Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
29. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Otvoren stečajni postupak nad Varteks Tradeom iz Maribora
7. Makroekonomija: industrijska proizvodnja neočekivano pala 4,1 posto
8. Najviše blokiranih subjekata iz trgovine, najveći iznos blokade kod građevinara
9. Znatno više od polovine zaposlenih s plaćama ispod državnog prosjeka
10. Zaposlenih u veljači 0,4 posto manje nego u siječnju
11. Član ECB-a Knot podržao Dijsselbloemov stav o spašavanju banaka
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
29. 03. 72.700.000 292.700.000 42.700.000 2,11
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 23.200.000 1,42 1 tjedan 3.000.000 1,50 1 mjesec 15.500.000 3,08 više od 3 mjeseca 1.000.000 5,00 Ukupno 72.700.000 2,11
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 400.000 1,75 EUR 1 mjesec 600.000 2,00
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo pad ukupno prijavljene. Istodobno je i ponuda bila nešto „skromnija“ no, idalje je višestruko premašivala ukupno prijavljene potrebe korisnika.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 72,7 milijuna kuna ili za oko 88 posto manje no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 292,7 milijuna kuna, ili za oko 64,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 23,2 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa porasla sa 0,57 na 1,42 posto.
Također je plasirano i 15,5 milijuna kuna ročnih plamana na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 3,08 posto te 3 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 1,5 posto kao i milijun kuna pozajmica na rok duži od 3 mjeseca po cijeni od 5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 42,7 mlijuna kuna, a pritom je 30 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditnirana te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa skočila je sa 0,84 na 2,11 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 400 tisuća eura uz kamatnu stopu od 1,75 posto te 600 tisuća eura na rok od mjesec dana uz kamatu od 2 posto.
„Danas su na Tržištu novca Zagreb prijavljena potražnja sudionika za kratkoročnim pozajmicama i ponuda kratkoročnih viškova smanjene u odnosu na prethodni dan. Trgovalo se pozajmicama s različitim rokovima dospijeća, a dio potražnje nije podmiren zbog neslaganja uvjeta pozajmljivanja i kreditnih ograničenja. Trgovalo se i deviznim pozajmicama u iznosu od 1 milijun EUR na rok od tjedan i mjesec dana.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Redovni promet tek 3,3 milijuna kuna; indeksi u minusu
Skraćeno trgovanje na Zagrebačkoj burzi donijelo je danas i najniži redovni promet u ovoj godini, tek 3,3 milijuna kuna, a dionički su indeksi blago pali, Crobex za 0,04 posto, a Crobex10 za 0,06 posto.
Crobex je tako trgovanje završio na 2.007,94 boda, a Crobex10 na 1.114,24 boda.
Zagrebačka burza danas je radila do 13 sati, pa je i redovni promet od 3,3 milijuna kuna najniži od 24. prosinca prošle godine kada je tek blago premašio tri milijuna kuna.
Ni jedna dionica nije imala milijunski promet, a više od pola milijuna kuna imala je samo dionica Končar distributivnih i specijalnih transformatora. Promet tom dionicom iznosio je 591,7 tisuća kuna, a cijena im je neznatno pala, za 0,01 posto, na 1.200 kuna.
Po prometu slijede dionice Optima Telekoma kojih je prodano za 392,2 tisuće kuna, uz pad cijene od 1,63 posto, na 7,86 kune.
Više od 345,4 tisuće kuna prometa ostvarila je dionica Valamar Adria Holdinga, a cijena te dionice je porasla za 0,17 posto, na 145 kuna.
Rast cijene za 4,95 posto, na 53 kune, bilježi dionica Dalekovoda koja je imala 321,4 tisuće kuna prometa.
Dionica Diokija protrgovano je za 309,9 tisuća kuna, a cijena im je pala za 1,69 posto, na 19,74 kune.
Uz promet od 263,6 tisuća kuna, cijena dionice šibenskog Solarisa je smanjena za 0,87 posto, na 393,09 kuna.
