Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
25. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: prije promjena na financijskom tržištu treba razmotriti moguće učinke
7. Fina: obveze poduzetnika rastu sporije od njihovih potraživanja
8. Plan financijskog restrukturiranja Dalekovoda predviđa i dokapitalizaciju
9. Ministri financija eurozone potvrdili sporazum o pomoći Cipru
10. Program pomoći Cipru predstavlja novi model – čelnik eurogrupe
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
25. 03. 83.810.000 283.810.000 33.810.000 1,98
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 8.510.000 2,15 2 tjedna 3.000.000 3,00 1 mjesec 2.100.000 2,50 3 mjeseca 200.000 2,40 više od 3 mjeseca 20.000.000 1,70 Ukupno 33.810.000 1,98
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo rast ukupno prijavljene potražnje no, kako je istodobno i ponuda bila „bogatija“ ona je i dalje višestruko „izdašnija“ od ukupno prijavljenih potreba korisnika.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 83,81 milijun kuna ili za oko 65,5 posto više no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 283,81 milijun kuna, ili za oko 23 posto više no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 20 milijuna kuna, plasirano putem ročnih plasmana na rok duži od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 1,7 posto. Plasirano je i 3 milijuna kuna pozajmica na rok od 2 tjedna uz kamatu od 3 posto te 2,1 milijun kuna pozajmica na rok od mjesec dana po cijeni od 2,5 posto. Također je plasirno i 200 tisuća kuna pozajmica na rok od 3 mjeseca uz kamatu od 2,4 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od 8,51 milijun kuna a pritom je kamatna stopa lagano korigirana sa 2,22 na 2,15 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 33,81 mlijun kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 2,22 na 1,98 posto.
„Početak novog radnog tjedna u trgovanju na Tržištu novca Zagreb nije unio bitnije promjene u odnosu na prethodni tjedan, iako se danas nešto više trgovalo ročnim pozajmicama. U ponudi je i dalje više slobodnih kuna nego je potrebno za namirenje potražnje. No potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Porast Crobexa; u fokusu Dalekovod
Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla, Crobexa za 0,47 posto, na 2.013,42 boda, a Crobexa10 za 0,26 posto, na 1.113,21 bod.
Među sektorskim indeksima pala je vrijednost samo indeksa građevinskog sektora, CROBEXkonstrukta i to za 3,31 posto, dok ostali indeksi bilježe rast, pri čemu je najveći rast zabilježio indeksa transportnog sektora, CROBEStransporta koji je u plusu od 1,51 posto.
Redovan promet Burze iznosio je 23,3 milijuna kuna, a najviše se trgovalo dionicama Dalekovoda koje su imale promet nešto manji od 4 milijuna kuna. Iako je oko podneva bilježila visok rast cijene, za više od 20 posto, trgovanje je dionica Dalekovoda završila s padom cijene za čak 18,94 posto. Dan dionica Dalekovoda završava na 50,58 kuna, dok je tijekom dana njena cijena dosizala gotovo 69 kuna.
Dalekovod je danas izvijestio da je dao suglasnost na izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja koji su u sklopu predstečajne nagodbe Fini podnijeli ključni vjerovnici. Taj plan predviđa mjere restrukturiranja i reprogramiranja postojećeg duga, među kojima su djelomični prijenos duga prema bankama u mezzanin (potraživanje s uvjetnim pravom konverzije u kapital ili prijenos u senior dug po uvjetima iz nagodbe), dugoročno reprogramiranje ostatka duga prema bankama i ostalim financijskim institucijama te konverzija dijela duga u kapital. Ključni dio nagodbe koju predlažu vjerovnici je dokapitalizacija u iznosu od najmanje 150 milijuna kuna uplatom u novcu, s ciljem financiranja investicija i razvoja. Predlaže se i dokapitalizacija do 60 milijuna kuna uplatom u novcu koju bi proveli postojeći dioničari, a služila bi financiranju obrtnog kapitala. O novom planu financijskog restrukturiranja vjerovnici bi trebali raspravljati na ročištu zakazanom za 2. travnja.
Po prometu danas na Burzi slijedi dionica Luke Rijeka sa 2,2 milijuna kuna i porastom cijene za 2,32 posto, na 137,11 kuna.
Promet od 1,8 milijuna kuna zabilježila je dionica HT-a kojoj je cijena porasla za blagih 0,03 posto, na 216,06 kuna.
Porast cijene od 2,63 posto, na 234 kune, imala je dionica Petrokemije ostvarivši 1,3 milijuna kuna prometa.
Među milijunaše danas se uvrstila i dionica Đuro Đaković Holdinga s nešto više od milijun kuna prometa, a cijena joj je porasla za 3,66 posto, na zadnjih 91 kunu.
Rast cijene za 1,05 posto, na 20,26 kuna, imala je dionica Diokija, uz promet od 885,4 tisuće kuna.
Dionicama AD Plastika ostvareno je 797,8 tisuća kuna prometa, a zadnja im je cijena iznosila 124,78 kuna, što je 0,18 posto manje nego krajem prošlog tjedna.
Promet od 783,1 tisuću kuna imala je dionica Riviera Adrije kojoj je cijena porasla za 0,57 posto, na 14,06 kuna.
Rast cijene za 5,51 posto, na 364 kune, bilježi dionica Atlantske plovidbe kojom je realizirano 665,6 tisuća kuna prometa.
