Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
28. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. AZTN snizio referentnu stopu na 2,5 posto
8. AZTN: odobrena koncentracija Crodux - OMV Hrvatska
9. OECD: SAD i Japan predvode oporavak u G7, eurozona zaostaje
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
28. 03. 620.500.000 830.500.000 580.500.000 0,84
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 43.510.000 0,57 Ročni depozit 24.000.000 1,50 1 tjedan 51.890.000 1,98 1 mjesec 12.000.000 2,67 3 mjeseca 449.100.000 0,65 Ukupno 580.500.000 0,84
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 900.000 0,30
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo snažan rast ukupno prijavljene. No, kako je istodobno i ponuda bila vrlo visoka veći je dio potreba korisnika i podmiren.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila čak 620,5 milijuna kuna ili za čak oko 661 posto više no u srijedu.
Istodobno se na strani ponude našlo 830,5 milijuna kuna, ili za oko 244 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od čak 449,1 milijun kuna, plasirano putem ročnih plamana na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 0,65 posto. Također je plasirano i 51,89 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 1,98 posto te 24 milijuna kuna roćnih depozita uz kamatu od 1,5 posto, kao i 12 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana po cijeni od 2,67 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od 43,51 milijun kuna a pritom je kamatna stopa snižena sa 1,5 na 0,57 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 580,5 mlijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditnirana te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je sa 1,81 na 0,84 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 900 tisuća eura uz kamatnu stopu od 0,3 posto.
„U trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb potražnja za kratkoročnim pozajmicama je porasla u odnosu na prethodni dan. Tražile su se pozajmice s različitim rokovima dospijeća. Ponuda viškova likvidnosti je također u porastu, pa je veći dio prijavljene potražnje podmiren. Dio potražnje nije podmiren zbog neslaganja uvjeta pozajmljivanja i kreditnih ograničenja.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Nizak promet i rast indeksa
Uz redovan promet od tek 6,9 milijuna kuna, dionički indeksi Zagrebačke burze današnje su trgovanje završili u plusu, vrijednost Crobexa porasla je za 0,25 posto, na 2.008,78 bodova, a Crobexa10 za 0,27 posto, na 1.114,92 boda.
Samo je dionica Optima Telekoma ostvarila promet veći od milijun kuna, ili 1,2 milijun kuna, uz najveći porast cijene među trgovanijim dionicama od 12,54 posto, na 7,99 kuna. Ta je kompanija danas na Burzi objavila da je predala dokumentaciju u postupku predstečajne nagodbe kao i plan financijskog i operativnog restrukturiranja.
Po prometu slijedi dionica Dalekovoda sa 476,5 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 1,49 posto, na 50,50 kuna.
Dionica HT-a danas je imala promet od 476,3 tisuće kuna, zadnja joj je cijena pala za 0,23 posto, na 216,06 kuna.
Dionici Petrokemije cijena je pala za 0,39 posto, na 230,11 kuna, uz promet od 417,9 tisuća kuna.
Među nešto trgovanijim dionicama cijena je osjetnije pala dionicama Diokija za 3,23 posto te Industrogradnja grupe za 3,59 posto, dok su s rastom cijene većim od jedan posto današnje trgovanje završile dionice Ericssona Nikole Tesle kojima je cijena porasla za 1,42 posto, Ingre za 1,52 posto, Ine za 1,57 posto, Atlantske plovidbe za 2,71 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 124,17 125,50 125,49 94.994,90 0,39%
ATGR-R-A 673,10 675,00 673,10 3.367,40 0,01%
DLKV-R-A 48,50 50,55 50,50 476.502,87 1,49%
HT-R-A 216,01 216,50 216,06 476.345,23 -0,23%
IGH-R-A 480,02 500,00 500,00 36.900,01 4,82%
INA-R-A 4.151,30 4.245,80 4.245,80 226.908,78 1,57%
INGR-R-A 3,94 4,00 4,00 105.280,76 1,52%
KOEI-R-A 780,00 780,00 780,00 23.400,00 0,00%
LKPC-R-A 541,00 541,00 541,00 3.787,00 2,08%
MDKA-R-A 6.350,01 7.698,99 6.350,01 14.049,00 -5,24%
OPTE-R-A 7,39 9,50 7,99 1.217.376,04 12,54%
PODR-R-A 282,05 289,86 285,00 103.642,78 -0,70%
PTKM-R-A 230,10 232,00 230,11 417.941,00 -0,39%
ULPL-R-A 197,01 209,94 203,88 126.748,38 -0,04%
VART-R-1 12,50 12,50 12,50 6.000,00 3,73%
VIRO-R-A 638,61 640,06 640,00 164.897,88 0,38%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 294,11 294,11 294,11 20.587,70 -0,30%
ADRS-R-A 340,00 340,00 340,00 15.980,00 0,00%
AMDN-R-A 31,00 31,00 31,00 8.339,00 10,71%
ARNT-R-A 154,00 154,00 154,00 2.772,00 -0,33%
ATPL-R-A 351,00 363,64 363,64 213.960,21 2,71%
BD62-R-A 35,63 36,45 36,11 44.866,53 2,88%
BLJE-R-A 75,51 76,00 76,00 71.837,00 0,52%
DDJH-R-A 88,36 90,00 88,42 40.359,30 0,12%
DIOK-R-A 20,05 20,70 20,08 273.674,04 -3,23%
ERNT-R-A 1.550,00 1.569,00 1.568,97 352.584,51 1,42%
FMPS-R-A 16,50 16,50 16,50 7.920,00 0,00%
HDEL-R-A 100,50 103,00 103,00 47.404,60 0,00%
HIMR-R-A 185,00 189,00 189,00 47.833,30 2,16%
HMAM-R-A 129,00 129,00 129,00 3.225,00 0,00%
HMST-R-A 97,00 97,00 97,00 4.850,00 2,05%
