ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Ekonomski program RH, što će postati njezinom redovitom obvezom nakon što Hrvatska uđe u EU. Ekonomski program sastoji se od konvergencijskog programa s makroekonomskim i fiskalnim okvirom i nacionalnog programa reformi koji definira kratkoročne i dugoročne reformske mjere. U njemu nismo odstupili od dosadašnjih smjernica makroekonomske i fiskalne politike, što znači da je projicirani rast BDP-a za ovu godinu 0,7 posto, a očekujemo ubrzanje rasta idućih godina, na 2,4 posto u 2014., te na 3,5 posto u 2015. i 2016. godini, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić. Zaposlenost će u 2013. nastaviti padati, ali bi iduće godine s gospodarskim rastom trebalo doći do zaokreta trenda i rasta zaposlenosti. Deficit proračuna opće države trebao bi se kontinuirano smanjivati, s 3,6 posto BDP-a u ovoj godini na 3,4 posto u 2014., te na 3,1 posto u 2015. i 2,6 posto u 2016. To nam mora biti imperativ i na tome će Europska komisija sigurno inzistirati nakon našeg ulaska u EU, smatra Grčić. Jedan od ključnih ciljeva je zaustavljanje rasta javnog duga kako ne bi prešao 60 posto BDP-a. Stoga se planira da dug sa sadašnjih 56,2 posto u iduće dvije godine poraste na 57,5 posto, da bi se 2016. smanjio na 57 posto.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić potvrdio je danas u Saboru da će se veća minimalna plaća, od 2.984,78 kuna primjenjivati tek od 1. lipnja, u dogovoru sa sindikatima i poslodavcima, koji su tražili dodatno vrijeme kako bi proveli kolektivno pregovaranje. "Trebali ste čekati sjednicu Vlade i vidjeti obrazloženje", spočitnuo je Mrsić zastupnicima Laburista i HDZ-a, koji su tražili stanku i dolazak ministra zbog medijskih napisa o odgodi povećanja minimalca. Laburist Branko Vukšić pritom je zaključio da je riječ o popuštanju Vlade pred Hrvatskom udrugom poslodavaca, nazivajući HUP "udrugom opasnih namjera", a Vladu "poslušnikom te udruge". Ivan Šuker (HDZ) Vladu je prozvao za neozbiljnost, upitavši je li riječ o puštanju probnog balona, kako bi se vidjelo kako bi javnost reagirala na odgodu povećanja minimalne plaće. Mrsić je, međutim, podsjetio da je Zakonom o minimalnoj plaći utvrđeno da će minimalnu plaću Vlada utvrditi uredbom, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima. "Točno je da se u uredbi određuje da će se minimalna plaća primjenjivati od 1. lipnja, a tako je uređeno na zahtjev socijalnih partnera, kako bi im se dalo vrijeme da provedu kolektivno pregovaranje", rekao je. Podsjetio je da su sindikati u tekstilnoj i drvnoj industriji sami tražili manji minimalac za te djelatnosti, kako bi sačuvali radna mjesta.
RIJEKA - Švedska ministrica zaštite okoliša Lena Ek, koja je danas sa švedskim poslovnim izaslanstvom posjetila Rijeku, izjavila je da postoje iznimno dobre mogućnosti za suradnju švedskih i riječkih gospodarstvenika, posebice u području prijevoza roba i usluga, primjene novih tehnologija, održivog razvoja i energetske učinkovitosti. Švedska ministrica zaštite okoliša danas je u riječkoj gradskoj upravi, zajedno s predstavnicima švedskih tvrtaka, sudjelovala na okruglom stolu o riječkoj luci, prijevozu i infrastrukturnim projektima, na kojemu su bili i predstavnici riječke gradske uprave, Lučke uprave Rijeka i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Ek je nakon okruglog stola, zatvorenog za medije, izjavila kako postoje tradicionalno dobri odnosi i navela kako Švedska ima oko 60 predstavništava velikih korporacija u Hrvatskoj. Najavila je da će još nekoliko švedskih tvrtaka uskoro otvoriti svoja predstavništva u Rijeci te naglasila kako su danas predstavljeni razvojni planovi u području prijevoza, obrazovanja, sigurnosti, razvoja bolničkog centra i drugi projekti. Razgovaralo se i o korištenju pomorskih putova od Švedske do Rijeke u oba smjera, što će se, kazala je, intenzivirati već sljedeće godine.