Oko 651 tisuću kuna prometa imala je dionica Industrogradnja grupe, a cijena joj je smanjenja za 0,83 posto, na 120 kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 123,90 124,90 124,78 797.847,18 -0,18%
ATGR-R-A 670,00 674,10 670,00 205.073,65 0,74%
CROS-R-A 7.000,01 7.009,00 7.009,00 196.223,05 0,13%
DLKV-R-A 50,58 68,99 50,58 3.974.727,00 -18,94%
HT-R-A 215,81 216,90 216,06 1.776.487,52 0,03%
IGH-R-A 490,00 498,00 495,00 59.877,07 -0,60%
INA-R-A 4.212,00 4.245,00 4.240,00 431.931,00 -0,12%
INGR-R-A 4,05 4,18 4,05 203.252,74 -0,49%
KOEI-R-A 764,50 770,00 764,56 91.964,77 0,20%
LKPC-R-A 534,99 541,00 541,00 135.310,38 0,75%
MGMA-R-A 0,95 0,95 0,95 47,50 0,00%
OPTE-R-A 6,29 6,74 6,35 52.395,98 3,25%
PODR-R-A 283,45 290,00 290,00 174.854,40 1,40%
PTKM-R-A 228,04 234,00 234,00 1.284.372,10 2,63%
ULJN-R-A 45,00 45,00 45,00 1.350,00 -9,98%
ULPL-R-A 210,00 220,80 219,99 188.574,24 2,33%
VART-R-1 11,14 13,00 11,48 21.199,64 -10,94%
VIRO-R-A 635,51 645,00 645,00 135.385,28 1,49%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 292,52 294,77 294,00 479.752,20 -0,16%
AMDN-R-A 25,02 25,02 25,02 750,60 0,20%
ARNT-R-A 157,01 160,00 157,01 35.245,58 0,63%
ATLN-R-A 47,49 47,90 47,56 6.899,45 3,30%
ATPL-R-A 342,00 369,00 364,00 665.658,13 5,51%
BD62-R-A 36,90 39,00 37,02 264.641,78 0,95%
BLJE-R-A 75,51 76,65 75,65 191.285,65 0,19%
CEBA-P-A 96,00 96,00 96,00 864,00 -0,01%
DDJH-R-A 88,67 91,99 91,00 1.052.688,24 3,66%
DIOK-R-A 19,96 21,25 20,26 885.408,01 1,05%
ERNT-R-A 1.547,00 1.560,00 1.547,00 423.253,30 0,62%
HBRL-R-A 107,68 107,68 107,68 2.692,00 6,58%
HDEL-R-A 100,51 104,99 101,20 168.314,68 0,20%
HGSP-R-A 1,21 1,21 1,21 522,72 21,00%
HIMR-R-A 183,45 187,20 185,00 107.764,27 -1,18%
HMAM-R-A 129,00 139,00 138,00 193.822,45 6,99%
HMST-R-A 95,00 95,00 95,00 3.230,00 0,00%
INDG-R-A 110,02 123,00 120,00 650.825,98 -0,83%
JDBA-R-A 1.111,11 1.111,11 1.111,11 1.111,11 0,00%
JDGT-R-A 704,00 704,00 704,00 9.152,00 0,07%
JDPL-R-A 87,96 93,99 88,02 215.681,12 1,18%
JDRA-R-A 479,00 498,00 498,00 193.986,45 7,51%
JMNC-R-A 53.500,00 53.500,00 53.500,00 107.000,00 0,94%
JNAF-R-A 2.501,00 2.550,07 2.501,00 10.102,14 -3,06%
KNZM-R-A 144,00 148,00 148,00 17.281,09 0,30%
KODT-P-A 1.132,00 1.159,00 1.156,00 245.059,00 0,52%
KODT-R-A 1.240,00 1.245,00 1.240,00 22.346,04 -3,88%
KOES-R-A 340,00 340,00 340,00 2.720,00 -3,21%
KORF-R-A 146,35 149,40 146,55 442.745,56 -0,72%
KRAS-R-A 435,16 445,00 445,00 164.550,40 2,88%
KSST-R-A 443,08 474,87 465,00 155.451,08 2,07%
KTJV-R-A 18,50 19,00 18,50 5.725,56 -4,34%
LEDO-R-A 8.660,00 8.799,00 8.722,00 226.471,08 1,54%
LKRI-R-A 134,01 143,50 137,11 2.245.385,34 2,32%
LPLH-R-A 45,00 45,00 45,00 1.395,00 0,51%
LRH-R-A 2.000,00 2.000,00 2.000,00 2.000,00 0,00%
MAIS-R-A 89,26 90,00 89,26 22.877,98 -0,27%
MLNR-R-A 370,00 370,00 370,00 3.700,00 -7,50%
PBZ-R-A 587,50 595,00 587,50 323.252,11 -1,24%
PIKR-R-A 225,00 225,00 225,00 2.250,00 15,38%
RIVP-R-A 14,06 14,16 14,06 783.099,32 0,57%
SAPN-R-A 159,90 159,90 159,90 319,80 -0,06%
SLRS-R-A 405,00 420,00 411,00 113.646,21 2,24%
SMNS-R-A 485,00 485,00 485,00 7.275,00 0,00%
SUNH-R-A 25,25 25,25 25,25 3.535,00 3,02%
THNK-R-A 820,00 820,00 820,00 45.100,00 0,00%
TISK-R-A 210,07 215,00 215,00 272.864,30 0,95%
TNPL-R-A 411,01 437,00 420,00 256.115,58 -1,18%
TUHO-R-A 1.300,00 1.315,00 1.315,00 43.274,90 1,15%
VDKT-R-A 396,00 410,00 410,00 141.743,95 0,00%
VLEN-R-B 5,00 5,00 5,00 17.690,00 -33,33%
VPIK-R-A 133,37 136,39 133,37 116.297,49 -0,46%
ZABA-R-A 38,68 39,00 38,97 151.384,53 -0,08%
Domaći MTP
BRBA-P-A 3.300,00 3.300,00 3.300,00 33.000,00 0,00%
HRDH-R-A 100,00 100,00 100,00 1.000,00 0,00%
KOSN-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 -4,76%
SNHO-R-A 150,01 150,02 150,01 67.506,46 0,00%
VLHO-R-A 95,11 96,00 95,11 26.228,28 0,04%
RHMF-O-203A 114,30 114,30 114,30 4.914,90 4,340%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 72,83 78,32 72,83 139.692,35 -0,23%
EGB-S-LWL1 71,00 73,00 73,00 366.208,40 10,77%
EGB-S-SBU1 54,50 59,00 54,50 134.065,00 -2,50%
EGB-S-SUS1 1,75 1,96 1,75 64.403,00 -5,41%
EGB-S-TLGD 92,50 98,30 93,80 381.396,00 -8,04%
EGB-S-TSDX 36,01 44,00 43,90 460.134,00 0,46%
EGB-S-TSWL 98,00 105,70 100,60 450.845,60 -10,18%
Ukupan promet
23.367.475,67
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,06 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,11 bodova ili 0,06 posto – na 181,4113 bodova.
Posljedica je to proporcionalne podijeljenosti obveznih mirovinskih fondova na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,12 posto, na 180,3665 bodova a AZ fonda 0,07 posto, na 186,2155 bodova S druge je pak strane vrijednost Erste Plavi fonda porasla 0,08 posto, na 187,8245 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,07 posto, na 166,2277 bodova.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova večina ih je bilježila gubitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,14, Erste Plavi Protect DMF-a 0,11, AZ benefit DMF-a 0,08 a Croatia osiguranje DMF-a 0,05 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,11 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,06 posto.
I kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata pala 0,35, fonda Novinara 0,23, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda T-HT-a po 0,2, fonda Željezničara 0,17, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,16, fonda Croatia osiguranja 0,08, fonda HEP grupe 0,07, Cestarskog fonda 0,02, a fonda Hrvatskih autocesta 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ Zagreb fonda porasla 0,14, AZ VIP fonda 0,12, fonda Auto Hrvatske 0,11, AZ Dalekovod fonda i AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe po 0,1, AZ ZABA fonda 0,07 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,06 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
21. 03. 22. 03.