Tek nakon Solarisa po prometu slijede dionice HT-a kojih je protrgovano za 226,8 tisuća kuna, a cijena im se nije mijenjala i iznosi 216,05 kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 125,00 125,01 125,00 21.625,73 -0,39%
ATGR-R-A 674,00 674,00 674,00 18.872,00 0,13%
DLKV-R-A 51,00 53,00 53,00 321.462,37 4,95%
HT-R-A 216,03 216,55 216,05 226.832,30 0,00%
IGH-R-A 500,00 500,00 500,00 6.500,00 0,00%
INGR-R-A 4,00 4,05 4,00 29.112,21 0,00%
KOEI-R-A 773,05 773,52 773,52 19.331,45 -0,83%
OPTE-R-A 7,35 8,23 7,86 392.177,52 -1,63%
PODR-R-A 285,00 285,00 285,00 14.535,00 0,00%
ULPL-R-A 203,79 204,00 203,80 9.783,40 -0,04%
VART-R-1 12,00 12,11 12,00 7.209,79 -4,00%
VERN-R-A 53,60 53,60 53,60 536,00 7,20%
VIRO-R-A 640,00 640,01 640,00 19.200,15 0,00%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.432,05 3.432,05 3.432,05 13.728,20 0,26%
ADRS-P-A 294,02 294,02 294,02 1.176,08 -0,03%
ADRS-R-A 323,01 323,01 323,01 17.119,53 -5,00%
AMDN-R-A 40,06 40,06 40,06 12.779,14 29,23%
ATPL-R-A 352,00 352,10 352,10 25.346,36 -3,17%
BD62-R-A 36,10 36,10 36,10 3.610,00 -0,03%
BLJE-R-A 75,55 76,57 76,57 16.636,20 0,75%
CEBA-P-A 89,00 89,00 89,00 1.335,00 -8,25%
DDJH-R-A 88,51 89,00 88,51 96.418,51 0,10%
DIOK-R-A 19,74 20,43 19,74 309.949,49 -1,69%
ELPR-R-A 8,76 8,76 8,76 35,04 16,80%
ERNT-R-A 1.568,98 1.574,99 1.573,99 166.637,96 0,32%
HDEL-R-A 103,00 104,97 103,99 26.044,26 0,96%
HGSP-R-A 2,60 2,60 2,60 158,60 22,64%
HIMR-R-A 188,99 189,50 189,50 12.302,44 0,26%
HMST-R-A 97,00 97,00 97,00 679,00 0,00%
INDG-R-A 122,50 125,00 125,00 48.562,50 0,02%
JDPL-R-A 83,03 84,98 83,04 10.740,01 -2,28%
KODT-R-A 1.189,00 1.215,01 1.200,00 591.767,51 -0,01%
KOKA-R-A 151,10 151,10 151,10 7.857,20 -5,56%
KORF-R-A 142,44 145,00 145,00 345.436,15 0,17%
KRAS-R-A 444,00 444,01 444,01 11.100,15 1,00%
KSST-R-A 442,02 442,02 442,02 2.210,10 -2,85%
KTJV-R-A 18,07 18,80 18,80 3.044,14 4,16%
LEDO-R-A 8.650,00 8.650,00 8.650,00 8.650,00 -0,57%
LKRI-R-A 131,00 132,00 132,00 47.916,99 0,91%
MAIS-R-A 89,62 89,64 89,64 15.056,52 -0,07%
MLNR-R-A 390,00 390,00 390,00 4.680,00 5,41%
PLAG-R-A 2.107,00 2.107,00 2.107,00 4.214,00 -6,36%
QUNE-R-A 20,09 20,09 20,09 100,45 0,00%
RIVP-R-A 14,18 14,18 14,18 709,00 0,57%
SLDM-R-A 30,00 30,00 30,00 25.530,00 0,00%
SLPF-R-A 23,33 23,33 23,33 8.422,13 0,13%
SLRS-R-A 393,09 397,00 393,09 263.662,82 -0,87%
VPIK-R-A 133,00 133,00 133,00 1.330,00 0,64%
ZABA-R-A 37,82 38,30 38,00 15.946,20 0,58%
ZVZD-R-A 4.221,00 4.300,00 4.300,00 51.521,00 0,00%
Domaći MTP
PTKM-M-336A 97,18 97,18 97,18 24.295,00 \
Ukupan promet
3.283.885,60
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,16 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u četvrtak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,39 bodova ili 0,16 posto – na 181,4804 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda porasla 0,21 posto, na 186,3105 bodova a Raiffeisen fonda 0,13 posto, na 180,7179 bodova. Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,11 posto, na 165,9917 bodova te Erste Plavi fonda 0,09 posto, na 187,5344 boda.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,21, Croatia osiguranje DMF-a 0,13, Raiffeisen DMF-a 0,11, Erste Plavi Expert DMF-a 0,09, AZ benefit DMF-a 0,04 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,03 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ Zagreb fonda porasla po 0,21, AZ VIP fonda 0,2, AZ Dalekovod fonda 0,15, fonda Croatia osiguranja 0,13, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda HEP grupe po 0,12, fonda Hrvatskih autocesta i fonda Novinara po 0,1, fonda Auto Hrvatske i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,09, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,08, AZ ZABA fonda i fonda Ericsson Nikole Tesle po 0,06, fonda T-HT-a 0,05, Cestarskog fonda 0,0 a fonda Željezničara 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
27. 03. 28. 03.