HZVG-R-A 21,00 21,00 21,00 1.050,00 5,00%
INDG-R-A 121,00 132,44 124,97 150.223,12 -3,59%
JDBA-R-A 1.050,00 1.050,00 1.050,00 10.500,00 -5,50%
JDGT-R-A 661,45 661,45 661,45 17.197,70 -3,44%
JDPL-R-A 82,00 84,99 84,98 35.604,83 -2,32%
JDRA-R-A 497,59 497,80 497,80 18.415,12 -0,04%
KNZM-R-A 144,05 144,17 144,05 18.012,51 -0,08%
KODT-P-A 1.120,00 1.122,01 1.120,00 24.652,01 -1,84%
KODT-R-A 1.200,07 1.230,10 1.200,07 89.347,75 -3,99%
KORF-R-A 144,75 146,00 144,75 116.331,93 -0,02%
KSST-R-A 450,00 455,00 455,00 15.368,00 3,40%
LEDO-R-A 8.700,00 8.731,01 8.700,00 113.131,01 -0,36%
LKRI-R-A 130,81 134,00 130,81 152.564,96 -0,52%
LPLH-R-A 34,00 38,00 34,00 5.354,00 -15,00%
LRH-R-A 1.999,99 2.000,00 2.000,00 131.999,93 0,00%
MAIS-R-A 89,59 89,70 89,70 146.874,42 0,00%
PBZ-R-A 548,50 569,78 548,50 75.337,21 -0,27%
QUNE-R-A 20,09 20,09 20,09 8.256,99 -1,76%
RIVP-R-A 14,10 14,10 14,10 12.408,00 -0,49%
SLPF-R-A 23,30 23,30 23,30 652,40 2,33%
SLRS-R-A 396,52 400,00 396,52 27.800,14 -3,29%
SUNH-R-A 25,00 25,00 25,00 15.750,00 -0,04%
THNK-R-A 795,05 795,05 795,05 11.130,70 -0,62%
TISK-R-A 211,51 212,00 212,00 51.265,05 0,00%
TNPL-R-A 402,02 408,00 402,05 126.321,29 -0,99%
TUHO-R-A 1.360,00 1.360,00 1.360,00 1.360,00 0,00%
VDKT-R-A 389,00 397,10 395,00 74.262,16 -0,50%
VPIK-R-A 132,15 134,28 132,16 60.987,12 -0,03%
ZABA-R-A 37,77 38,40 37,78 86.843,82 -0,74%
ZLAR-R-A 9,98 9,98 9,98 1.097,80 -6,73%
ZVCV-R-A 76,30 76,30 76,30 8.011,50 0,00%
Domaći MTP
KOTR-P-A 1.400,00 1.400,00 1.400,00 28.000,00 0,00%
SNHO-R-A 146,00 146,00 146,00 15.184,00 -1,35%
TDZ-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 4.600,00 0,00%
VLHO-R-A 94,00 94,06 94,00 56.881,59 -0,03%
OPTE-O-142A 19,99 20,00 20,00 68.593,30 \
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 60,50 64,40 63,59 209.375,08 3,40%
EGB-S-SUS1 1,06 1,06 1,06 2.120,00 -7,83%
EGB-S-TSDX 49,61 52,40 49,80 183.996,30 -9,45%
EGB-S-TSWL 92,00 92,50 92,50 40.130,00 -5,13%
Ukupan promet
6.871.326,96
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,15 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,27 bodova ili 0,15 posto – na 181,1986 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,2 posto, na 165,8121 bod a AZ fonda 0,18 posto, na 185,9197 bodova. Također je pala vrijednost i Erste Plavi fonda 0,14 posto, na 187,3686 bodova te Raiffeisen fonda 0,09 posto, na 180,4809 bodova.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova gotovo svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,18, Erste Plavi Expert DMF-a 0,13, Erste Plavi Protect DMF-a 0,08, Raiffeisen DMF-a 0,06 a Croatia osiguranje DMF-a 0,03 posto. S druge je pak strane tek vrijednost AZ benefit DMF-a viša 0,03 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika većina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Auto Hrvatske pala 0,52, AZ VIP fonda 0,39, AZ Dalekovod fonda 0,34, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,19, AZ Zagreb fonda 0,17, AZ ZABA fonda 0,14, fonda Novinara 0,08, fonda Hrvatskih autocesta 0,04, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,03 a fonda Croatia osiguranja, fonda HEP grupe i fonda Hrvatskog liječničkog sindikata po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Sindikata pomoraca Hrvatske porasla 0,14, fonda Željezničara 0,08, Cestarskog fonda 0,05, fonda T-HT-a 0,02 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
26. 03. 27. 03.
Mirex 181,4655 181,1986 -0,15
AZ OMF* 186,2518 185,9197 -0,18
Erste Plavi OMF. 187,6234 187,3686 -0,14
PBZ Croatia osig.OMF 166,1398 165,8121 -0,20
Raiffeisen OMF 180,6348 180,4809 -0,09
AZ benefit DMF** 195,1636 195,2253 0,03
AZ profit DMF 218,5976 218,1973 -0,18
Croatia osiguranje DMF 134,5941 134,5498 -0,03
Erste Plavi Expert DMF 157,6204 157,4084 -0,13
Erste Plavi Protect DMF 158,7957 158,6661 -0,08
Raiffeisen DMF 172,1718 172,0725 -0,06
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,6416 107,6483 0,01
Auto Hrvatska ZDMF 121,1337 120,5088 -0,52
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,0486 209,3318 -0,34
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,6850 204,2943 -0,19
AZ VIP ZDMF 220,8466 219,9901 -0,39
AZ ZABA 101,4453 101,3019 -0,14
AZ Zagreb ZDMF 160,3036 160,0315 -0,17
ZDMF cestarski fond 139,4782 139,5452 0,05
ZDMF Croatia osiguranje 118,1529 118,1407 -0,01
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,5634 179,5149 -0,03
ZDMF HEP grupa 124,1207 124,1143 -0,01
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4583 134,4058 -0,04
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,2054 193,1922 -0,01
ZDMF Novinar 165,3298 165,2052 -0,08
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,2518 136,3637 0,08
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,2145 120,3830 0,14
ZDMF T-HT 155,1316 155,1615 0,02
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Nešto više dobitnika
I u srijedu su među investicijskim fondovima dobitnici bili u većini. Tako je, po podacima iCapital-a, njih 55 ili 65,48 posto bilježilo dobitke, dok ih je 27 odnosno 32,14 posto bilo gubitnika a 2 fonda pritom nisu bilježia promjene.