Mirex 181,5241 181,4113 -0,06
AZ OMF* 186,3447 186,2155 -0,07
Erste Plavi OMF. 187,6837 187,8245 0,08
PBZ Croatia osig.OMF 166,1047 166,2277 0,07
Raiffeisen OMF 180,6924 180,3665 -0,18
AZ benefit DMF** 195,3871 195,2356 -0,08
AZ profit DMF 218,5288 218,7732 0,11
Croatia osiguranje DMF 134,6977 134,6284 -0,05
Erste Plavi Expert DMF 157,8822 157,9819 0,06
Erste Plavi Protect DMF 158,9554 158,7784 -0,11
Raiffeisen DMF 172,1287 171,8895 -0,14
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,5333 107,6005 0,06
Auto Hrvatska ZDMF 120,9994 121,1310 0,11
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,8284 210,0360 0,10
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,5713 204,7830 0,10
AZ VIP ZDMF 220,6863 220,9508 0,12
AZ ZABA 101,2619 101,3369 0,07
AZ Zagreb ZDMF 160,2049 160,4281 0,14
ZDMF cestarski fond 139,5662 139,5400 -0,02
ZDMF Croatia osiguranje 118,2825 118,1859 -0,08
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,7586 179,3957 -0,20
ZDMF HEP grupa 124,2248 124,1427 -0,07
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4709 134,4517 -0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,5553 192,8826 -0,35
ZDMF Novinar 165,5569 165,1686 -0,23
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4547 136,2198 -0,17
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,4681 120,2700 -0,16
ZDMF T-HT 155,1692 154,8581 -0,20
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici u većini
U petak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u većini. Tako je, po podacima iCapital-a, njih 50 ili 59,52 posto bilježilo dobitke, dok ih je 32 odnosno 38,1 posto bilo gubitnika, 2 fonda pritom nisu bilježia promjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima vladala je proporcionalna podijeljenost na dobinike i gubitnike. Naime, njih 18 bilježilo je rast te isto toliko i pad vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,02 posto KD Victoria fonda do 0,74 posto Platinum Global Opportunity fonda. S druge su se pak strane gubici kretali u rasponu od 0,03 posto NFD Aureus Mena fonda do 1,72 posto AC Rusija fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova gubitinici su bili u laganoj većini. Naime, njih 7 bilježilo je gubitke, dok ih 6 bilježilo dobitke. Tako su se gubitnici rasporedili u rasponu od 0,04 posto Raiffeisen Prestige fonda do čak 9,65 posto ICF Balanced fonda. Dobitnici su pak bili u rasponu od 0,05 posto Agram Trust fonda od 0,36 posto C-Premium (CEBA Balanced)fonda.
Među obvezničkim fondovima vladala je proporcionalna podijeljenost. Naime, po 4 su fonda dobila te i izgubila na vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,02 posto Capital One fonda do 0,15 posto OTP euro obveznički fonda. S druge su se strane gubici kretali od 0,05 posto ZB bond fonda do čak 6,08 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima no, bilo je i gubitnika. Tako je 0,0001 posto na vrijednosti izgubio Erste Euro-Money fond, dok je vrijednost Raiffeisen Cash fonda ostala nepromijenjena. Svi ostali dobitnici kretali su se u rasponu od 0,0002 posto Platinum Cash fonda do 0,009 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Platinum Global Opportunity dionički 22.3.2013 12,0472 USD 0,7459
Erste Adriatic Equity dionički 22.3.2013 79,12 EUR 0,4315
A1 dionički 22.3.2013 86,99 HRK 0,4272
Capital Two dionički 22.3.2013 69,6956 HRK 0,3857
HPB Titan dionički 22.3.2013 73,4367 EUR 0,3367
NFD Aureus US Algorithm dionički 22.3.2013 129,1432 HRK 0,3275
HPB World Absolute Value - dionički 22.3.2013 105,1967 EUR 0,3134
DJE
NFD Aureus New Europe dionički 22.3.2013 103,7663 HRK 0,3072
Prospectus JIE dionički 22.3.2013 47,2169 HRK 0,2963
HPB Dionički dionički 22.3.2013 89,8283 HRK 0,2215
Allianz Equity dionički 22.3.2013 118,9303 EUR 0,214
KD Energija dionički 22.3.2013 9,4051 HRK 0,18
HI-growth dionički 22.3.2013 8,913 EUR 0,1697
ZB trend dionički 22.3.2013 132,24 EUR 0,1591
Platinum Blue Chip dionički 22.3.2013 89,8936 EUR 0,1453
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 22.3.2013 126,1156 EUR 0,1041
FIMA Equity dionički 22.3.2013 53,9822 HRK 0,0482
KD Victoria dionički 22.3.2013 13,653 HRK 0,0293
NFD Aureus Mena dionički 22.3.2013 488,2653 HRK -0,0306
Ilirika Gold dionički 22.3.2013 71,3595 EUR -0,0489
ZB euroaktiv dionički 22.3.2013 119,78 EUR -0,0667
Raiffeisen World dionički 22.3.2013 118,56 EUR -0,0675
Raiffeisen Prestige Equity dionički 22.3.2013 110,3601 EUR -0,1085
Raiffeisen Central Europe dionički 22.3.2013 49,1 EUR -0,2237
PBZ I-Stock dionički 22.3.2013 62,5028 HRK -0,2635
ZB aktiv dionički 22.3.2013 103,92 HRK -0,2687
OTP MERIDIAN 20 dionički 22.3.2013 81,3792 EUR -0,3861
KD Nova Europa dionički 22.3.2013 6,5934 HRK -0,504
ZB BRIC+ dionički 22.3.2013 87,61 EUR -0,5336
KD Prvi izbor dionički 22.3.2013 11,8599 HRK -0,6717
NFD Aureus BRIC dionički 22.3.2013 21,3049 EUR -0,7311
NFD Aureus Global Developed dionički 22.3.2013 94,6026 HRK -0,7926
Ilirika BRIC dionički 22.3.2013 79,9207 EUR -0,9849
Ilirika Azijski tigar dionički 22.3.2013 48,3102 EUR -1,1524
PBZ Equity dionički 22.3.2013 72,7006 HRK -1,2158
AC Rusija dionički 22.3.2013 28,5577 EUR -1,7211
Mješoviti fondovi
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 22.3.2013 5,1667 HRK 0,3613
KD Balanced mješoviti 22.3.2013 7,9688 HRK 0,3374
Allianz Portfolio mješoviti 22.3.2013 125,6189 HRK 0,1067
HPB Global mješoviti 22.3.2013 80,2881 HRK 0,0974
HI-balanced mješoviti 22.3.2013 10,5791 EUR 0,0965
Agram Trust mješoviti 22.3.2013 58,5442 HRK 0,0529
Raiffeisen Prestige mješoviti 22.3.2013 97,2901 EUR -0,041
OTP uravnoteženi mješoviti 22.3.2013 97,0016 HRK -0,1139
ZB global mješoviti 22.3.2013 143,34 EUR -0,1672