Mirex 181,1986 181,4804 0,16
AZ OMF* 185,9197 186,3105 0,21
Erste Plavi OMF. 187,3686 187,5344 0,09
PBZ Croatia osig.OMF 165,8121 165,9917 0,11
Raiffeisen OMF 180,4809 180,7179 0,13
AZ benefit DMF** 195,2253 195,3027 0,04
AZ profit DMF 218,1973 218,6485 0,21
Croatia osiguranje DMF 134,5498 134,7215 0,13
Erste Plavi Expert DMF 157,4084 157,5458 0,09
Erste Plavi Protect DMF 158,6661 158,7089 0,03
Raiffeisen DMF 172,0725 172,2639 0,11
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,6483 107,7757 0,12
Auto Hrvatska ZDMF 120,5088 120,6113 0,09
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,3318 209,6544 0,15
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,2943 204,7240 0,21
AZ VIP ZDMF 219,9901 220,4338 0,20
AZ ZABA 101,3019 101,3670 0,06
AZ Zagreb ZDMF 160,0315 160,3606 0,21
ZDMF cestarski fond 139,5452 139,5960 0,04
ZDMF Croatia osiguranje 118,1407 118,2920 0,13
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,5149 179,6167 0,06
ZDMF HEP grupa 124,1143 124,2602 0,12
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4058 134,5386 0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,1922 193,3517 0,08
ZDMF Novinar 165,2052 165,3672 0,10
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,3637 136,3783 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,3830 120,4949 0,09
ZDMF T-HT 155,1615 155,2374 0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici i dalje predvode
I u četvrtak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u većini. Tako je, po podacima iCapital-a, njih 61 ili 72,62 posto bilježilo dobitke, dok ih je 22 odnosno 26,19 posto bilo gubitnika a 1 fond pritom nije bilježio promjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima dobitnici su bili u većini. Naime, njih 22 bilježilo je rast, od ih je 14 bilježilo pad vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,02 posto Platinum Global Opportunity fonda do 1,63 posto AC Rusija fonda. S druge su se pak strane gubici kretali u rasponu od 0,04 posto ZB aktiv fonda do 0,62 posto HPB Dionički fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak nešto je više bilo gubitnika. Naime, njih 7 bilježilo je gubitke, dok ih 6 bilježilo dobitke. Tako su se gubici rasporedili od 0,05 posto Raiffeisen Prestige fonda do 0,51 posto Agram Trust fonda. Dobitnici su pak bili u rasponu od 0,006 posto ZB global fonda do 0,35 posto KD Balanced fonda.
Među obvezničkim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako su se dobici rasporedili od 0,005 posto HI-conservative fonda do 0,16 posto OTP euro obveznički fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima no, ovaj je puta bilo i gubitnika. Tako je gubitak od 0,0001 posto zabilježio Platinum Cash fond, dok je vrijednost Erste Money fonda ostala nepromijenjena. Inače, raspon dobitaka kretao se od 0,0001 posto Erste Euro-Money fonda do 0,03 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
AC Rusija dionički 28.3.2013 28,6038 EUR 1,6399
NFD Aureus US Algorithm dionički 28.3.2013 132,2148 HRK 1,3747
KD Nova Europa dionički 28.3.2013 6,6713 HRK 1,1201
NFD Aureus New Europe dionički 28.3.2013 104,0067 HRK 0,9331
ZB trend dionički 28.3.2013 133,35 EUR 0,6947
HPB World Absolute Value - dionički 28.3.2013 105,412 EUR 0,6212
DJE
NFD Aureus Global Developed dionički 28.3.2013 95,1476 HRK 0,6044
Platinum Blue Chip dionički 28.3.2013 90,0095 EUR 0,5824
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 28.3.2013 126,5755 EUR 0,5432
ZB euroaktiv dionički 28.3.2013 120,11 EUR 0,5273
NFD Aureus Mena dionički 28.3.2013 489,4972 HRK 0,5087
OTP MERIDIAN 20 dionički 28.3.2013 81,2825 EUR 0,4089
NFD Aureus BRIC dionički 28.3.2013 21,6929 EUR 0,301
KD Victoria dionički 28.3.2013 13,7282 HRK 0,2974
Prospectus JIE dionički 28.3.2013 47,0131 HRK 0,2593
HI-growth dionički 28.3.2013 8,959 EUR 0,2484
Raiffeisen Prestige Equity dionički 28.3.2013 110,2801 EUR 0,2181
KD Energija dionički 28.3.2013 9,4531 HRK 0,1971
KD Prvi izbor dionički 28.3.2013 11,8909 HRK 0,1347
Raiffeisen World dionički 28.3.2013 117,7 EUR 0,068
Ilirika Azijski tigar dionički 28.3.2013 50,3549 EUR 0,0425