Među dioničkim investicijskim fondovima dobitnici su bili u laganom vodstvu. Naime, njih 19 bilježilo je rast, od ih je 16 bilježilo pad vrijednosti a Raiffeisen Central Europe fond nije zabilježio promjenu vrijednosti. Tako su se dobici kretali u rasponu od 0,11 posto Raiffeisen World fonda do 1,63 posto Ilirika Azijski tigar fonda. S druge su se pak strane gubitnici kretali u rasponu od 0,07 posto ZB euroaktiv fonda do 0,76 posto PBZ Equity fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak nešto je više bilo gubitnika. Naime, njih 7 bilježilo je gubitke, dok ih 6 bilježilo dobitke. Tako su se gubici rasporedili od 0,04 posto Raiffeisen Balanced fonda do 0,51 posto PBZ Global fonda. Dobitnici su pak u rasponu od 0,02 posto Agram Trust fonda do 0,71 posto ZB global fonda.
Među obvezničkim fondovima bilo je nešto više dobitnika. Tako su dobici bili u rasponu od 0,06 posto Raiffeisen Bonds fonda do 0,28 posto ZB bond fonda. Gubitnici su pak bili HI-conservative fond (0,004 posto), PBZ Bond fond (0,06 posto) te OTP euro obveznički fond (0,25 posto).
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima i pritom su ih gotovo svi i bilježili. Naime, tek je vrijednost Raiffeisen Cash fonda ostala nepromijenjena. Inače, raspon dobitaka kretao se od 0,0001 posto Raiffeisen euroCash fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Ilirika Azijski tigar dionički 27.3.2013 50,3335 EUR 1,636
ZB BRIC+ dionički 27.3.2013 88,84 EUR 1,5895
Ilirika BRIC dionički 27.3.2013 81,5527 EUR 1,5801
NFD Aureus BRIC dionički 27.3.2013 21,6278 EUR 1,4556
Ilirika Gold dionički 27.3.2013 71,3164 EUR 1,4021
KD Nova Europa dionički 27.3.2013 6,5974 HRK 1,0445
NFD Aureus US Algorithm dionički 27.3.2013 130,4219 HRK 1,0115
NFD Aureus Mena dionički 27.3.2013 487,0195 HRK 0,8423
KD Energija dionički 27.3.2013 9,4345 HRK 0,7949
HPB Titan dionički 27.3.2013 73,5797 EUR 0,6812
ZB aktiv dionički 27.3.2013 104,5 HRK 0,655
PBZ I-Stock dionički 27.3.2013 62,33 HRK 0,6295
ZB trend dionički 27.3.2013 132,43 EUR 0,5696
AC Rusija dionički 27.3.2013 28,1423 EUR 0,5402
HI-growth dionički 27.3.2013 8,9368 EUR 0,505
NFD Aureus Global Developed dionički 27.3.2013 94,576 HRK 0,5021
Raiffeisen Prestige Equity dionički 27.3.2013 110,0401 EUR 0,4473
KD Prvi izbor dionički 27.3.2013 11,8749 HRK 0,1949
Raiffeisen World dionički 27.3.2013 117,62 EUR 0,1107
Raiffeisen Central Europe dionički 27.3.2013 49,24 EUR 0
ZB euroaktiv dionički 27.3.2013 119,48 EUR -0,0753
HPB Dionički dionički 27.3.2013 89,8731 HRK -0,1106
KD Victoria dionički 27.3.2013 13,6875 HRK -0,1131
Platinum Blue Chip dionički 27.3.2013 89,4883 EUR -0,1354
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 27.3.2013 125,8917 EUR -0,2098
Platinum Global Opportunity dionički 27.3.2013 12,0723 USD -0,2248
FIMA Equity dionički 27.3.2013 53,9974 HRK -0,3019
Allianz Equity dionički 27.3.2013 118,5249 EUR -0,3319
OTP MERIDIAN 20 dionički 27.3.2013 80,9515 EUR -0,4301
Capital Two dionički 27.3.2013 69,743 HRK -0,4375
Erste Adriatic Equity dionički 27.3.2013 78,8 EUR -0,4924
HPB World Absolute Value - dionički 27.3.2013 104,7612 EUR -0,5184
DJE
A1 dionički 27.3.2013 86,74 HRK -0,5503
NFD Aureus New Europe dionički 27.3.2013 103,0452 HRK -0,6897
Prospectus JIE dionički 27.3.2013 46,8915 HRK -0,7608
PBZ Equity dionički 27.3.2013 72,2371 HRK -0,7649
Mješoviti fondovi
ZB global mješoviti 27.3.2013 144,35 EUR 0,7187
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 27.3.2013 76,4634 HRK 0,5748
Balanced
KD Balanced mješoviti 27.3.2013 7,9834 HRK 0,5289
HI-balanced mješoviti 27.3.2013 10,5675 EUR 0,2752
OTP uravnoteženi mješoviti 27.3.2013 96,8293 HRK 0,0632
Agram Trust mješoviti 27.3.2013 58,9033 HRK 0,0212
Raiffeisen Balanced mješoviti 27.3.2013 121,3701 EUR -0,0494
HPB Global mješoviti 27.3.2013 80,2708 HRK -0,0519
ICF Balanced mješoviti 27.3.2013 100,2679 HRK -0,1178
Allianz Portfolio mješoviti 27.3.2013 125,4357 HRK -0,1702
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 27.3.2013 5,1247 HRK -0,2122
Raiffeisen Prestige mješoviti 27.3.2013 97,07 EUR -0,2569
PBZ Global mješoviti 27.3.2013 97,0233 HRK -0,5162