Raiffeisen Balanced mješoviti 22.3.2013 121,29 EUR -0,3778
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 22.3.2013 76,187 HRK -1,0433
Balanced
PBZ Global mješoviti 22.3.2013 97,4672 HRK -1,2578
ICF Balanced mješoviti 22.3.2013 100,5049 HRK -9,6575
Obveznički fondovi
OTP euro obveznički obveznički 22.3.2013 120,9084 EUR 0,1525
HPB Obveznički obveznički 22.3.2013 132,475 EUR 0,0268
HI-conservative obveznički 22.3.2013 11,9951 EUR 0,0259
Capital One obveznički 22.3.2013 176,7928 HRK 0,0217
ZB bond obveznički 22.3.2013 175,9 EUR -0,0568
Raiffeisen Bonds obveznički 22.3.2013 164,4301 EUR -0,1821
PBZ Bond obveznički 22.3.2013 106,2707 EUR -3,7696
Erste Bond obveznički 22.3.2013 123,29 EUR -6,0862
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 22.3.2013 11,5698 EUR 0,0098
Raiffeisen euroCash novčani 22.3.2013 103,5101 EUR 0,0097
Auctor Cash novčani 22.3.2013 105,5394 HRK 0,0077
Erste Money novčani 22.3.2013 146,9301 HRK 0,0068
VB Cash novčani 22.3.2013 123,4819 HRK 0,0059
Locusta Cash novčani 22.3.2013 1.274,12 HRK 0,0057
PBZ Euro Novčani novčani 22.3.2013 134,4718 EUR 0,0057
PBZ Dollar novčani 22.3.2013 127,6804 USD 0,0051
HI-cash novčani 22.3.2013 146,4518 HRK 0,0048
HPB Euro Novčani novčani 22.3.2013 103,5545 EUR 0,0043
OTP euro novčani novčani 22.3.2013 100,0889 EUR 0,0038
PBZ Novčani novčani 22.3.2013 140,0189 HRK 0,0038
HPB Novčani novčani 22.3.2013 139,7517 HRK 0,0033
Allianz Cash novčani 22.3.2013 115,6249 HRK 0,0029
OTP novčani fond novčani 22.3.2013 129,7553 HRK 0,0028
ZB europlus novčani 22.3.2013 146,6782 EUR 0,0028
ZB plus novčani 22.3.2013 171,7978 HRK 0,0028
NFD Aureus Multicash novčani 22.3.2013 103,2545 HRK 0,0013
Platinum Cash novčani 22.3.2013 80,6705 HRK 0,0002
Raiffeisen Cash novčani 22.3.2013 153,27 HRK 0
Erste Euro-Money novčani 22.3.2013 112,44 EUR -0,0001
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 22.3.2013 41,2784 HRK 0,4035
VB CROBEX10 indeksni 22.3.2013 102,7683 HRK 0
Posebni fondovi
VB SMART posebni 22.3.2013 97,4782 EUR -0,2803
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 22.3.2013 113,4839 EUR 0,1111
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 22.3.2013 9,1837 EUR -0,0152
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 22.3.2013 9,0229 EUR 0,0033
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.512 14.421 Tokyo/Nikkei 12.546 12.338 London/FTSE-100 6.451 6.392 Frankfurt/DAX 30 8.008 7.911
*Izvor: REUTERS
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale, što je posljedica financijskih problema Cipra, posebice kontroverznog prijedloga ministara financija eurozone o oporezivanju depozita u bankama te otočne države.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,01 posto, na 14.512 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,2 posto, na 1.556 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 3.245 bodova.
Od samog početka tjedna cijene su dionica, posebice banaka, bile pod snažnim pritiskom jer su ministri financija eurozone predložili Cipru oporezivanje depozita u bankama kako bi dobio međunarodnu pomoć EU-a od 10 milijardi eura i tako izbjegao bankrot.
Taj je prijedlog izazvao prosvjede ciparskih građana i masovno podizanje štednih uloga na bankomatima, jer su tamošnje banke cijeli tjedan bile zatvorene.
Tržišta su, također, burno reagirala jer bi takav potez predstavljao zabrinjavajući presedan, koji bi mogao potaknuti i štediše u drugim zemljama izvan jezgre eurozone da povuku novac iz lokalnih banaka.
Ciparski parlament odbio je taj prijedlog, pa se traže druga rješenja kako bi do početka idućega tjedna ta otočna zemlja namaknula vlastitih 5,8 milijarde eura, što je preduvjet da bi dobila međunarodnu pomoć.
Ulagači se nadaju da će ministri eurozone i ciparski dužnosnici pronaći prihvatljiva rješenja, stoga su krajem tjedna splasnula strahovanja od kolapsa tamošnjeg bankarskog sustava i isključivanja te otočne zemlje iz eurozone.
Ulagače su prošloga tjedna pokolebali i podaci o slabljenju industrijske aktivnosti u eurozoni, što ukazuje na produbljivanje recesije.
S druge strane, pad cijena dionica ponešto su ublažili podaci iz SAD-a i Kine koji ukazuju na stabilan, premda ne i spektakularan rast dvaju najvećih svjetskih gospodarstava.
Pozitivno je na tržište utjecala i poruka čelnika Feda da će nastaviti s programom otkupa državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno jer je nezaposlenost još uvijek visoka.
Premda je središnja banka poručila i to da će pratiti moguće rizike od vođenja takvih politika, priopćenje njezinih čelnika nakon redovne sjednice ohrabrilo je ulagače jer to znači da će Fed, unatoč protivljenju nekoliko dužnosnika, i dalje voditi politiku rekordno niskih kamatnih stopa i tiskanja svježeg novca kako bi potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva.
„Nevjerojatno je što Fed tako podržava tržište. Njegove politike ohrabruju i tako istiskuju puno nesigurnosti i loših vijesti“, kaže Burt White, direktor u tvrtki LPL Financial.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,5 posto, na 6.392 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,6 posto, na 7.911 bodova, a pariški CAC 1,9 posto, na 3.770 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1,8 posto, na 12.338 bodova.
Europske dionice ojačale su u ponedjeljak, nadoknadivši veći dio prošlotjednih gubitaka nakon što je Cipar osigurao paket pomoći kako bi izbjegao kolaps bankovnog sustava i mogući izlaz iz eurozone.
Londonski FTSE porastao je 0,93 posto na 6.451 bod, frankfurtski DAX za 1,22 posto na 8.008 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 1,26 posto i iznosio 3.817 bodova.
