ZAGREB
Nizak odziv, razočaranost birača političkom elitom te iznenađujuća prednost desnog centra pred vladajućom koalicijom, naglasci su stranih medija u ponedjeljak o rezultatima prvih izbora za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatski oporbeni desni blok dobio je polovicu od 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu (EP), prenosi slovenska agencija STA te ističe da je "to najniži odaziv birača na nekim izborima ili referendumu od osamostaljenja Hrvatske". I srbijanska agencija Tanjug ističe da je koalicija HDZ-HSP osvojila najviše mandata, jedan više od vladajućih i napominje da je izlaznost bila niska. "Iznenađujućim porazom za socijaldemokratskog premijera Zorana Milanovića kandidati oporbenog desnog centra osvojili su više glasova za predstavnike u EP", prenosi u ponedjeljak ANSA, talijanska agencija i objašnjava da su izbori bili prvi ispit za Milanovića i njegov SDP nakon izbora prije godinu i pol dana. "Tijesna pobjeda oporbene desnice iznenađuje jer se činilo da se stranka ne uspijeva oporaviti od poraza na izborima krajem 2011.," piše francuski dnevnik Le Monde (centar). Ocjenjuje da se "HDZ vratio nacionalističkoj retorici otkako je istisnut s vlasti no sada je iskoristio poteškoće vladajuće koalicije u rješavanju krize koja je pogodila Hrvatsku".
ZAGREB
Hrvatski premijer Zoran Milanović sastao se u ponedjeljak u Banskim dvorima s potpredsjednicom Europske komisije i povjerenicom za pravosuđe, temeljna prava i građanstvo Viviane Reding s kojom je razgovarao o izborima za Europski parlament, koji su u nedjelju prvi put održani u Hrvatskoj, te o skorom hrvatskom članstvu u Europskoj uniji, priopćeno je iz Vlade RH. S obzirom na relativno nizak odaziv birača, koji je iznosio nešto više od 20 posto, premijer Milanović je naglasio da bi on u postotku bio još i manji, odnosno oko 15 posto, da popis birača nije doveden u red. I u ostalim državama članicama kampanja za Europski parlament često se svodi na lokalne, odnosno nacionalne teme, umjesto na europske. Stoga je ponovno istaknuta potreba postizanja prepoznatljivosti europskih tema i njihove važnosti za države članice pa je tako bilo riječi i o preporukama Europske komisije državama članicama u tom smislu, koje će se odnositi na sljedeće redovite izbore za Europski parlament, koji će se održati u svim državama članicama 2014. godine, navodi se u priopćenju.
CARACAS
Čovjek kojega je socijalistički čelnik Venezuele Hugo Chavez za života odabrao za svoga nasljednika uspio je tijesno pobijediti na predsjedničkim izborima, ali sad je suočen s oporbenim prosvjedima i velikim gospodarskim i političkim izazovima u toj članici OPEC-a. Nekadašnji vozač autobusa, 50-godišnji Maduro kojega je Chavez prije nego što je u ožujku umro od raka poželio vidjeti na svojemu mjestu, dobio je 50,7 posto glasova, a oporbeni čelnik Henrique Capriles 49,1, što je razlika od samo 235 tisuća glasova od gotovo 19 milijuna ljudi s pravom glasa. Caprilesov je rezultat znatno bolji nego što su mu mnogi predviđali, a on odbija priznati poraz i kaže kako njegov tim ima popis od tri tisuće nepravilnosti, od pucnjave iz vatrenog oružja do ilegalnog ponovnog otvaranja zatvorenih biračkih mjesta. "Ja se danas nisam suočio s jednim kandidatom, nego sa zloupotrebom ovlasti", kaže 40-godišnji guverner savezne države Mirande i zahtijeva ponovo prebrojavanje glasova.
DEN HAAG
Prvostupanjska presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) bosanskohercegovačkim Hrvatima u predmetu "Prlić i ostali" bit će izrečena 29. svibnja ove godine, kazala je u ponedjeljak za Hinu Nika Pinter, braniteljica generala Slobodana Praljka, koja je primila obavijest ICTY-ija. Izricanje prvostupanjske presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne već je nekoliko puta odgađano. Završne riječi u tom predmetu održane su prije više od dvije godine u ožujku 2011. Haaško tužiteljstvo bivše čelnike Herceg-Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića i zapovjednike Glavnog stožera HVO-a generala Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića te načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, optužuje za zločine počinjene u sklopu udruženoga zločinačkog pothvata, predvođenog bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, čiji je cilj bilo etničko čišćenje područja Herceg-Bosne koje su htjeli pripojiti Hrvatskoj radi stvaranja "velike Hrvatske".
BAGDAD
Devetnaest osoba ubijeno je a 189 ranjeno u ponedjeljak ujutro u nizu napada u Iraku, nekoliko dana prije lokalnih izbora 20. travnja, saznaje se iz medicinskih i sigurnosnih izvora. Sedamnaest napada izvršeno je tijekom jutra, kad su Iračani odlazili na radna mjesta. U Bagdadu, šest napada automobilom-bombom, od kojih jedan na ulazu u zračnu luku, prouzročilo je smrt osam osoba, a bilo je i 48 ranjenih, dok je u Tuz Hurmatuu šest osoba smrtno stradalo u tri napada istog tipa. Napadi su izvršeni i u Nasiriji, na jugu zemlje, Hili, južno od Bagdada, Samari, u nestabilnoj pokrajini Salahedin, te Bakubi, središtu pokrajine Dijala, na vratima glavnog grada. Četiri osobe poginule su u Kirkuku, gradu na sjeveru nad kojim pravo polažu autonomna regija iračkog Kurdistana i vlada u Bagdadu, u kojem je izvršeno tri napada.