Platinum Global Opportunity dionički 28.3.2013 12,0749 USD 0,0215
ZB aktiv dionički 28.3.2013 104,45 HRK -0,0478
Capital Two dionički 28.3.2013 69,7061 HRK -0,0529
Allianz Equity dionički 28.3.2013 118,4621 EUR -0,053
PBZ I-Stock dionički 28.3.2013 62,2946 HRK -0,0568
FIMA Equity dionički 28.3.2013 53,9588 HRK -0,0715
ZB BRIC+ dionički 28.3.2013 88,74 EUR -0,1126
Erste Adriatic Equity dionički 28.3.2013 78,65 EUR -0,1904
PBZ Equity dionički 28.3.2013 72,0717 HRK -0,229
A1 dionički 28.3.2013 86,53 HRK -0,2421
Ilirika Gold dionički 28.3.2013 71,0892 EUR -0,3186
Raiffeisen Central Europe dionički 28.3.2013 49,0201 EUR -0,4467
HPB Titan dionički 28.3.2013 73,2172 EUR -0,4927
Ilirika BRIC dionički 28.3.2013 81,064 EUR -0,5992
HPB Dionički dionički 28.3.2013 89,3093 HRK -0,6273
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 28.3.2013 8,012 HRK 0,3582
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 28.3.2013 76,7153 HRK 0,3294
Balanced
OTP uravnoteženi mješoviti 28.3.2013 97,047 HRK 0,2248
Allianz Portfolio mješoviti 28.3.2013 125,5625 HRK 0,1011
HI-balanced mješoviti 28.3.2013 10,5757 EUR 0,0776
ZB global mješoviti 28.3.2013 144,36 EUR 0,0069
Raiffeisen Prestige mješoviti 28.3.2013 97,0201 EUR -0,0516
ICF Balanced mješoviti 28.3.2013 100,2097 HRK -0,058
PBZ Global mješoviti 28.3.2013 96,8178 HRK -0,2118
Raiffeisen Balanced mješoviti 28.3.2013 121,1001 EUR -0,2225
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 28.3.2013 5,1013 HRK -0,4566
HPB Global mješoviti 28.3.2013 79,896 HRK -0,4768
Agram Trust mješoviti 28.3.2013 58,6025 HRK -0,5104
Obveznički fondovi
OTP euro obveznički obveznički 28.3.2013 120,6989 EUR 0,1687
ZB bond obveznički 28.3.2013 176,9 EUR 0,1189
Raiffeisen Bonds obveznički 28.3.2013 164,6001 EUR 0,0791
Erste Bond obveznički 28.3.2013 123,4401 EUR 0,0729
PBZ Bond obveznički 28.3.2013 106,1948 EUR 0,0298
HPB Obveznički obveznički 28.3.2013 132,647 EUR 0,0257
Capital One obveznički 28.3.2013 176,7888 HRK 0,0192
HI-conservative obveznički 28.3.2013 11,9977 EUR 0,0058
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 28.3.2013 11,5805 EUR 0,039
Raiffeisen euroCash novčani 28.3.2013 103,5301 EUR 0,0096
Locusta Cash novčani 28.3.2013 1.274,60 HRK 0,0072
Auctor Cash novčani 28.3.2013 105,5859 HRK 0,007
VB Cash novčani 28.3.2013 123,5289 HRK 0,0069
Raiffeisen Cash novčani 28.3.2013 153,3101 HRK 0,0066
PBZ Euro Novčani novčani 28.3.2013 134,5248 EUR 0,0065
HI-cash novčani 28.3.2013 146,4966 HRK 0,0051
HPB Euro Novčani novčani 28.3.2013 103,5836 EUR 0,005
PBZ Novčani novčani 28.3.2013 140,0512 HRK 0,0039
HPB Novčani novčani 28.3.2013 139,7791 HRK 0,0036
OTP euro novčani novčani 28.3.2013 100,1079 EUR 0,0032
Allianz Cash novčani 28.3.2013 115,6452 HRK 0,003
OTP novčani fond novčani 28.3.2013 129,7768 HRK 0,0029
ZB europlus novčani 28.3.2013 146,7037 EUR 0,0029
PBZ Dollar novčani 28.3.2013 127,6917 USD 0,0027
ZB plus novčani 28.3.2013 171,8258 HRK 0,0027
NFD Aureus Multicash novčani 28.3.2013 103,2622 HRK 0,0018
Erste Euro-Money novčani 28.3.2013 112,4701 EUR 0,0001
Erste Money novčani 28.3.2013 146,96 HRK 0
Platinum Cash novčani 28.3.2013 80,6713 HRK -0,0001
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 28.3.2013 103,1439 HRK 0,2663
OTP indeksni indeksni 28.3.2013 41,4235 HRK 0,1562
Posebni fondovi
VB SMART posebni 28.3.2013 98,2282 EUR 0,0514
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 28.3.2013 113,9386 EUR 0,5357
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 28.3.2013 9,0867 EUR 0,3213
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 28.3.2013 8,8959 EUR 0,2649
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.578 14.526 Tokyo/Nikkei 12.397 12.335 London/FTSE-100 - 6.441 Frankfurt/DAX 30 - 7.795
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu u povijesti, kao i Dow Jones, što se ponajviše zahvaljuje kupnji fondova radi uljepšavanja portfelja na kraju tromjesečja, no makroekonomski podaci nisu oduševili.
Dow Jones ojačao je 52 boda, ili 0,36 posto, na 14.578 bodova, dok je S&P 500 indeks porastao 0,41 posto, na 1.569 bodova, a Nasdaq indeks 0,34 posto, na 3.267 bodova.