Rano ujutro Cipar je u zadnji čas dogovorio s međunarodnim zajmodavcima paket pomoći bez kojeg bi se suočio s financijskim kolapsom i potencijalnim izlaskom iz eurozone.
Francois Duhen, strateg u u tvrtki CM-CIC Securities u Parizu rekao je da je dogovor podupro uvjerenje ulagača da su europske vlasti spremne spašavati euro. Upozorio je ipak da pomoć ne donosi ulagačima samo dobre vijesti.
"Dobro je što je dogovor postignut", rekao je Duhen. "Može se očekivati kratkoročno rješenje problema ali i dalje je prisutna određena zabrinutost u pogledu dugoročne ravnoteže javnog duga i rasta. Smatramo da iznos pomoći nije dovoljan."
Dodao je da odluka da vlasnici obveznica s prvenstvom naplate u ciparskim bankama podnesu teret pomoći predstavlja zabrinjavajući presedan i da može djelovati kao uteg za dionice banaka eurozone nakon što splasne euforija zbog otklanjanja opasnosti.
Banke eurozone, koje drže veliki dio duga u regiji i koje bi bankrot Cipra najteže pogodio, ojačale su u prosjeku 1,6 posto. Cijene dionica Commerzbanka porasle su 0,68 posto, a Deutsche Banka za 0,31 posto. Od francuskih banka Credit Agricole dobio je na vrijednosti 1,16 posto, a BNP Paribas 1,13 posto. Britanski Barclays bio je na dobitku 2,28 posto, a Lloyds Banking Group 1,48 posto.
Telekomunikacija grupa Vodafone bila je među najvećim pojedinačnim dobitnicima, ojačavši 3,1 posto temeljem vijesti da će možda prodati svoj 45-postotni udio u američkoj kompaniji Verizon Wireless ili spojiti se s američkim Verizon Communicationsom.
Finska inženjerska kompanija Metso Oyj dobila je na vrijednosti 11 posto nakon što je objavila da razmišlja o izdvajanju dijela poslovanja sa celulozom, papirom i energijom kako bi potaknula rast.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 1,69 posto na 12.546 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2986 1,3048 1,2941
USD/JPY 94,80 94,96 94,28
GBP/USD 1,5213 1,5267 1,5191
USD/CHF 0,9407 0,9435 0,9353
*Izvor: REUTERS
Euro je oslabio u ponedjeljak prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima zbog prodaja koje su uslijedile nakon što je splasnuo entuzijazam zbog dogovora o pomoći Cipru jer su u prvi plan ponovo izbili strahovi u vezi dugoročnih posljedica paketa pomoći.
Euro je oslabio prema dolaru 0,76 posto, na 1,2872 dolara. Spustio se tako s najviše razine u danu, od 1,3048 dolara, i sada je nedaleko najniže razine u četiri mjeseca od 1,2843 dolara, na koju se spustio prije gotovo tjedan dana.
Jedinstvena europska valuta oslabila je i 0,2 posto prema jenu, na 122,48 jena.
Dolar je bio na dobitku i prema jenu, ojačavši za 0,3 posto, na 94,59 jena.
Euro je na početku današnjeg trgovanja poskočio iznad 1,30 dolara nakon što je Cipar postigao dogovor s međunarodnim zajmodavcima o gašenju druge banke po veličini i nametanju velikih gubitaka na neosigurane depozite, uključujući one imućnih Rusa, u zamjenu za paket pomoći od 10 milijardi eura.
Iako je paket pomoći Cipru ublažio nervozu na tržištima i prvotno podupro euro, analitičari upozoravaju da bi dogovor mogao poslužiti kao model za buduće sanacijske pakete u većim zemljama eurozone s posrnulim bankovnim sektorom.
"Kritično pitanje ostaje što se radi o svojevrsnom modelu za veće članice eurozone, a povjerenje ne ulijeva ni način na koji je ciparska situacija riješena," kazao je Ilya Spivak, valutni strateg u tvrtki DailyFX.
"U najboljem slučaju vlasnici depozita u ciparskim bankama sada će podlijegati kontroli kapitala koja će ograničiti pristup njihovu novcu. U najgorem slučaju mogli bi izgubiti i do 40 posto svojih depozita", dodao je.
"To nameće jako važno pitanje: zašto bi vlasnici pologa u bilo kojoj članici eurozone, jednako ranjivoj na bankarsku krizu, očekivali da će biti pošteđeni ako ih snađu nevolje nalik onima na Cipru".
Od čimbenika za koje se očekuje da će pritiskati euro izdvaja se zabrinutost zbog usporavanja gospodarstva eurozone, politička neizvjesnost u Italiji i izgledi za popuštanje monetarne politike u eurozoni u idućim mjesecima.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 21. 03. USLIB 0,15700 0,002 0,20420 0,28460 0,44790 21. 03. EULIB 0,02071 0,001 0,06143 0,13714 0,23286
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 26. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5926 5,8391 8,8844 6,1643 6,2148 8,8326
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od petka, kuna je oslabila za 0,07 posto prema euru i švicarskom franku.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,592669 kuna, a srednji tečaj franka 6,214839 kuna.
Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,41 posto, a prema britanskoj funti za 0,32 posto. Srednji tečaj dolara snižen je na 5,839167 kuna i funte na 8,884471 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 26. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,0740 9,1742 6,3822 OTP Banka Hrvatska 7,6536 6,0170 9,1047 6,3617 Štedbanka 7,6806 6,0659 9,0636 6,3401 Partner banka 7,6550 6,0392 9,0849 6,3685 Erste&Steiermarkische 7,6520 6,0410 9,1790 6,3990 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,0630 9,1980 6,4783 Splitska banka 7,6500 6,0680 9,1636 6,3781 Podravska banka 7,7718 6,0830 9,1346 6,3726 Istarska kreditna banka 7,6550 6,0450 9,1332 6,4137 Karlovačka banka 7,6590 6,0680 9,2326 6,4583 Croatia banka 7,6572 6,0090 9,0799 6,3577 Sberbank 7,6800 6,0435 9,1510 6,4324 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,0812 9,1802 6,4162 Fina 7,6100 6,0630 9,1980 6,4783 Privredna banka 7,6500 6,1201 9,1271 6,4313 Centar banka 7,6564 5,9676 9,1065 6,4012
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6154 5,8566 8,9111 6,2334 Zagrebačka banka 7,6500 5,9906 9,0483 6,2946 OTP Banka Hrvatska 7,6400 5,9877 9,0423 6,3306 Štedbanka 7,6500 5,9940 8,9739 6,2774 Partner banka 7,6450 5,9904 9,0468 6,3454 Erste&Steiermarkische 7,6400 6,0076 9,1286 6,3637 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,9734 9,0621 6,3826 Splitska banka 7,6400 5,9943 9,0965 6,3159 Podravska banka 7,7710 5,9830 9,0946 6,3426 Istarska kreditna banka 7,6450 6,0000 9,0266 6,3826 Karlovačka banka 7,6490 6,0150 9,1520 6,4019 Croatia banka 7,6420 5,9682 9,0177 6,3204 Sberbank 7,6600 6,0143 9,1066 6,4013 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,9811 9,0801 6,3161 Fina 7,6000 5,9734 9,0621 6,3826 Privredna banka 7,6400 6,0001 9,0367 6,3677 Centar banka 7,6465 5,9384 9,0621 6,3702
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5698 5,8216 8,8578 6,1961 Zagrebačka banka 7,5500 5,7881 8,7423 6,0817 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,7471 8,7751 6,0884 Štedbanka 7,5352 5,7542 8,6149 6,0263 Partner banka 7,5450 5,7007 8,7558 6,0898 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7260 8,7008 6,0655 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,6931 8,6801 6,0532 Splitska banka 7,5400 5,7882 8,7836 6,1170 Podravska banka 7,5350 5,7639 8,7592 6,1503 Istarska kreditna banka 7,5450 5,7300 8,7334 6,0625 Karlovačka banka 7,5400 5,7100 8,6879 6,0773 Croatia banka 7,5471 5,7650 8,8116 6,1154 Sberbank 7,5600 5,7516 8,7246 6,1216 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7809 8,7799 6,1159 Fina 7,5400 5,6931 8,6801 6,0532 Privredna banka 7,5400 5,7074 8,7696 6,0570 Centar banka 7,5463 5,7399 8,7245 6,0594
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,7302 8,6549 6,0209 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,7119 8,6860 6,0450 Štedbanka 7,5051 5,6966 8,5288 5,9660 Partner banka 7,5350 5,6627 8,7134 6,0693 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,7030 8,6570 6,0410 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6077 8,5499 5,9624 Splitska banka 7,5300 5,7322 8,7165 6,0673 Podravska banka 7,5200 5,6939 8,6692 6,1003 Istarska kreditna banka 7,5350 5,7000 8,7156 6,0283 Karlovačka banka 7,5300 5,6500 8,5966 6,0135 Croatia banka 7,5319 5,7299 8,7494 6.0781 Sberbank 7,5400 5,7224 8,6801 6,0905 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6808 8,6798 6,0158 Fina 7,5200 5,6077 8,5499 5,9624 Privredna banka 7,5300 5,6503 8,6819 5,9965 Centar banka 7,5364 5,7077 8,7067 6,0283
6. HNB: prije promjena na financijskom tržištu treba razmotriti moguće učinke
Hrvatska narodna banka (HNB) pažljivo prati sve inicijative vezane za regulativu bankovnog sektora, a smatra da prije primjene mjera koje bi mogle značajno utjecati na financijska tržišta treba sagledati i pomno provjeriti moguće učinke tih mjera na sve uključene subjekte i tek temeljem rezultata takve provjere odlučiti o njihovoj opravdanosti, korisnosti i primjenjivosti.
Odgovorili su to iz središnje banke upitani za komentar preporuka predsjednika Republike Ive Josipovića za olakšanje dužničke krize građana.
Iz HNB-a pritom ističu da svakako posebnu pozornost valja posvetiti utjecaju tih mjera na stabilnost financijskog sustava, koji je okosnica funkcioniranja gospodarstva.
Osim toga, dodaju, nužno je procijeniti i učinke mjera na dostupnost i cijenu kredita, što će biti važna odrednica budućeg razvoja gospodarstva te imati izravan učinak na životni standard stanovništva.
Kod kreiranja i donošenja mjera potrebno je voditi računa i o tome da će danas uspostavljene mjere kreirati dugoročniji pravni okvir poslovanja na hrvatskom financijskog tržištu, ističu iz središnje banke.
Podsjećaju i da je hrvatski bankovni sustav dobro kapitaliziran i čvrst, "a u interesu je stabilnosti financijskog sustava naše zemlje u cjelini i uspješnog razvoja gospodarstva da takav i ostane".
"Napominjemo da, u okviru svojih nadležnosti, Hrvatska narodna banka sustavno unaprjeđuje transparentnost poslovanja kreditnih institucija, posebice u dijelu poslovanja s građanima-potrošačima. HNB je tako donio odluku o sadržaju i obliku informacija koje se potrošaču daju prije ugovaranja pojedine bankovne usluge te smjernice za objavu Općih uvjeta poslovanja, kao i izmjena i dopuna Općih uvjeta poslovanja kreditnih institucija u poslovanju s potrošačima", stoji u odgovoru iz HNB-a.
Također, u skladu s prijedlogom HNB-a u pripremi su izmjene odgovarajućih odredbi Zakona o obveznim odnosima, prema kojima će u taj zakon biti ugrađen nov način utvrđivanja zatezne kamatne stope, koji je blizak prijedlogu predsjednika Josipovića.
Uz to, na tragu rezultata provedenih istraživanja, u prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama ugrađena su, između ostalog, značajnija poboljšanja postojeće regulative u smislu kvalitetnije zaštite potrošača-korisnika bankovnih i financijskih usluga, zaključuju iz HNB-a.
7. Fina: obveze poduzetnika rastu sporije od njihovih potraživanja
Hrvatski su poduzetnici na kraju rujna prošle godine svojim dobavljačima dugovali 136,3 milijarde kuna, dok su istodobno od svojih kupaca potraživali 140 milijardi kuna, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Iz Fine pritom napominju kako su obveze poduzetnika prema njihovim dobavljačima rasle sporije nego potraživanja koja poduzetnici imaju prema svojim kupcima.
Tako su obveze koje su hrvatski poduzetnici imali prema svojim dobavljačima u prvih devet mjeseci 2012. godine povećane u odnosu na isto razdoblje godine prije za 3,2 posto, dok su istodobno njihova potraživanja od kupaca porasla za 5,2 posto.
Poduzetnici su na kraju rujna prošle godine svojim dobavljačima dugovali 136,3 milijarde kuna, što je za 3,7 milijardi kuna manje od ukupnog iznosa njihovih potraživanja od kupaca, koja su na kraju rujna bila na razini od 140 milijardi kuna.
Finina analiza obveza i potraživanja poduzetnika s obzirom na njihovu djelatnost pak pokazuje da je najveća razlika između obveza i potraživanja u području trgovine, što je, kažu iz Fine, razumljivo s obzirom na karakter trgovinskog poslovanja.
Na kraju rujna prošle godine obveze prema dobavljačima poduzetnika trgovinske djelatnosti iznosile su gotovo 51,6 milijardi kuna i bile su za 11,8 milijardi kuna veće od potraživanja od kupaca (39,8 milijardi kuna).
