Obrtnici, prema riječima glavne tajnice HOK-a Violete Jelić, traže da se zakonom o obrtu, uz ostalo, omogući da obrtnik za poslovanje odgovara imovinom unesenom u obrt, a ne da zakon od ovrhe štiti samo jednu imovinu u kojoj obrtnik stanuje ili obavlja djelatnost, kao i da se iz zakona isključe odredbe kojima se zadire u autonomnost obrtničke komore.
Nacrt prijedloga zakona o obrtu, primjerice, propisuje visinu komorskog doprinosa, umjesto da se to, kao i do sada, prepusti samim obrtnicima, kazala je Jelić. Također, zakonom se uvodi obveza da resorni ministar izda prethodno mišljenja na statut i druge bitne akte HOK-a, kao i diskreciono pravo ministara da samostalno prenosi ovlasti s jednog tijela komore na drugo.
Obrtnici smatraju i da se ovim zakonskim prijedlogom potiče stvaranje nelojalne konkurencije kroz njihovo izjednačavanje sa sporednim zanimanjima i kućnim radinostima, a sve uoči ulaska Hrvatske u EU, što će već samo po sebi povećati konkurenciju.
Koraj, koji je ujedno i predsjednik povjerenstva za donošenje tog zakona, istaknuo je da zakon o obrtu donosi desetak ključnih promjena, u domeni odgovornosti obrtnika imovinom, nasljeđivanja, obrazovanja, reforme obrtničkog sustava i drugih područja koja su se pokazala kao ona koje je trebalo prilagoditi aktualnoj situaciji.
Istaknuvši da su želje obrtnika veće od mogućnosti, Koraj je kazao i da je kod izrade prijedloga zakona obavljen niz konzultacija, pa tako i s predstavnicima HOK-a, ali da se svi njihovi prijedlozi ne mogu prihvatiti, jer bi tada zakon uskoro opet trebalo mijenjati i opet prilagođavati realnoj situaciji.
Javna rasprava o ovom zakonskom prijedlogu završena je jučer i on će vjerojatno u Saboru ići u dva čitanja, dakle bit će vremena i da se sve primjedbe za koje se smatra da mogu proći i uvaže pa da zakon bude prihvatljiv većini, jer je nemoguće da s njim budu zadovoljni svi, kazao je Koraj.
Temeljni problem ovog zakonskog prijedloga, smatra Drago Jakovčević sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, jest da Hrvatska nema jasnu strategiju razvoja gospodarstva i malog poduzetništva s kojima bi bio usklađen ovaj zakon, koji uređuje poslovanje polovice hrvatskog gospodarstva, i to njegove najvitalnije polovice.