"Parkinsonova bolest druga je najčešća neurodegenerativna bolest", upozorila je predsjednica udruge "Parkinson i mi" Vladimira Vuletić, dodavši da je njezino dijagnosticiranje jedan od trenutaka koji za sobom povlači teško emocionalno iskustvo i za bolesnika i obitelj.
Napomenula je da je liječenje te bolesti simptomatsko, odnosno da se dostupnim preparatima pokušava kontrolirati motoričke sposobnosti i tako utjecati na kvalitetu života, no da se broj oboljelih ne može smanjiti. Vuletić je dodala da pacijenti uz redovnu terapiju i kontrole mogu imati kvalitetan i aktivan život te da nemaju kraći životni vijek.
"Organiziranjem ovog događaja kojim se prvi put obilježava Svjetski dan Parkinsonove bolesti, ne samo u svijetu, već i u Hrvatskoj, željeli smo dati podršku oboljelima i povećati razinu svijesti javnosti o tegobama s kojima se svakodnevno nose oboljeli i njihove obitelji", istaknula je.
Maja Relja s Klinike za neurologiju KBC-a Rebro istaknula je da su zadnji rezultati istraživanja, prikazani na američkoj Akademiji za neurologiju u San Diegu, prikazuju da fizička aktivnost i fizikalna terapija te specifične vježbe imaju preventivni učinak i pomažu gotovo koliko i lijekovi.
"Nećemo se sad boriti samo za lijekove na listu već da 'parkinsoničarima' bude omogućena fizikalna rehabilitacija bez nadoknade", rekla je, dodavši da u Hrvatskoj na listi HZZO-a postoji apsolutna dostupnost i metoda i lijekova koje postoje u svijetu.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić istaknuo je da se ovakvim akcijama mogu osvijestiti građani o potrebi prepoznavanja simptoma i destigmatizaciji bolesnika te potrebi da većinu stvari mogu sami raditi.
"Svrha je da osobe oboljele od Parkinsonove bolesti sve mogu raditi same, da budu aktivne i mobilne", istaknuo je Ostojić koji je zajedno sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem na Cvjetnom trgu dijelio građanima informativne letke i crvene tulipane kao simbole borbe protiv te bolesti.
Zagrebački gradonačelnik također je naglasio važnost ovakvih manifestacija kao i davanje podrške oboljelima.
Procjenjuje se da oko 6,3 milijuna ljudi u svijetu boluje od Parkinsonove bolesti. Njezina pojavnost je veća u starijoj životnoj dobi - oko jedan do dva posto populacije starije od 65 godina te više od tri posto kod starijih od 85 godina, stoga se životna dob smatra najvažnijim čimbenikom rizika za obolijevanje od Parkinsonove bolesti.
Uzrok bolesti nije sasvim poznat. Dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga koja se naziva "crna tvar" koje proizvode neurotransmiter dopamin, što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. Karakterizira je pojavan drhtavice ili tremora, ukočenost i usporenost pokreta.