Isto je i kod poduzetnika iz djelatnosti građevinarstva, čije su obveze prema dobavljačima, u iznosu od 16,3 milijarde kuna, bile dvije milijarde kuna veće od 14,2 milijarde kuna vrijednih potraživanja od kupaca.
Kod poduzetnika iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane obveze prema dobavljačima iznosile su pak krajem rujna 3,1 milijardu kuna i bile za 800 milijuna kuna veće od potraživanja od kupaca.
U prerađivačkoj industriji, koja ima vrlo značajnu ulogu u strukturi hrvatskog gospodarstva, istodobno su potraživanja od kupaca značajno premašivala obveze prema dobavljačima.
Naime, poduzetnici iz prerađivačke industrije svojim su dobavljačima na kraju rujna prošle godine dugovali ukupno 29,4 milijarde kuna, dok su njihova potraživanja od kupaca bila 7,4 milijarde kuna viša, odnosno iznosila su 36,8 milijardi kuna.
Osjetnija razlika bilježi se i kod financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje su obveze prema dobavljačima krajem rujna bile na razini od gotovo 3,9 milijarde kuna, dok su potraživanja od kupaca iznosila gotovo 9,6 milijardi kuna.
Riječ je o podacima koje je Financijska agencija obradila iz tromjesečnih statističkih izvještaja poduzetnika za prvih devet mjeseci 2012. godine.
8. Plan financijskog restrukturiranja Dalekovoda predviđa i dokapitalizaciju
Dalekovod je danas izvijestio da je dao suglasnost na izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja koji su u sklopu predstečajne nagodbe Fini podnijeli ključni vjerovnici, koji kao osnovu plana predlažu dokapitalizaciju.
"Smatramo kako je predloženi plan financijskog restrukturiranja kvalitetan i kako bi njegova realizacija bitno doprinijela stvaranju uvjeta za stabilno i održivo poslovanje Dalekovoda u budućnosti. Stoga vjerujemo u pozitivan ishod sljedećeg ročišta", prenose se u Dalekovodovoj obavijesti riječi predsjednika uprave Matjaža Gorjupa.
Ključni dio nagodbe koju predlažu vjerovnici je dokapitalizacija u iznosu od najmanje 150 milijuna kuna uplatom u novcu, s ciljem financiranja investicija i razvoja. Predlaže se i dokapitalizacija do 60 milijuna kuna uplatom u novcu koju bi proveli postojeći dioničari, a služila bi financiranju obrtnog kapitala.
No, prije bi se provelo pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala radi pokrića akumuliranih gubitaka smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa 100 kuna na 10 kuna.
Mjere financijskog restrukturiranja uključuju i mjere restrukturiranja i reprogramiranja postojećeg duga odnosno smanjivanja tog duga na način da se postojeći dug smanji na održivu razinu prihvatljivu financijskim i strateškim investitorima, nakon provedbe predstečajne nagodbe.
Planira se i djelomični prijenos duga prema bankama u mezzanin (potraživanje s uvjetnim pravom konverzije u kapital ili prijenos u senior dug po uvjetima iz nagodbe), dugoročno reprogramiranje ostatka duga prema bankama i ostalim financijskim institucijama te konverzija dijela duga u kapital.
U planu je i prijenos udjela u društvu Dalekovod Ulaganja d.o.o. (projekt Sky office), u korist i po pozivu Zagrebačke banke odnosno društva unutar grupe Unicredit, po cijeni koja će predstavlja fair tržišnu cijenu vodeći računa o tome da su obveze društva Dalekovod ulaganja d.o.o. veće od imovine tog društva.
Vjerovnici predlažu i prodaju udjela u društvu Dalekovod Professio d.o.o. za ulaganje u obnovljive izvore energije kao i prodaju ostale non core imovine.
Petogodišnji plan poslovanja, koji je dio plana financijskog restrukturiranja Dalekovoda u postupku predstečajne nagodbe, predviđa postupni oporavak prihoda poslovanja, usmjeren na elektroenergetske projekte na domaćem, regionalnom i drugim tržištima na kojima Dalekovod već ima značajno iskustvo i reference. Na domaćem tržištu, i dalje se planiraju značajni prihodi u programu cesta, iako znatno smanjeni u odnosu na prijašnje godine.
Projekcije poslovnog plana predviđaju poboljšanje operativnog (EBITDA) rezultata na razinu od oko 13 milijuna kuna tijekom 2013., odnosno postupni rast do razine od oko 130 milijuna kuna do 2017.
Uz stabilan iznos godišnje amortizacije u petogodišnjem razdoblju te značajno smanjenje kamate na restrukturirani dug, u planu se predviđa kako bi Dalekovod ostvario neto dobit iz poslovanja nakon 2014.
Odluku o izradi plana financijskog restrukturiranja Dalekovoda izglasala je na ročištu krajem veljače skupina vjerovnika koja zajedno drži većinu potraživanja od te tvrtke. U toj skupini su Zagrebačka banka i još tri banke iz grupe Unicredit, Hypo Leasing Croatia, Privredna banka Zagreb, HBOR i nekoliko tvrtki iz poslovnog sustava Dalekovoda.
Dalekovod je prvo veliko poduzeće koje provodi predstečajnu nagodbu prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. U postupku je tražbine prijavilo 966 vjerovnika, u ukupnom iznosu od 3,2 milijarde kuna.
O novom planu financijskog restrukturiranja vjerovnici bi trebali raspravljati na ročištu zakazanom za 2. travnja.
9. Ministri financija eurozone potvrdili sporazum o pomoći Cipru
Ministri financija 17 zemalja članica eurozone u noći na ponedjeljak su na izvanrednom sastanku u Bruxellesu potvrdili sporazum trojke međunarodnih zajmodavaca i Cipra o programu pomoći toj državi vrijednom 10 milijardi eura.
Postignutim sporazumom, s kojim je Cipar izbjegao kolaps svog bankarskog sustava nekoliko sati prije isteka krajnjeg roka, predviđa se zatvaranje druge najveće ciparske banke Laiki i teški gubici za neosigurane štedne uloge iznad 100.000 eura, uključujući i one bogatih Rusa.
Sporazum je postignut nakon maratonskih pregovora između ciparskog predsjednika Nicosa Anastasiadesa i čelnika Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
"Imamo sporazum koji je u interesu Ciprana i EU-a", izjavio je ciparski predsjednik Anastasiades.
Sa zadovoljstvom objavljujem da je postignut novi dogovor do kojeg je bio težak put, kazao je čelnik euroskupine Jeoren Dijsselbloem.
Plan, koji su potvrdili ministri financija eurozone, poštedit će Cipar financijskog kraha uz zatvaranje druge najveće banke Laiki i prenošenje uloga manjih od 100.000 eura u Banku Cipra (Bank of Cyprus) kako bi se stvorila tzv. "dobra banka".
