Kako se navodi u njihovu priopćenju, u obrazloženju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, za pojedine izmjene tvrdi se da je tako "pravičnije za privatne investitore“, te primjerice, kako će one "omogućiti privatnim investitorima brže ispunjavanje uvjeta iz lokacijskih dozvola".
Za Zelenu akciju izuzetno je znakovito da se sada, u hitnoj saborskoj proceduri, mijenja više od 50 posto toga zakona, koji je već doživio brojne izmjene, te ističu da je bilo svrhovitije pristupiti izradi novoga propisa. Podsjećaju da je uobičajena praksa u Europskoj uniji, a tako je do sada bilo i u Hrvatskoj, da se, ukoliko se mijenja više od trećine zakona, izrađuje novi propis, a ne samo izmjene i dopune.
Zelena akcija smatra i da će, ako se usvoji, Zakon biti idealno tlo za korupciju jer će ostati previše pravnih praznina i nedorečenosti koje pružaju prostor za zloupotrebe pravila postavljenih u Zakonu.
Dodaju da taj zakon ponovo otvara vrata zaradi na vađenju šljunka i sedimenta što za Zelenu akciju nije opravdano ni na koji način i za njih je nedopustivo zakonom predviđeno ukidanje zabrane eksploatacije šljunka i pijeska iz ležišta u vodotocima. S tim u vezi navode kako glavne rijeke zanimljive za iskapanje sedimenta (Mura, Drava, Sava i Dunav), zbog uzvodnih brana, te smanjenje erozije obala uslijed reguliranja korita, praktički uopće nemaju ili imaju jako mali pronos sedimenta, što pak znači da praktički nema obnovljivoga ležišta sedimenta u Hrvatskoj.
Kad je pak riječ o Zakonu o zaštiti prirode, Zelena akcija najveći problem 'vidi' u tome što se praktički ukida nacionalna ekološka mreža koja, dodaje se, ulaskom u EU ekološka mreža postaje mreža Natura 2000 i pokrivat će bitno manju površinu teritorija od ekološke mreže. To će u praksi značiti da će brojna područja od nacionalne važnosti biti izdvojena iz procedura Ocjena prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata, kao primjerice područje rijeke Gacke i područje Srđa, zaključila je Zelena akcija.