Nakon što se dva tjedna kretao nadomak rekorda, S&P 500 indeks konačno se jučer probio na najvišu razinu u povijesti. Dow Jones indeks također je dosegnuo novu rekordnu razinu, premda makroekonomski podaci nisu oduševili.
Prema konačnoj, trećoj procjeni, u posljednjem lanjskom tromjesečju američko je gospodarstvo poraslo 0,4 posto na godišnjoj razini, više u odnosu na prethodnu procjenu od 0,1 posto, no manje od očekivanih 0,5 posto.
Broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u porastao je, pak, prošloga tjedna za 16.000, na 357.000, što je veći rast nego što se očekivalo.
Unatoč nepoticajnim gospodarskim pokazateljima, burzovni su indeksi porasli jer su menadžeri fondova uljepšavali svoje portfelje na kraju kvartala, kupujući dionice koje su u posljednja tri mjeseca zabilježile najbolju izvedbu.
A u prvom ovogodišnjem tromjesečju S&P 500 indeks porastao je 10 posto, što je njegov najveći kvartalni rast u godinu dana. Dow Jones osvojio je, pak, 11,3, a Nasdaq indeks 8,2 posto.
Analitičari kažu da je to ohrabrujući signal. U posljednjih 30 godina S&P indeks porastao je u prvom tromjesečju u devet godina i svaki put je godinu završio s dobitkom.
No, s obzirom da globalno gospodarstvo nije baš u najboljoj formi, da je eurozona u recesiji i da još nije savladala dužničku krizu, pitanje je da li je snažan rast cijena dionica u prvom kvartalu održiv.
„Nakon sjajnog tromjesečja, idući tjedan bit će vrlo važan. To bi mogao biti početak realističnijeg pogleda na probleme koji su i dalje prisutni, a tržište ih je u posljednje vrijeme zanemarilo. U eurozoni se produbljuje recesija, Cipar je u financijskoj krizi, a kinesko gospodarstvo raste po nižim stopama nego prije. Idućih tjedana vidjet ćemo je li rekord S&P indeksa novi čvrsti temelj za daljnji uspon cijena, ili će uslijediti dugo očekivana korekcija cijena dionica“, kaže Bruce McCain, strateg u Key Private banci.
Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 5,8 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,45 milijardi.
U petak se zbog blagdana na Wall Streetu ne radi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,38 posto, na 6.411 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,08 posto, na 7.795 bodova, a pariški CAC 0,53 posto, na 3.731 bod.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2824 1,2837 1,2791
USD/JPY 94,09 94,30 93,96
GBP/USD 1,5196 1,5218 1,5175
USD/CHF 0,9491 0,9511 0,9477
*Izvor: REUTERS
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 28. 03. USLIB 0,15600 -0,001 0,20370 0,28260 0,44490 28. 03. EULIB 0,02643 0,004 0,06143 0,13071 0,22500
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 30. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5867 5,9188 8,9964 6,2934 6,2344 8,8856
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,01 posto, a prema tečajnici od prošloga petka za neznatnih 0,008 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,586727 kuna.
Istodobno su na tjednoj razini prema kuni ojačale sve ostale promatrane inozemne valute.
Američki je dolar poskupio 0,94 posto, na 5,918807 kuna po srednjem tečaju, a vrijednost britanske funte je porasla 0,92 posto te srednji tečaj funte iznosi 8,996475 kuna.
Tečaj švicarskog franka na tjednoj je razini porastao za 0,38 posto, na 6,234470 kuna po srednjem tečaju.
U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je ojačala prema dolaru za 0,18 posto, dok je prema funti oslabila za 0,35 posto, a prema franku za 0,20 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 30. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,1176 9,2523 6,4052 OTP Banka Hrvatska 7,6586 6,0722 9,1982 6,3899 Štedbanka 7,6846 6,1226 9,1899 6,3685 Partner banka 7,6600 6,1156 9,1952 6,3852 Erste&Steiermarkische 7,6570 6,0940 9,2590 6,4200 Hrvatska poštanska banka 7,6550 6,1457 9,3140 6,4988 Splitska banka 7,6520 6,0718 9,1942 6,3899 Podravska banka 7,7657 6,1444 9,2299 6,4004 Istarska kreditna banka 7,6650 6,1100 9,2483 6,4339 Karlovačka banka 7,6590 6,1280 9,3144 6,4548 Croatia banka 7,6542 6,0898 9,1890 6,3990 Sberbank 7,6800 6,0905 9,3383 6,4527 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,1270 9,2590 6,4430 Fina 7,6250 6,1457 9,3140 6,4988 Privredna banka 7,6600 6,1962 9,2333 6,4647 Centar banka 7,6504 6,0490 9,2213 6,4215