SEUL
Sjeverna Koreja proslavila je u ponedjeljak 101. rođendan svog osnivača Kim Il-sunga festivalom cvijeća, a napetosti na poluotoku i dalje ne popuštaju dok Južna Koreja upozorava da bi opstanak Sjeverne mogao biti doveden u pitanje ako ne bude promjena i razvoja. Sjeverna Koreja već tjednima prijeti da će napasti SAD, Južnu Koreju i Japan nakon što su joj nametnute nove snakcije kao odgovor na njezin posljednji nuklearni pokus u veljači. SAD je ponudio razgovore, ali pod uvjetom da Sjeverna Koreja odustane od svojih nuklearnih ambicija. Sjeverna Koreja smatra svoje nuklearno oružje "dragocjenim mačem" i rekla je da ne namjerava nikada od njega odustati.
SARAJEVO
Glavni tajnik Organizacije islamske suradnje (OIC) Eklemeddin Ishanoglu pozvao je u ponedjeljak predstavnike vlasti Bosne i Hercegovine da ozbiljno razmotre mogućnost punopravnog članstva u OIC najavivši kako bi u tom slučaju njihova zemlja mogla računati na značajnu financijsku potporu iz fondova kojima upravlja ta organizacija. "Imate veliku priliku. Zašto je ne iskoristiti", kazao je Ishanoglu u Sarajevu, gdje se sastao s članovima Predsjedništva BiH. Ishanoglu je istaknuo kako OIC ne okuplja samo islamske države dodajući kako članstvo u njoj ne isključuje i pridruživanje drugim asocijacijama poput Europske unije ili NATO-a. OIC trenutačno okuplja 57 država i druga je po veličini svjetska organizacija nakon Ujedinjenih naroda.
MOSTAR
Jedna je trudnica zadobila tjelesne ozljede u ponedjeljak u eksploziji nepoznate naprave podmetnute pod automobil u kojemu se u tome trenutku nalazio njezin suprug i njegova majka u središtu Mostara, izvijestili su iz policije. U ulici Leopolda Mandića oko 07:50 sati odjeknula je snažna eksplozija samo nakon nekoliko metara nakon što je pokrenuto vozila BMW 5. Eksplozija se mogla čuti u većem dijelu Mostara. Po riječima glasnogovornika Uprave policije MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije, žena je odmah nakon eksplozije odvezena u Sveučilišnu kliničku bolnicu u Mostaru, gdje je pretragama utvrđeno da je zadobila ozljede te da nije u životnoj opasnosti. Vlasnik vozila, kojemu su navedeni inicijali (P.G.), i njegova majka nisu zadobili tjelesne ozljede osim što su pretrpjeli šok.
KUVAJT
Istaknuti kuvajtski oporbeni političar osuđen je u ponedjeljak na pet godina zatvora zato što je uvrijedio čelnika zemlje, rekao je njegov odvjetnik. Sud je proglasio Musalama al-Baraka, bivšeg člana parlamenta, krivim za vrijeđanje šeika Sabaha al-Ahmada al-Sabaha u svom govoru u listopadu prošle godine u kojemu je pozvao emira da izbjegne "autokratsku vladavinu". Iako je Kuvajt je izbjegao masovne prodemokratske nemire koje su imale druge arapske zemlje, porasle su napetosti između bivših članova parlamenta i vlade u kojoj dominira obitelj Al-Sabah. Barakov odvjetnik Mohamed Abdulkader al-Jasem izjavio je da obrana razmatra ulaganje žalbe na presudu koju je donio kazneni sud.
LJUBLJANA
Zbog njegove neobične doktrine po kojoj je za tegobe suvremenog svijeta, uključujući financijsku krizu i pad moralnih normi, kriva "feminizacija" muškog roda sudac Europskog suda za ljudska prava Boštjan M. Zupančič u domovini je optužen za propagiranje otvorenog seksizma kojim se ponižavaju žene te koče nastojanja za njihovom punom društvenom emancipacijom. "Zupančič se u javno objavljenim radovima na neznanstven način uključuje u raspravu o društvenoj ulozi spolova, a nastojanja za emancipaciju i društvenu jednakost žena omalovažava preživjelim i populističkim konceptima", navela je, u otvorenom pismu koje su u ponedjeljak objavili mediji, skupina slovenskih pedagoga i znanstvenika. Na taj su način izrazili prosvjed i svoje ogorčenje što je Primorsko sveučilište u Kopru Zupančiču nedavno dodijelilo počasni doktorat. Svojim odnosom prema ženskom pitanju koji je vrlo subjektivan i omalovažavajući Zupančič pokazuje da ne razumije kompleksne društvene i povijesne uzroke podređene uloge žena, a ne drži se ni standarda znanstvenih normi, navodi se u izjavi koju je potpisalo devet članova vladinog povjerenstva za žene u znanosti.