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 27.3.2013 176,69 EUR 0,2895
Erste Bond obveznički 27.3.2013 123,3501 EUR 0,1787
HPB Obveznički obveznički 27.3.2013 132,6587 EUR 0,1531
Capital One obveznički 27.3.2013 176,7548 HRK 0,1144
Raiffeisen Bonds obveznički 27.3.2013 164,4701 EUR 0,0609
HI-conservative obveznički 27.3.2013 11,997 EUR -0,0042
PBZ Bond obveznički 27.3.2013 106,1632 EUR -0,0694
OTP euro obveznički obveznički 27.3.2013 120,4956 EUR -0,2574
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 27.3.2013 11,5761 EUR 0,0118
Erste Euro-Money novčani 27.3.2013 112,4701 EUR 0,0089
PBZ Euro Novčani novčani 27.3.2013 134,516 EUR 0,0088
HPB Euro Novčani novčani 27.3.2013 103,5784 EUR 0,0076
Auctor Cash novčani 27.3.2013 105,5785 HRK 0,0075
Erste Money novčani 27.3.2013 146,9601 HRK 0,0068
VB Cash novčani 27.3.2013 123,5204 HRK 0,0066
HI-cash novčani 27.3.2013 146,4891 HRK 0,005
OTP euro novčani novčani 27.3.2013 100,1047 EUR 0,005
Locusta Cash novčani 27.3.2013 1.274,51 HRK 0,0047
PBZ Novčani novčani 27.3.2013 140,0457 HRK 0,0039
ZB europlus novčani 27.3.2013 146,6995 EUR 0,0037
HPB Novčani novčani 27.3.2013 139,7741 HRK 0,0033
Allianz Cash novčani 27.3.2013 115,6417 HRK 0,0029
OTP novčani fond novčani 27.3.2013 129,7731 HRK 0,0027
ZB plus novčani 27.3.2013 171,8211 HRK 0,0024
PBZ Dollar novčani 27.3.2013 127,6882 USD 0,0022
NFD Aureus Multicash novčani 27.3.2013 103,2603 HRK 0,0013
Platinum Cash novčani 27.3.2013 80,6714 HRK 0,0002
Raiffeisen euroCash novčani 27.3.2013 103,5201 EUR 0,0001
Raiffeisen Cash novčani 27.3.2013 153,3001 HRK 0
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 27.3.2013 102,87 HRK 0,2507
OTP indeksni indeksni 27.3.2013 41,3589 HRK -0,0795
Posebni fondovi
VB SMART posebni 27.3.2013 98,1777 EUR 0,3326
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 27.3.2013 113,3315 EUR 0,1247
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 27.3.2013 9,0576 EUR 0,0928
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 27.3.2013 8,8724 EUR 0,0462
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.526 14.559 Tokyo/Nikkei 12.335 12.493 London/FTSE-100 6.440 6.387 Frankfurt/DAX 30 7.831 7.789
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni zbog mogućeg masovnog odljeva kapitala s Cipra i posljedica toga na bankarske sustave drugih članica eurozone.
Dow Jones oslabio je 33 boda, ili 0,23 posto, na 14.526 bodova, a S&P 500 indeks 0,06 posto, na 1.562 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,12 posto, na 3.256 bodova.
Od samog početka trgovanja burzovni su indeksi bili u minusu, a veći dio gubitaka nadoknadili su tek pred kraj trgovanja jer su pojedini ulagači procijenili da pad cijena predstavlja povoljnu priliku za kupnju dionica.
Pod najvećim je pritiskom bio bankarski sektor. KBW indeks tog sektora skliznuo je 0,6 posto jer se ulagači plaše odljeva novca iz ciparskih banaka.
Dok su se dogovarali uvjeti međunarodne pomoći Cipru od 10 milijardi eura, u sklopu kojih će se oporezivati štedni ulozi iznad 100.000 eura, tamošnje su banke bile zatvorene, a s poslovanjem će ponovno započeti u četvrtak.
Kako bi se spriječio masovni odljev kapitala, ciparsko ministarstvo financija izdalo je jučer uredbu o strogom ograničavanju kretanja kapitala, pa je podizanje gotovine na šalterima banaka i bankomatima ograničeno na 300 eura dnevno, a transferi prema inozemstvu ne mogu prelaziti 5.000 eura mjesečno.
Ulagači se plaše da će štediše iz drugih članica eurozone također početi povlačiti novac iz banaka, u strahu da će se model spašavanja Cipra primjenjivati i u drugim zemljama tog bloka.
No, podaci koji ukazuju na jačanje gospodarstva SAD-a, kao i izuzetno labava monetarna politika američke središnje banke Feda i dalje podržavaju tržište, pa se Dow Jones i S&P 500 indeks kreću oko najviših razina u povijesti.
„Svaki puta nakon snažnog rasta cijena dionica, ulagači traže razloge da bi povukli zaradu s tržišta. No, te stanke u trendu rasta bile su kratke i plitke, pa ulagači, u nadi da će se uspon tržišta nastaviti, koriste pad cijena kao priliku za kupnju“, objašnjava Bruce Zaro, strateg u fondu Delta Global Asset Management.