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6094 5,9365 9,0234 6,2531 Zagrebačka banka 7,6500 6,0337 9,1253 6,3173 OTP Banka Hrvatska 7,6450 6,0426 9,1352 6,3587 Štedbanka 7,6540 6,0500 9,0989 6,3054 Partner banka 7,6500 6,0705 9,1563 6,3622 Erste&Steiermarkische 7,6450 6,0603 9,2080 6,3840 Hrvatska poštanska banka 7,6450 6,0549 9,1764 6,4028 Splitska banka 7,6420 5,9800 9,0543 6,2900 Podravska banka 7,7650 6,0444 9,1899 6,3704 Istarska kreditna banka 7,6550 6,0650 9,1404 6,4028 Karlovačka banka 7,6490 6,0680 9,2232 6,3916 Croatia banka 7,6390 6,0484 9,1260 6,3616 Sberbank 7,6600 6,0609 9,2034 6,4215 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 6,0260 9,1580 6,3420 Fina 7,6050 6,0549 9,1764 6,4028 Privredna banka 7,6500 6,0747 9,1419 6,4007 Centar banka 7,6405 6,0194 9,1764 6,3903
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5639 5,9010 8,9694 6,2157 Zagrebačka banka 7,5500 5,8296 8,8167 6,1037 OTP Banka Hrvatska 7,5311 5,7998 8,8652 6,1155 Štedbanka 7,5391 5,8080 8,7349 6,0532 Partner banka 7,5500 5,7605 8,8406 6,1156 Erste&Steiermarkische 7,5450 5,7763 8,7764 6,0849 Hrvatska poštanska banka 7,5450 5,7708 8,7895 6,0723 Splitska banka 7,5420 5,8099 8,8856 6,1659 Podravska banka 7,5350 5,8228 8,8512 6,1743 Istarska kreditna banka 7,5500 5,7900 8,8435 6,0817 Karlovačka banka 7,5400 5,7700 8,7702 6,0777 Croatia banka 7,5556 5,8033 8,8831 6,1334 Sberbank 7,5600 5,7945 8,8615 6,1410 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,8260 8,8580 6,1420 Fina 7,5450 5,7898 8,7708 6,0723 Privredna banka 7,5500 5,7784 8,8717 6,0884 Centar banka 7,5404 5,8181 8,8345 6,0786
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,7713 8,7286 6,0426 OTP Banka Hrvatska 7,5190 5,7643 8,7752 6,0718 Štedbanka 7,5090 5,7499 8,6476 5,9927 Partner banka 7,5400 5,7273 8,8085 6,0950 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,7530 8,7300 6,0600 Hrvatska poštanska banka 7,5250 5,6842 8,6577 5,9812 Splitska banka 7,5320 5,7358 8,7457 6,0785 Podravska banka 7,5200 5,7528 8,7612 6,1243 Istarska kreditna banka 7,5400 5,7550 8,8255 6,0474 Karlovačka banka 7,5300 5,7200 8,6942 6,0250 Croatia banka 7,5404 5,7678 8,8201 6.0960 Sberbank 7,5400 5,7649 8,8165 6,1098 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7250 8,7570 6,0410 Fina 7,5250 5,6842 8,6577 5,9812 Privredna banka 7,5400 5,7206 8,7830 6,0194 Centar banka 7,5305 5,7856 8,8165 6,0474
6. Otvoren stečajni postupak nad Varteks Tradeom iz Maribora
Tvrtka Varteks je putem Zagrebačke burze izvijestila o otvaranju stečajnog postupka nad povezanim društvom Varteks Trade iz Maribora koje je u potpunom vlasništvu Varteksa.
Okružni sud u Mariboru donio je rješenje o otvaranju stečajnog postupka 19. ožujka, s pravnim učinkom od 3. travnja ove godine nad trgovačkim društvom Varteks Trade d.o.o. sa sjedištem u Mariboru, koje se nalazi u potpunom vlasništvu Varteksa d.d. Varaždin, navodi se u obavijesti na Zagrebačkoj burzi.
Zadnji dan roka za prijave tražbina te razlučnih i izlučnih prava je 19. lipnja ove godine.
Glavna djelatnost tvrtke Varteks Trade bila je distribucija Levi's proizvoda na tržištu Slovenije. S obzirom da Varteks nije bio u mogućnosti nastaviti ugovor za distribuciju Levi's proizvoda na tržištu regije, a u cilju daljnje konsolidacije poslovanja nad povezanim društvom u Sloveniji pokrenut je stečajni postupak, navode iz varaždinskog Varteksa.
7. Makroekonomija: industrijska proizvodnja neočekivano pala 4,1 posto
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači neočekivano pala za 4,1 posto na godišnjoj razini, što je posljedica slabe domaće i inozemne potražnje, kao i restrukturiranja kompanija uslijed pristupanja Europskoj uniji.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u veljači oslabila za 3,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine pala za 4,1 posto.
To je znatno slabiji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u veljači industrijska proizvodnja porasla za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom je njih četvoro očekivalo rast između 1,0 i 3,8 posto, a jedan pad od 2,6 posto.
Nakon što je u siječnju neočekivano porasla za 3,4 posto, što je bio prvi rast proizvodnje od kolovoza prošle godine, oštar pad u veljači anulirao je taj rast, pa je u prva dva mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ukupno oslabila za 0,5 posto.
