi Sad-Subotica. U oba vlaka je bilo više od 100 putnika. Zbog očevida nakon ove nesreće promet na pruzi Beograd-Novi Sad-Subotica i Beograd-Zagreb je u prekidu.
RIM - Papa u miru Benedikt XVI. vratio se u četvrtak poslije podne u Vatikan gdje će umirovljeničke dane provoditi u nekadašenjm samostanu preuređenom posebno za njega, a srdačnu dobrodošlicu poželio mu je njegov nasljednik, papa Franjo, objavila je Sveta Stolica. Benedikt XVI., koji je od svog odreknuća 28. veljače boravio u ljetnoj papinskoj rezidenciji Castel Gandolfo nedaleko od Rima, sletio je poslije podne na vatikanskom heliodromu. Benedikt XVI. je zatim vozilom prebačen do bivšeg samostana "Majka Crkve", preuređenog da bude njegov dom, a Sveta Stolica je objavila da ga je "s velikom i bratskom srdačnošću" dočekao njegov nasljednik na Petrovu tronu, papa Franjo. Bivši papa Nijemac tako se vratio u Vatikan nakon nešto više od dva mjeseca čime počinje neuobičajen suživot aktivnog pape i drugog u miru, u državici površine 44 hektara. Benedikt XVI. je naznačio da se povlači iz javnosti te da će se posvetiti studiju i molitvi i neće se uplitati u upravljanje Crkvom.