No, na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 5,1 milijarda dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,45 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,18 posto, na 6.387 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,15 posto, na 7.789 bodova, a pariški CAC 0,99 posto, na 3.711 bodova.
Europske dionice porasle su u četvrtak nakon što su ponovno otvorene banke na Cipru bez naznaka većih navala na šaltere, iako ulagače i dalje zabrinjavaju velike razlike u eurozoni.
Londonski FTSE porastao je 0,82 posto na 6.440 bodova, frankfurtski DAX za 0,54 posto na 7.831 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 0,57 posto i iznosio 3.733 boda.
Nervoza zbog Cipra, koji je bio prisiljen oporezovati bankovnu štednju kako bi dobio međunarodnu pomoć u iznosu 10 milijardi eura, zaustavila je rast europskih tržišta dionica u prvim mjesecima nove godine.
Neizvjesnost je danas jer su ciparske banke u 11 sati po srednjoeuropskom vremenu ponovo otvorile svoja vrata, i to bez većih gužvi i navala na šaltere.
Problemi na Cipru ponovno su otvorili pitanje stupnja integracije eurozone, s obzirom na veliki jaz između južnih članica poput Grčke, Cipra, Španjolske i Italije, koje teško pogađa dužnička kriza, i zemalja u srcu zone primjene jedinstvene europske valute, poput Njemačke i Francuske, koje su u puno boljoj poziciji.
Ta se razlika očitovala i u kretanju burzovnih indeksa pa su za razliku od onih u Francuskoj i Njemačkoj oni u Španjolskoj i Italiji pali, i to španjolski IBEX za tri a talijanski FTSE MIB za pet posto. Naknadno su se stabilizirali pa su nakon podneva bili u plusu 0,4 odnosno 1,1 posto.
Unatoč slaboj gospodarskoj pozadini uzrokovanoj dužničkom krizom u eurozoni, tržišta dionica i dalje podupiru očekivanja o injekcijama likvidnosti iz središnjih banaka i prognoze pojačanih akvizicijskih aktivnosti.
Bankovni sektor tako je danas ponovo bio među istaknutim dobitnicima pa je UniCredit ojačao 3,4 posto, Intesa Sanpaolo 3,2 posto, Credit Agricole i Caixabank po tri posto, Societe Generale 2,4 posto, a BNP Paribas 2,1 posto.
Među pojedinačnim kompanijama izdvajao se britanski proizvođač čajeva i kave D.E. Master Blenders, ojačavši čak 27,5 posto nakon što mu je najveći dioničar Joh. A. Benckiser podaastro ponudu za preuzimanje vrijednu 7,6 milijardi eura.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 1,26 posto, na 12.335 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2808 1,2817 1,2754
USD/JPY 94,30 94,49 93,85
GBP/USD 1,5119 1,5175 1,5111
USD/CHF 0,9522 0,9547 0,9512
*Izvor: REUTERS
Euro je ojačao u četvrtak prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima uoči uskršnjih praznika, nakon što je uglavnom mirno prošao prvi dan poslovanja ciparskih banaka uz nove mjere kontrole kapitala.
Euro je u takvim okolnostim ojačao prema dolaru za 0,42 posto, na 1,2832 dolara. Time je odskočio s najniže razine u četiri mjeseca od 1,2750 dolara, na koju se spustio dan ranije.
Na neznatnom dobitku jedinstvena je valuta bila prema jenu i njome se trgovalo po 120,76 jena.
Dolar je pak prema jenu oslabio 0,2 posto, na 94,21 jen.
Ulagači su danas pozorno pratili početak rada banaka na Cipru nakon što su 12 dana bile zatvorene. Na snagu su stupile nove mjere kontrole kretanja kapitala kako bi se spriječila navala štediša na banke i odljev kapitala u inozemstvo.
Iako je time izbjegnuto masovno povlačenje novca iz ciparskih banaka, pojedini analitičari smatraju da ograničavanje slobodnog kretanja novca na Cipru nije dobar potez za eurozonu u cjelini.
Euro je uz postojeće cijene na putu da zaključi tromjesečje na gubitku prema dolaru od oko tri posto, što bi bio prvi tromjesečni gubitak od drugog tromjesečja 2012. Samo u ožujku je izgubio 1,9 posto svoje vrijednosti, izgubivši na vrijednosti drugi mjesec zaredom.
U srijedu je nakratko zabilježio najnižu razinu u četiri mjeseca prema dolaru, pogođen strahovima ulagača da bi paket pomoći Cipru mogao poslužiti kao model sanacije banaka i u drugim posrnulim članicama eurozone.
Brige oko Cipra, nastavljena politička neizvjesnost u Italiji i slabi gospodarski izgledi za eurozonu i dalje će nastaviti pritiskati euro, napominju analitičari.
"Gospodarska i monetarna unija više ne funkcionira u cijeloj eurozoni. Iako je Cipar vrlo malena zemlja, spremnost političara da privremeno obustave prekograničnu konvertibilnost eura znakovito je negativan signal za eurozonu", kazao je George Saravelos, valutni strateg u Deutsche Banku.
Pritiske na euro ovih su dana uz Cipar generirale i vijesti o rastu troškova talijanskog zaduživanja u uvjetima nastavljenih političkih neizvjesnosti u Italiji.
Tržišta u Europi i SAD-u na Veliki petak neće raditi.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 27. 03. USLIB 0,15600 -0,001 0,20370 0,28360 0,44490 27. 03. EULIB 0,02214 0,003 0,06143 0,13214 0,22643
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 29. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5880 5,9300 8,9650 6,2950 6,2217 8,8189
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,005 posto, dok je ojačala prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,588051 kunu.
Istodobno je kuna ojačala prema ostalim promatranim inozemnim valutama, prema švicarskom franku za 0,11 posto, američkom dolaru za 0,02 posto te prema britanskoj funti za 0,007 posto.