„Rast industrijske proizvodnje u siječnju ipak je bio samo jednokratni događaj. Podatak za veljaču potvrdio je da to nije bio početak pozitivnih trendova za domaću industriju“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
U veljači je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 4,9 posto, dok je u svim ostalim segmentima zabilježen pad.
Najviše je, 12,4 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 9,5 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 1,9, a proizvodnja energije 0,9 posto.
„Pad industrijske proizvodnje vjerojatno će se nastaviti tijekom cijele godine zbog slabe domaće i inozemne potražnje, te pod utjecajem restrukturiranja domaće industrije, koji će biti dodatno naglašen zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji“, ocjenjuje Šantić.
Zbog pristupanja Uniji može se očekivati, dodaje, gubitak dijela proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta.
„Također, dio proizvodnje mogao bi biti prebačen u zemlje u okruženju radi zadržavanja povlaštenog trgovinskog statusa u toj regiji i nižih troškova proizvodnje“, zaključuje Šantić, koji u cijeloj ovoj godini očekuje pad industrijske proizvodnje za 2,5 posto, nakon što je lani potonula 5,5 posto.
8. Najviše blokiranih subjekata iz trgovine, najveći iznos blokade kod građevinara
U blokadi zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem veljače ove godine u Hrvatskoj je bilo najviše poslovnih subjekata iz djelatnosti trgovine, njih gotovo 16 tisuća, a slijede tvrtke i obrtnici iz područja građevinarstva, njih je nešto manje od 10 tisuća, ali se na njih odnosi najveći iznos neizvršenih obveza od gotovo 10 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Krajem veljače ove godine u blokadi je bilo ukupno 65.488 poslovnih subjekata zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 40,05 milijardi kuna.
Podaci Fine po područjima djelatnosti pokazuju da i u broju i u iznosu najveći udio imaju pravne i fizičke osobe iz tri djelatnosti - trgovine, građevinarstva i prerađivačke industrije - gotovo dvije trećine blokiranih subjekata je iz te tri djelatnosti, a na njih se odnosi više od 24,4 milijarde kuna dugovanja, ili oko 61 posto ukupnog iznosa.
Krajem veljače u blokadi su bila 15.983 poslovna subjekta iz djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala, a ukupan iznos njihovih dugova iznosio je 9,68 milijardi kuna.
Veći iznos blokade imale su građevinske tvrtke i obrtnici i njihove su neplaćene obveze krajem veljače bile 9,97 milijardi kuna, a u blokadi je bilo 9.979 poslovnih subjekata iz građevinarstva.
Po broju blokiranih poslovnih subjekta i iznosu blokade slijede subjekti iz prerađivačke industrije - 6.976 pravnih i fizičkih osoba u prerađivačkoj industriji bilo je u blokadi s iznosom od 4,75 milijardi kuna.
U blokadi je krajem veljače bilo i 9.151 pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, s iznosom blokade od 3,33 milijarde kuna.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u iznosu od 2,53 milijardi kuna krajem drugog mjeseca bila su blokirana i 3.782 poslovna subjekta iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti.
Po broju blokiranih subjekata slijedi djelatnosti prijevoza i skladištenja, dok po iznosu blokade slijede pravne osobe i obrtnici koji se bave poslovanjem nekretninama - krajem veljače u blokadi je bila 3.071 pravna i fizička osoba koja se bavi prijevozom i skladištenjem s dugovanjem od 1,62 milijarde kuna, dok je zbog duga od 1,92 milijarde kuna u blokadi bilo 1.259 subjekata u poslovanju nekretninama.
Podaci Fine po županijama, pokazuju da se više od trećine ukupnog iznosa neplaćenih obveza, ili 14,18 milijardi kuna, odnosi na tvrtke i obrtnike iz Zagreba. Krajem veljače u blokadi je bilo 18.052 poslovnih subjekata sa zagrebačkog područja.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji u blokadi je krajem veljače bilo 7.826 poslovnih subjekata s iznosom od 4,42 milijarde kuna, u Primorsko-goranskoj 5.027 subjekata s dugom od 2,97 milijardi kuna, a u Istarskoj županiji 5.226 pravnih i fizičkih osoba sa dugom od 2,54 milijarde kuna. Zbog više od 2,27 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje bilo je blokirano i 4.560 poslovnih subjekata s područja Zagrebačke županije.
9. Znatno više od polovine zaposlenih s plaćama ispod državnog prosjeka
Više od 84.000 zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak prošle godine za puno je radno vrijeme primilo neto plaću manju od 2.500 kuna, među kojima je njih oko 8.600 imalo plaću i nižu od 1.900 kuna, a znatno više od polovice zaposlenih ima prosječne neto plaće ispod prosjeka.
Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće sa stanjem u ožujku 2012. kojima je obuhvaćeno 955.933 zaposlenih u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena.
Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 5.499 kuna, a prema statističkim podacima prosječnu neto plaću do 5.000 kuna primalo je 55 posto zaposlenih u pravnim osobama, ili njih više od 525 tisuća.
Pritom je neto plaću do 4.500 kuna primala gotovo polovina zaposlenih u pravnim osobama ili točnije njih 46,4 posto, plaću od 4.500 do 8.000 kuna imalo je oko dvije petine zaposlenika (ili 42 posto), dok je neto plaću iznad 8.000 kuna imao otprilike svaki deveti zaposlenik u pravnim osobama.
Statistika pokazuje da je za ožujak 2012. neto plaću do 1.900 kuna primilo 0,9 posto zaposlenih ili njih 8.603, dok je s druge strane ljestvice 11,6 posto ili oko 110.888 zaposlenih koji su mjesečno primali više od 8.001 kunu.
Na donjem dijelu skale je i 0,7 posto zaposlenih s neto plaćom od 1.901 do 2.200 kuna, 7,2 posto s prosjekom od 2.201 do 2.500 kuna, te 5,4 posto od 2.501 do 2.800 kuna.
Tako je prosječnu neto plaću manju od 2.800 kuna primilo ukupno 14,2 posto ili gotovo 136 tisuća zaposlenih u pravnim osobama.
Među 13 statističkih odjeljaka po visini plaće relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5.001 do 6.000 kuna, s udjelom od 15,9 posto, te od 6.001 do 8.000 kuna, s udjelom od 17,5 posto.
10. Zaposlenih u veljači 0,4 posto manje nego u siječnju
Pad broja zaposlenih u Hrvatskoj nastavljen je i u veljači u kojoj je bilo ukupno 1.336.840 zaposlenih, što je 5.858 osoba ili 0,4 posto manje nego krajem siječnja, pokazuju privremeni podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.
Veljača je tako sedmi mjesec za redom u kojem službena statistika registrira pad broja zaposlenih na mjesečnoj razini.
U ovogodišnjoj veljači u pravnim osobama u Hrvatskoj bilo je 1.113.283 zaposlenih, što je u odnosu na siječanj manje za 5.177 osoba, ili za 0,4 posto.
Na godišnjoj razini, u odnosu na veljaču 2012. godine, u pravnim je osobama krajem drugog mjeseca ove godine broj zaposlenih manji za 2,7 posto.
Pritom pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježe neke važne djelatnosti - u pravnim osobama u trgovini broj zaposlenih je pao za 2,8 posto, na 179.122 osoba, u prerađivačkoj industriji za 5,1 posto, na 199.339 osoba, a u građevinarstvu za 7,1 posto, na 74.072 osobe.
Po podacima DZS-a, broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u veljači je na mjesečnoj razini pao za 0,2 posto te je krajem drugog ovogodišnjeg mjeseca u obrtu i slobodnim profesijama bilo zaposleno 196.825 osoba, što je 347 zaposlenih manje nego krajem siječnja.
Broj osiguranih poljoprivrednika u veljači u odnosu na siječanj pao je za 1,2 posto, ili za 334 osobe, pa je krajem drugog mjeseca ove godine bilo 26.732 zaposlenih osiguranih poljoprivrednika.
S padom broja zaposlenih povećao se broj nezaposlenih i krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 375.400 nezaposlenih, što je na mjesečnoj razini porast za 3.397 osoba, ili za 0,9 posto.
Tako je i stopa registrirane nazaposlenosti porasla - sa 21,7 posto koliko je iznosila za siječanj, na 21,9 posto za drugi mjesec ove godine.
11. Član ECB-a Knot podržao Dijsselbloemov stav o spašavanju banaka
Član upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB), guverner nizozemske središnje banke Klaas Knot izjavio je u petak da se "u osnovi malo toga može prigovoriti" receptu čelnika eurogrupe Jeroena Dijsselbloema za rješavanje budućih bankovnih kriza u eurozoni.
Dijsselbloem, šef ministara financija eurozone, inače Nizozemac kao i Knot, izjavio je u ponedjeljak da će paket pomoći dogovoren za Cipar, kojim se po prvi put uvodi porez na bankovne depozite, poslužiti kao model za buduće krize.
Ta izjava, koju je Dijsselbloem kasnije ublažio, izazvala je val rasprodaja na tržištu i navela dva dužnosnika ECB-a, uključujući člana izvršnog odbora Benoita Coeurea, da pokušaju smiriti situaciju tvrdnjama da je Cipar ipak jedinstven slučaj.
Knot, član upravog vijeća ECB-a koje donosi odluke, rekao je: "U osnovi se malo toga može prigovoriti Dijsselbloemovim izjavama".
"Sadržaj njegovih izjava svodi se na pristup o kojem se već duže vrijeme raspravlja u Europi. Taj pristup bit će dio europske politike prema likvidaciji (banaka)".
Knotove riječi objavio je nizozemski dnevni list Het Financieele Dagblad, a njegov je glasnogovornik potvrdio da su vjerno prenesene.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821