Finci je zajedno s Dervom Sejdićem tužio BiH Europskom sudu za ljudska prava zbog činjenice da u toj zemlji pripadnicima nacionalnih manjina nije dopušteno biti članovima Predsjedništva BiH ili zastupnicima u Domu naroda državnog parlamenta.
Taj je sud još 2009. godine presudio da BiH mora ukloniti diskriminatorske odredbe iz ustava i izbornog zakona, no do danas se to nije dogodilo, a propušten je i 11. travnja kao rok kojega su političari u BiH sami sebi postavili da to učine.
"Kako se političari nisu bili u stanju dogovoriti 40 mjeseci, teško je bilo pretpostaviti da će to učiniti i do 11. travnja", kazao je Finci dodajući kako je sasvim logično što je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele u takvim okolnostima otkazao najavljeni susret s ključnim bosanskohercegovačkim političarima, koji je trebao biti održan u Mostaru.
Umjesto toga Fuele će u četvrtak doputovati u Sarajevu zajedno sa stručnjacima Venecijanske komisije Vijeća Europe kako bi vidjeli što se može sada napraviti.
"Fuele od domaćih političara nema što čuti i to je iznimno loša poruka", kazao je Finci konstatirajući kako političarima u BiH uopće nije jasno koliko su ljudska prava važna za Europu.
"Očito je da se problem ne želi riješiti. U pravnom je smislu vrlo jednostavno donijeti dva amandmana na ustav i naj način nam otvoriti vrata ka EU", istaknuo je Finci dodajući kako se političari u BiH kockaju budućnošću zemlje i pokazuju nedoraslost zadaćama.
Ne bude li iznenadnih pomaka u narednih petnaestak dana, što isključivo ovisi o spremnosti na kompromis, smatra Finci, BiH neće napredovati ka EU najmanje do 2015. godine.
Uoči najavljenog dolaska Štefana Fuelea u Sarajevo, glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjorn Jagland još je jednom upozorio političare u BiH kako izbori najavljeni za 2014. godinu neće biti priznati provedu li se na temelju sadašnjih diskriminatorskih pravila.
U Jaglandovoj izjavi, koju u srijedu prenosi sarajevsko "Oslobođenje", istaknuta je ocjena kako su dosadašnji razgovori o provedbi presude "Sejdić-Finci", koje su vodili domaći političari, zapravo imali za cilj "uvođenje etničke diskriminacije na mala vrata". "Sustav u kojemu će pravo ostalih da se kandidiraju služiti samo kao alibi za nastavak aranžmana rezerviranih samo za tri konstitutivna naroda jednostavno neće biti prihvaćen", izjavio je Jagland.
Provedbu presude u slučaju "Sejdić-Finci" trenutačno blokira nepostojanje suglasnosti o izbornom modelu na kojemu inzistiraju HDZ BiH i HDZ 1990. Iz tih stranaka traže da se "u paketu" rješava i tzv. hrvatsko pitanje, odnosno da se utvrdi mehanizam po kojemu će se spriječiti preglasavanje Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u izborima za članove Predsjedništva BiH.
Bošnjačke stranke preferiraju neizravan izbora članova Predsjedništva BiH kroz glasovanje u parlamentu, dok srpske stranke pristaju isključivo na to da se brišu odredbe ustava koje tri člana državnog vrha definiraju kao pripadnike tri konstitutivna naroda.