Srednji tečaj franka iznosi 6,221754 kune, dolara 5,930018 kuna i funte 8,965089 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 29. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,1138 9,2204 6,3960 OTP Banka Hrvatska 7,6586 6,0656 9,1612 6,3794 Štedbanka 7,6816 6,1165 9,1526 6,3519 Partner banka 7,6600 6,1264 9,1413 6,3611 Erste&Steiermarkische 7,6520 6,0930 9,2310 6,4130 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,1574 9,2815 6,4855 Splitska banka 7,6500 6,0981 9,2039 6,4012 Podravska banka 7,7671 6,1539 9,2090 6,3833 Istarska kreditna banka 7,6600 6,1000 9,2161 6,4208 Karlovačka banka 7,6590 6,1180 9,2492 6,4189 Croatia banka 7,6555 6,1067 9,1533 6,3810 Sberbank 7,6800 6,1020 9,3058 6,4395 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,1182 9,2222 6,4362 Fina 7,6200 6,1574 9,2815 6,4855 Privredna banka 7,6600 6,2044 9,2061 6,4509 Centar banka 7,6502 6,0604 9,1892 6,4084
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6108 5,9478 8,9919 6,2404 Zagrebačka banka 7,6500 6,0299 9,0939 6,3083 OTP Banka Hrvatska 7,6450 6,0360 9,0985 6,3483 Štedbanka 7,6510 6,0440 9,0620 6,2890 Partner banka 7,6500 6,0809 9,1027 6,3481 Erste&Steiermarkische 7,6400 6,0587 9,1803 6,3778 Hrvatska poštanska banka 7,6400 6,0664 9,1443 6,3897 Splitska banka 7,6400 6,0241 9,1366 6,3388 Podravska banka 7,7663 6,0539 9,1690 6,3533 Istarska kreditna banka 7,6500 6,0600 9,1085 6,3897 Karlovačka banka 7,6490 6,0580 9,1585 6,3560 Croatia banka 7,6404 6,0652 9,0906 6,3437 Sberbank 7,6600 6,0723 9,1713 6,4084 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 6,0181 9,1221 6,3361 Fina 7,6000 6,0664 9,1443 6,3897 Privredna banka 7,6500 6,0833 9,1149 6,3870 Centar banka 7,6404 6,0308 9,1443 6,3772
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5652 5,9122 8,9381 6,2030 Zagrebačka banka 7,5500 5,8260 8,7864 6,0950 OTP Banka Hrvatska 7,5311 5,7935 8,8296 6,1054 Štedbanka 7,5362 5,8022 8,6995 6,0374 Partner banka 7,5500 5,7865 8,8283 6,0821 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7747 8,7501 6,0790 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7817 8,7588 6,0599 Splitska banka 7,5400 5,8168 8,8223 6,1391 Podravska banka 7,5350 5,8322 8,8309 6,1612 Istarska kreditna banka 7,5450 5,7850 8,8126 6,0693 Karlovačka banka 7,5400 5,7600 8,7080 6,0433 Croatia banka 7,5561 5,8114 8,8503 6,1203 Sberbank 7,5600 5,8055 8,8306 6,1284 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,8179 8,8219 6,1359 Fina 7,5400 5,7817 8,7588 6,0599 Privredna banka 7,5500 5,7865 8,8455 6,0755 Centar banka 7,5402 5,8292 8,8037 6,0662
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,7678 8,6985 6,0340 OTP Banka Hrvatska 7,5190 5,7580 8,7399 6,0618 Štedbanka 7,5060 5,7442 8,6125 5,9771 Partner banka 7,5400 5,7473 8,7862 6,0616 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,7510 8,7060 6,0540 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6950 8,6275 5,9690 Splitska banka 7,5300 5,7606 8,7550 6,0892 Podravska banka 7,5200 5,7622 8,7409 6,1112 Istarska kreditna banka 7,5350 5,7550 8,7947 6,0651 Karlovačka banka 7,5300 5,7100 8,6324 5,9909 Croatia banka 7,5410 5,7758 8,7875 6.0830 Sberbank 7,5400 5,7758 8,7858 6,0973 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7178 8,7218 6,0358 Fina 7,5200 5,6950 8,6275 5,9690 Privredna banka 7,5400 5,7287 8,7571 6,0267 Centar banka 7,5303 5,7965 8,7857 6,0351
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kojima se proširuje odgovornost HNB-a na cjelokupni financijski sustav.
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac rekao je kako je dosad HNB bio zadužen isključivo za bankarski sektor, no zbog krize u EU-u ovlasti HNB-a proširit će se tako da će ubuduće koordinirati i nadzirati cjelokupni financijski sektor.
To ne znači da će HNB preuzeti ovlasti HANFA-e, već će u slučaju krize na području za koje je nadležna HANFA, dakle za nebankarski sektor, osiguravajuća društva i ostale financijske institucije, EU sve komunicirati i koordinirati preko HNB-a, pojasnio je Lalovac.
Izmjenama zakona također se omogućuje fleksibilnije ulaganje međunarodnih pričuva, tako da će HNB na sekundarnom tržištu moći ulagati pričuve u sve obveznice s investicijskim rejtingom.
Dosad je HNB mogao ulagati međunarodne pričuve samo u prvoklasne vrijednosnice, s AAA rejtingom, no tih vrijednosnica je ostalo malo na tržištu, a danas uglavnom imaju negativan prinos, kaže Lalovac.
Stoge se HNB-u omogućuje da na sekundarnom tržištu može ulagati u sve vrijednosnice koje imaju investicijski rejting, uključujući i hrvatske obveznice nakon što Hrvatska vrati investicijski rejting. Lalovac pritom vjeruje da će se povratak investicijskog rejtinga dogoditi u idućih godinu dana.