Depoziti iznad 100.000 eura, koji po zakonima EU-a nisu zajamčeni, bili bi zamrznuti i koristili se za rješavanje dugova, a banka Laiki bila bi praktično ugašena, uz gubitak tisuća radnih mjesta.
Glasnogovornik EU-a rekao je da na pologe u ciparskim bankama ne bi bili nametnuti nikakvi porezi.
Prije više od tjedan dana, euroskupina je postigla dogovor o pomoći Cipru u visini od 10 milijardi eura, a u zamjenu za tu pomoć Cipar je oporezivanjem bankovnih pologa trebao osigurati 5,8 milijardi eura. Po tom dogovoru, svi polozi do 100.000 eura oporezivali bi se po stopi od 6,75 posto, a preko toga iznosa po stopi od 9,9 posto. Početkom prošlog tjedna je to promijenjeno na način da se polozi do 20.000 eura ne oporezuju. Međutim, ciparski parlament je u utorak odbacio prijedlog poreza na sve depozite.
Visoki izvor uključen u pregovore je rekao da je Anastasiades u jednom trenutku zaprijetio da će podnijeti ostavku, ako pred njega budu stavljeni preveliki zahtjevi.
Diplomati EU su rekli da se ciparski predsjednik, koji je prebačen u Bruxelles s privatnim zrakoplovom u najmu Europske komisije, u pregovorima borio da očuva poslovni model Cipra kao "offshore" financijskog centra koji privlači ogromne svote novca od bogatih Rusa i Britanaca.
Ključni problemi u sporu su bili kako će Cipar prikupiti 5.8 milijardi eura iz svog bankarskog sektora za vlastito financijsko spašavanje, te kako restrukturirati i riješiti njegove prevelike banke.
Cipar je porezna oaza, koja niskim porezima privlači velike količine kapitala iz inozemstva, uglavnom iz Rusije. Tako se došlo do toga da je bankarski sektor preko sedam puta veći od snage ciparskog gospodarstva. Stoga, u eurozoni inzistiraju da se bankarski sektor smanji na razinu koja će biti primjerena realnom gospodarstvu, što u konačnici vodi tome da Cipar prestane biti porezni raj i odredište za pranje novca.
Poljuljane ciparske banke drže 68 milijardi eura u depozitima, uključujući i 38 milijardi u polozima većim od 100.000 eura, što su enormne svote za otok s 1.1 milijuna stanovnika koji nikada ne bi mogao sam održati takav veliki financijski sustav.
10. Program pomoći Cipru predstavlja novi model – čelnik eurogrupe
Program pomoći za Cipar predstavlja novi model za rješavanje problema banaka u eurozoni i druge će zemlje možda također morati restrukturirati svoje bankovne sektore, kazao je u ponedjeljak čelnik eurogrupe.
"Sinoć smo zapravo napravili ono što ja nazivam vraćanjem problema tamo gdje se i pojavio", kazao je za Reuters i londonski dnevnik Financial Times nakon postizanja dogovora o pomoći Cipru čelnik vijeća ministara financija eurozone, nizozemski ministar Jeroen Dijsselbloem.
"Ako u nekoj banci postoji rizik, naše bi prvo pitanje trebalo glasiti 'Dobro, što ćete vi u banci učiniti po tom pitanju? Kako ćete se dokapitalizirati?'. Ako banka to nije u stanju napraviti, razgovarat ćemo s dioničarima i vlasnicima obveznica, tražit ćemo od njih da dadu doprinos dokapitalizaciji. Po potrebi, to ćemo tražiti i od neosiguranih vlasnika depozita", pojasnio je.
Nakon 12-satnih razgovora s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom, Cipar je pristao zatvoriti drugu banku po veličini, čiji će osigurani depoziti manji od 100 tisuća eura biti prebačeni u najvećeg zajmodavca Bank of Cyprus.
Vlasnici neosiguranih depozita većih od 100 tisuća eura ubilježit će gubitke u ukupnom iznosu 4,2 milijarde eura.
Neosigurani depoziti u Bank of Cyprusu bit će zamrznuti dok banka ne bude restrukturirana i dokapitalizirana. Kapital potreban za jačanje njezine pozicije bit će povučen s računa s iznosima većim od 100 tisuća eura.
Takav model rješenja krize predstavlja radikalan otklon od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su račun za bankovne probleme u konačnici snosili porezni obveznici i zadužene vlade.
Taj je model valjalo ukinuti, naglasio je nizozemski ministar. Zatišje na financijskim tržištima signaliziralo je da je sada pravi trenutak za promjene, dodao je.
"Želimo li zdrav, solidan financijski sektor, jedino je rješenje reći "Slušajte, tamo gdje preuzimate rizike, morate se s njima moći i nositi, ako ne možete, to znači da ih niste trebali ni preuzimati", istaknuo je.
"Moguća je posljedica da će to biti kraj priče, a moje je mišljenje da upravo takav pristup moramo usvojiti, nakon što je najteži dio krize iza nas", ustvrdio je.
Ako ga eurozona usvoji, Dijsselbloemov model mogao bi najaviti i odbacivanje plana ministara financija eurozone od prije devet mjeseci, koji je predviđao mogućnost izravne dokapitalizacije banaka iz budućeg europskog kriznog fonda a time i presijecanje veze između posrnulih banaka i vlada.
Eurozona je u procesu rješavanja problema u bankama, između ostalog, formirala Europski stabilizacijski mehanizam, opremljen jamstvima i uplaćenim kapitalom od 700 milijardi eura.
Očekivalo se da će od sredine iduće godine ESM moći izravno dokapitalizirati banke koje se nađu u nevolji nakon što Europska središnja banka u potpunosti preuzme nadzor nad bankama u regiji.
Dijsselbloem sada kaže da je svrha ESM-a da zapravo nikada ni ne bude upotrijebljen.
"Trebali bismo težiti tome da nikada čak ni ne razmatramo mogućnost izravne dokapitalizacije", kazao je.
Upitan što novi model donosi članicama eurozone sa zaduženim bankovnim sektorima, poput Luksemburga i Malte, te zemljama čije su banke u problemima, poput Slovenije, nizozemski je ministar odgovorio da će one morati smanjiti svoje banke.
"To znači da se time treba pozabaviti prije no što zapadnete u nevolje. Ojačajte svoje banke, sredite svoje bilance i shvatite da ako se neka vaša banka nađe u nevolji, mi nećemo automatski dotrčati i preuzeti na svoja leđa vaš problem. Ne, mi ćemo ga vratiti vama, da ga vi rješavate. To bi trebao biti naš prvi odgovor - vratiti ga tamo gdje je i nastao. Vi se njime pozabavite."
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821