Hrvatska 1. srpnja u Europsku uniju ulazi s visokom legislativnom razinom zaštite nacionalnih manjina, pa nema razloga da se ona ne zadrži. Jedina promjena, kako je rekao, može se očekivati u modelu financiranja manjinskih udruga, jer se očekuje smanjenje sredstava iz državnog proračuna, a veće korištenje europskih fondova, pojasnio je Tolnauer.
"Posljednjih je godina u Hrvatskoj ostvaren golemi pomak u zaštiti prava nacionalnih manjina, po čemu Hrvatska prednjači u regiji. Međutim, manjine koriste tek 50 posto prava koje im pruža Ustavni zakon. Vraćanjem u prošlost, što je kod nas česta praksa, ne može se popraviti sadašnjost niti stvarati budućnost za pripadnike nacionalnih manjina", rekao je Tolnauer.
Predstavnicima češke, srpske, bošnjačke i romske nacionalne manjine govorio je i o ulozi Savjeta za nacionalne manjine, o čemu se u javnosti malo zna. Kako je, među ostalim, rekao, Savjet je provodi brojne aktivnosti u ostvarenju manjinskih interesa, iako se često misli da se bavi samo raspodjelom sredstava.