„Slabo gospodarsko raspoloženje produljilo se i na proljeće. Naša monetarna politika ostat će popustljiva sve dok to bude potrebno“, izjavio je Draghi na novinskoj konferenciji, nakon što su čelnici ECB-a na sjednici u Bratislavi smanjili kamate.
Taj su potez analitičari očekivali jer se recesija u tom bloku produbljuje, zbog čega je stopa nezaposlenosti u travnju dosegnula najvišu razinu u povijesti eurozone.
S druge strane, za prvo smanjenje kamata od srpnja prošle godine središnjoj je banci prostor otvorio pad inflacije u eurozoni na samo 1,2 posto, znatno ispod ciljane razine ECB-a od 2 posto.
Draghi je ostao pri prognozama da će oporavak gospodarstva eurozone nastupiti kasnije ove godine, no istaknuo je i da mu prijete negativni rizici.
„ECB će pozorno pratiti sve nove podatke“, kazao je Draghi, što je fraza koja sugerira daljnje monetarne mjere. Dodao je, pritom, da je postignut širok konsenzus za snižavanje kamata, što je uobičajeni izraz kada odluka nije jednoglasna.
ECB želi poboljšati transmisiju svoje monetarne politike kako bi se utjecaj niskih kamatnih stopa osjetio u svim dijelovima eurozone.
Južni dio bloka ne ostvaruje iste koristi od niskih kamata, kao sjever. Banke u južnim dijelovima, naime, zaračunavaju kompanijama i građanima više kamate na kredite nego banke na sjeveru zbog viših troškova financiranja i kreditnih rizika.
„Strah od nedostatka financijskih sredstava ne smije biti izlika za izbjegavanje kreditiranja“, kazao je Draghi.
ECB želi i jače aktiviranje vrijednosnih papira poduprtih imovinom, koji se uvelike okrivljuju za izbijanje financijske krize. Ta klasa imovine omogućuje bankama da prenose dio kreditnog rizika na ostale investitore dok pokušavaju osigurati dovoljno kapitala kako bi se prilagodile novim regulatornim standardima. To je jedan od razloga zbog kojih oklijevaju davati kredite.
„Odbor guvernera odlučio je započeti konzultacije s ostalim europskim institucijama o inicijativi da se promovira efikasno tržište za vrijednosnice poduprte imovinom“, kazao je Draghi, dodavši da o tome nije donesena čvrsta odluka.
Draghi kaže da je to sve što ECB može učiniti kako bi se eurozona vratila na put oporavka. Nacionalne vlade, kaže on, moraju nastaviti sa strukturnim reformama i provođenjem planova za stvaranje čvršće monetarne unije, a posebice očekuje brzu implementaciju bankarske unije.
„Članice eurozone ne bi trebale odustati od nastojanja da smanje zaduženost u žurbi da potaknu rast gospodarstva“, kazao je Draghi, odgovorivši time na prijedloge nekih članica eurozone da se upravo to učini.
I dok se prije novinske konferencije Draghija tečaj eura probio iznad 1,32 dolara, jer se smanjenje kamata očekivalo, kasnije je naglo potonuo ispod razine od 1,31 dolara jer je predsjednik ECB-a najavio nove mjere.
Među ostalim, ostavio je otvoren prostor da bi kamate na depozite banaka, koje su jedna od odrednica kamata na međubankarskom tržištu novca i koje su sada fiksirane na nula posto, mogao smjestiti u negativno područje.
To je uznemirilo i ulagače na europskim burzama, pa su cijene dionica iz pozitivnog područja zaronile u negativno. Posljedica je to i zabrinutosti ulagača zbog usporavanja rasta drugih najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog.
Fed nastavlja s agresivnim labavljenjem monetarne politike
Ulagače na svjetskim burzama nije osobito oraspoložila ni jučerašnja poruka čelnika američke središnje banke, nakon dvodnevne sjednice, da će nastaviti provoditi programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica dosadašnjim tempom, za 85 milijardi dolara mjesečno, a ako bude potrebno, možda ih i povećati.
To predstavlja nastavak vođenja neuobičajeno agresivne monetarne politike, koja traje od kraja 2008. godine, kada je Fed prvo smanjio ključne kamate praktično na nulu, najnižu razinu u povijesti, a potom uveo dotad neviđenu praksu kupovanja državnih i hipotekarnih obveznica.
„Mnoge od najrazvijenijih zemalja više nemaju mogućnosti, ni prostora provoditi anti-cikličku fiskalnu politiku, kao što je to bio slučaj 2009. godine. Stoga je na monetarne vlasti stavljena većina tereta izlaska iz krize, što je zahtijevalo i uvođenje novih neuobičajenih mjera monetarne politike, koje su donedavno bile teško zamislive“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Kako bi izazvao pad dugoročnih kamata te tako potaknuo potrošnju i rast gospodarstva, Fed je dosad u tri kruga tog tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike kupio obveznice u vrijednosti od 2.500 milijardi dolara, tiskajući i ubrizgavajući na taj način svjež, jeftin novac na financijska tržišta.
Rekordno niske kamate i povećana likvidnost, koju ubrizgavaju središnje banke, potiču rast cijena dionica i druge imovine.
Zahvaljujući tome, na Wall Streetu su početkom ovoga tjedna cijene dionica dosegnule najviše razine u povijesti, a snažno su rasli i drugi najvažniji burzovni indeksi u svijetu.
„No, postoji opasnost od stvaranja 'novih balona' na tržištima. Ne treba zaboraviti da se jedan od uzroka financijske krize 2009. godine krije upravo u razdoblju (ne)opravdano niskih kamata, što je uz nedovoljno regulaciju dijela tržišta u SAD-u, dovelo do 'pucanja balona'“, kaže Šantić.
Kriza u eurozoni danas je politički problem
Unatoč agresivnom labavljenju monetarne politike Feda, američko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju 2,5 posto, manje od očekivanja. Djelomice zbog toga što su početkom godine američke vlasti povećale poreze i smanjile proračunske rashode.
„Istina, SAD je nekad imao više stope rasta. Fiskalna konsolidacija, koja konačno počinje jer se privatni i državni sektor trebaju razdužiti, negativno će utjecati na ovogodišnje stope rasta, posebice u trećem kvartalu“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
No, više od američkog gospodarstva, ulagače na svjetskim burzama zabrinjava recesija u eurozoni, koja je ponajviše posljedica dužničke krize.
„Dužnička kriza u eurozoni, koja je kasnije eskalirala u sveobuhvatnu političku i društvenu krizu, potvrdila je da stupanj fiskalne i političke integracije u eurozoni nije na razini koja bi jamčila dugoročnu stabilnost europske monetarne unije. U nemogućnosti donošenja brzih i efikasnih odluka političara, teret 'olakšanja situacije' je uglavnom prebačen na ECB“, objašnjava Šantić.
Dodaje da jedan od najvažnijih razloga zbog čega je monetarna vlast manje 'efikasna' u eurozoni nego u SAD-u leži u tome da je gospodarstvo eurozone manje homogeno od američkog.
„Također, neke mjere koje su dogovorene krajem prošle godine još uvijek nisu zaživjele u stvarnosti, barem ne u potpunosti zbog razlika u stajalištima između središnje i periferne eurozone. Kriza u eurozoni danas je dominantno politički problem i na tim razinama treba tražiti dugoročno održiva rješenja“, zaključuje Šantić.