Naglašava se i zabrana HNB-u financiranja javnog sektora, gdje središnja banka ne može izravno, kreiranjem novca, financirati ni državu niti javna poduzeća. No, sada se središnjoj banci omogućuju ulaganja u vrijednosnice kojima su dvije međunarodno priznate agencije potvrdile investicijski rejting.
Premijer Zoran Milanović podsjetio je kako je prije mjesec dana rejting snižen i Velikoj Britaniji, tako da najviši AAA rejting imaju još samo skandinavske zemlje, Njemačka i Austrija.
Ministar financija Slavko Linić u SAD-u je prodao državne obveznice u iznosu 1,5 milijardi dolara, uz kamatu stopu od 5,625 posto, koja je niža nego lani i zadnjih nekoliko godina.
Ta je kamata, međutim, i dalje previsoka, kao i većini europskih država koje imaju deficite, pa je jedini izlaz u gospodarskom rastu. Sve drugo je život na dug, a tako danas živi cijela Europa, osim nekoliko država, rekao je Milanović.
Vlada je danas donijela Uredbu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, kojom se propisuje sadržaj prijave za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera, prema Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja, te sadržaj izvješća o korištenju poticajnih mjera za investicije.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da se uredbom također rješava "pravna praznina u zaštiti investitora", tako da će investitori koji su do donošenja uredbe podnosili prijave, a nisu imali obrasce, moći nadopuniti dokumentaciju nakon čega će im se priznati sve što su investirali i planirali.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ocijenio je kako je usvajanjem Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja krajem prošle godine ostvarena povoljnija klima za investicije u Hrvatskoj.
Ministarstvo poduzetništva je samo u prva tri mjeseca primjene zakona zaprimilo više od 80 zahtjeva za potpore za investicije, ukupne vrijednosti 2,4 milijarde kuna, rekao je Maras ocjenivši kako se radi o "velikom iskoraku".
Na sjednici je također prihvaćen poziv vlasnicima dionica Brodotrogira iz državnog portfelja da ovlaste Republiku Hrvatsku da s investitorom, tvrtkom Kermas energija, sklopi ugovor o prodaji i prijenosu tih dionica za cijenu od jedne kune.
Vrdoljak je najavio da će se idućeg tjedna na sjednici Vlade naći konačan tekst ugovora o prodaji Brodotrogira tvrtki poduzetnika Danka Končara, a potpis ugovora planira se za 6. travnja.
Vlada je danas donijela i odluke o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje društva HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura, no, kako je pojašnjeno, tu se ne radi o novom jamstvu nego o produženju otplate glavnice za te dvije HŽ-ove tvrtke.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog osnivanja zaklade "Hrvatska kuća – Croatian House", koja će putem svojih predstavništava u inozemstvu promicati hrvatsku kulturu, jezik i kulturnu baštinu.
Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić naglasila je da se promocija nacionalne kulture i u nizu drugih europskih zemalja odvija putem posebnih pravnih osoba osnovanih u tu svrhu, a kao primjer je navela Francuski institut u Parizu, Estonski institut, Poljski kulturni institut te Institut Adama Mickiewicza u Varšavi.
Kazala je da će nova zaklada biti stožerna institucija za međunarodnu promociju hrvatske kulture te da će istodobno biti od pomoći Hrvatima izvan Hrvatske.
Za rad zaklade u 2014. izdvojit će se 200 tisuća kuna, u okviru razdjela Ministarstva kulture i Ministarstva vanjskih poslova.
Prijedlogom izmjena Zakona o cestama Vlada je, među ostalim, biciklističke staze i trake prvi put definirala kao dio cestovne infrastrukture.
„Znači li to da će se promijeniti ova improvizirana staza, smrtna zamka za bicikliste i iluzija da imaju biciklističku traku, samo zato što im je netko povukao crvenu traku na zelenom valu u Zagrebu“, upitao je premijer Zoran Milanović, na što mu je ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić odgovorio potvrdno.
Vlada je uredbom uskladila vizni sustav Hrvatske sa sustavom EU.
Izmijenjeni režim na snazi će biti od 1. travnja, a po njemu se više u neće moći ukidati vize za državljane Ruske federacije u turističkoj sezoni.
Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić naglasila je da je Ministarstvo o novom viznom režimu informiralo i educiralo turističke agencije u Moskvi.
Zainteresiranima za odmor u Hrvatskoj omogućiti prijave za vize putem interneta, a otvorit će se i vizne točke, na kojima će se prikupljati putovnice, rekla je Pusić.
Vize se uvode i za državljane Turske, osim nositelja valjanih diplomatskih putovnica, i članove posada brodova i zrakoplova.
7. AZTN snizio referentnu stopu na 2,5 posto
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) smanjila je osnovnu referentnu stopu s ranije utvrđenih 3,26 na 2,5 posto, koja će se primjenjivati od 1. travnja ove godine, izvijestili su danas iz Agencije.
Odluka o smanjenju osnovne referentne stope donesena je jer prosječna kamatna stopa na trezorske zapise zabilježena u zadnja tri mjeseca odstupa 21 posto od stope utvrđene 1. siječnja ove godine, koja je iznosila 3,26 posto, objašnjavaju iz Agencije.
Referentna stopa primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, a izračunata je temeljem prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana zabilježene u zadnja tri mjeseca.
Osnovna referentna stopa uvećana za fiksnu maržu od jedan posto primjenjivat će se i kao diskontna stopa prilikom izračuna sadašnje vrijednosti dodijeljene državne potpore.
Iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja ističu i da će se osnovna referentna stopa ponovno mijenjati ukoliko prosječna kamatna stopa na trezorske zapise zabilježena u zadnja tri mjeseca odstupa više od 15 posto (plus ili minus) od zadnjeg utvrđenog prosjeka.