ZAGREB - Klasteri su jedan od najefikasnijih načina za podizanje produktivnosti i konkurentnosti pojedinih djelatnosti, regija, ali i cjelokupnog gospodarstva, u kojem u većini razvijenih zemalja glavninu ekonomske snage čine mali i srednji poduzetnici, istaknuto je na današnjoj međunarodnoj konferenciji "Klasteri kao temelj za inovacije i razvoj Republike Hrvatske". Prema riječima ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, Hrvatska je unazad sedam godina s 35 milijuna kuna poduprla 46 klasterskih inicijativa, u koje su se uključile 604 tvrtke s oko 6 tisuća zaposlenih. Na taj su način poticani klasteri drvoprerađivača i ugostitelja, u turističkoj, građevinskoj i prehrambenoj djelatnosti, ICT industriji, proizvodnji autodijelova i dr. U planu je, najavio je Maras, izgradnja velikog tehnološkog parka na području Zagrebačkog velesajma, a u blizini će se graditi regionalni centar za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe, vrijedan 30 milijun eura. Za uspješnost tih planova nužno je više ulagati u istraživanje i inovacije, istaknuo je šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren, podsjetivši da Hrvatska u tu svrhu prosječno godišnje izdvaja 0,7 do 0,8 posto BDP-a, a da je cilj dosegnuti razinu od oko 3 posto BDP-a.
ZAGREB - Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) sumnja u nezakonitosti u Tvornici željezničkih vozila Gredelj u stečaju kojima se pogoduje američkoj tvrtci NREC kao potencijalnom kupcu Gredelja. Poslovođe u Gredelju, vjerojatno po nalogu i uz znanje stečajnog upravitelja, radnike nagovaraju na potpisivanje ugovora s jednim zagrebačkim odvjetničkog društvom, koje u ime nepoznatog klijenta nudi radnicima otkup njihovih tražbina, ali u iznosima znatno manjim od onih koji im pripadaju, upozorio je predsjednik URSH-a Damir Jakuš na konferenciji za novinare. U URSH-u sumnjaju da je taj nepoznati klijent američka tvrtka NREC, s kojom Gredelj godinama surađuje. Po podacima URSH-a, većina od tisuću radnika, koji su nakon otvaranja stečaja ostali raditi u Gredelju, pristala je na uvjete iz ponuđenog ugovora i to zato što su ucijenjeni prijetnjom da im, ako ne potpišu, neće biti ponuđeni novi ugovori o radu. Jakuš također tvrdi da su, uz NREC, još dvije inozemne tvrtke zainteresirane za Gredelj te da je u odnosu na te tvrtke NREC "liliputanac". Prema dokumentaciji koju je podijelio novinarima, riječ je o kompanijama Elecro-Motie Diesel iz SAD-a i Blooming Heigjts iz Katara.
ZAGREB - Pokazatelji za prva dva mjeseca ove godine upućuju na nastavak realnog pada BDP-a i u prvom tromjesečju ove godine, a dašak optimizma mogao bi doći u drugoj polovini godine, čemu bi, uz povoljne učinke turističke sezone, moglo doprinijeti i zaustavljanje negativnih trendova u kretanju investicija s obzirom na to da ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, ocjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA). U danas objavljenoj kvartalnoj analizi, pod nazivom "Jesmo li dotaknuli dno?", analitičari RBA navode kako i ove godine očekuju da će BDP zabilježiti pad te bi tako 2013. trebala označiti pola desetljeća silazne putanje hrvatskoga gospodarstva, tijekom kojih je hrvatski BDP kumulativno smanjen za oko 10 posto. Za ovu godinu analitičari RBA prognoziraju pad BDP-a za 0,5 posto, dok u 2014. očekuju pozitivno kretanje, odnosno rast za jedan posto.
ZAGREB - Nakon početnih minusa, indeksi Zagrebačke burze oko podneva su bili u blagom plusu, ponajviše pod utjecajem oporavka na europskim tržištima, no trgovanje je još vrlo nestabilno. Oko podneva Crobex je bio u plusu 0,05 posto, na 1.946 bodova, a Crobex10 0,06 posto, na 1.086 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 2,7 milijuna kuna, što je otprilike milijun kuna više nego jučer oko podneva. Najveći promet do sada je ostvaren dionicom HT-a, u visini od nešto više od 2 milijuna kuna. Cijena joj pritom stagnira oko 214 kuna. U većem fokusu investitora još je i dionica Leda, kojom je ostvareno gotovo pola milijuna kuna prometa. Cijena joj je ojačala 0,64 posto, na 8.850 kuna. Među likvidnijim izdanjima po rastu cijena ističu se dionice Valamara, koje su poskupjele 1,5 posto, te Ine, 1,03 posto. Među gubitnicama, pak izdvajaju se dionice Tehnike, čija se cijena spustila 2,75 posto, potom Termes grupe 2,58 posto, Petrokemije 2,54 posto.
ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju, kuna je prema euru oslabila za 0,02 posto, dok je prema švicarskom franku ojačala u istom postotku. Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi središnje banke, koji se primjenjuje od sutra, iznosi 7,608619 kuna, a švicarskog franka 6,259147 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu, osim tečaja eura, porasli su i tečajevi američke i britanske valute. Tečaj dolara povećan je za 0,73 posto, na 5,822329 kuna po srednjem tečaju, a funte za 0,66 posto, na 8,880274 kune.