8. AZTN: odobrena koncentracija Crodux - OMV Hrvatska
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) objavila je danas da je odobrila Croduxovo preuzimanje OMV-a Hrvatska.
Agencija je odobrila koncentraciju poduzetnika Crodux derivati i OMV Hrvatska do koje dolazi Croduxovim preuzimanjem 100 posto udjela u temeljnom kapitalu OMV Hrvatska, priopćeno je iz Agencije.
Temeljem analize strukture tržišta, tržišne snage i udjela sudionika koncentracije na mjerodavnim tržištima, Agencija je ocijenila da nije riječ o koncentraciji koja bi mogla imati značajan učinak na tržišno natjecanje jer se njome ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj sudionika koncentracije, pojašnjavaju iz Agencije.
Također navode kako je za pretpostaviti da će Crodux derivati i OMV Hrvatska zajedničkim tržišnim udjelom pridonijeti većoj konkurenciji između poduzetnika na mjerodavnim tržištima.
Naime, sudionici koncentracije izravni su takmaci na tržištu skladištenja naftnih derivata, a nakon provedbe koncentracije njihov zajednički tržišni udio na tom tržištu bit će između 5 i 10 posto.
To može doprinijeti smanjenju asimetrije na tržištu, budući najveći tržišni udio na njemu - između 75 i 80 posto - ima Ina, navode iz Agencije.
Crodux je prije provedbe koncentracije bio prisutan i na tržištu trgovine na veliko ukapljenim naftnim plinom s udjelom između 15 i 20 posto, dok je OMV Hrvatska na tržištu trgovine na malo naftnim derivatima imao udjel između 5 i 10 posto prema broju benzinskih postaja odnosno 10 i 15 posto prema volumenu prodaje.
Uz to, Crodux ulazi i na tržišta na kojima je dosada bio prisutan OMV Hrvatska s udjelima između 5 i 10 posto - tržište trgovine na veliko motornim gorivima, dizelskim gorivima, loživim uljima te ostalim naftnim derivatima. Tako će se provedbom koncentracije zajednički udio na ukupnom tržištu trgovine na veliko naftnim derivatima kretati između 10 i 15 posto, navodi se u priopćenju.
Iz Agencije napominju i kako se na javni poziv te institucije poduzetnicima i ostalima da dostave primjedbe i mišljenja na prijavljenu koncentraciju nije zaprimljena niti jedna primjedba, pa je Agencija slijedom pravne i ekonomske analize svih činjenica i okolnosti, ovu koncentraciju dopustila na prvoj razini.
Austrijski OMV je početkom veljače ove godine objavio da svoju podružnicu u Hrvatskoj, tvrtku OMV Hrvatska d.o.o. prodaje tvrtki Crodux derivati d.o.o. (Crodux), članici hrvatske grupacije Crodux Plin, koja je u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka.
Iz OMV-a su tada najavili kako očekuju da će transakcija biti zaključena u prvoj polovini ove godine nakon što je odobre nadležna regulatorna tijela.
OMV u Hrvatskoj ima 62 benzinske postaje, lokalni glavni ured sa 63 zaposlenika, a njen je udio na hrvatskom tržištu oko 13 posto.
OMV je početkom prosinca 2011. objavio da prodaje svoje podružnice u Hrvatskoj i BiH te da će se u potpunosti povući s ta dva tržišta. Podružnica OMV-a u BiH prodana je Naftnoj industriji Srbije (NIS), a ta je transakcija zaključena krajem veljače ove godine.
9. OECD: SAD i Japan predvode oporavak u G7, eurozona zaostaje
Sjedinjene Države i Japan predvode oporavak razvijenih gospodarstava, dok oporavak u tvrdoglavo krhkoj eurozoni zahtijeva smanjenje kamatnih stopa, upozorila je u četvrtak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Prognoze za skupinu sedam najvećih gospodarstva G7 napokon su poboljšane, iako je još uvijek prerano da vlade i središnje banke ukinu izvanredne mjere za podupiranje gospodarskog rasta, upozoravaju iz OECD-a.
Prema njihovim prognozama, ta će gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju u prosjeku porasti 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon što su se u prethodnom tromjesečju smanjila za 0,5 posto.
U drugom tromjesečju rast bi trebao usporiti na 1,8 posto, procjenjuju u OECD-u.
"Želimo reći da smo sada umjereno optimističniji. Svjedoci smo učvršćivanja rasta u SAD-u, zahvaljujući novim mjerama vidimo i snažniji rast u Japanu a isto vrijedi i za Njemačku", izjavio je glavni ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan.
Današnja kraća verzija izvješća sadrži procjene tromjesečnog rasta za skupinu G7 a cjelovita će verzija biti objavljena u svibnju.
Najveće svjetsko gospodarstvo, SAD, predvodi skupinu, s procijenjenim rastom u prvom tromjesečju od 3,5 posto. U drugom tromjesečju trebao bi prema procjenama OECD-a usporiti na dva posto.
Novim mjerama osnaženo japansko gospodarstvo trebalo bi porasti za 3,2 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca, te za 2,2 posto u razdoblju od travnja do lipnja.
Prognoze za najveća gospodarstva eurozone pokazuju pak velike razlike, pa bi najveće gospodarstvo, ono njemačko, trebalo porasti za 2,3 posto, nakon 0,6-postotnog pada u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju. U drugom tromjesečju rast bi trebao ubrzati na 2,6 posto.
Francuska bi trebala izaći iz recesije tek u drugom tromjesečju, kada bi trebala zabilježiti rast po stopi od 0,5 posto, dok se u slučaju Italije ne nazire svjetlo na kraju tunela do polovine ove godine.
Stoga Europska središnja banka, s obzirom na nisku inflaciju, ima razloga dodatno sniziti ključne kamatne stope i možda treba i eksplicitno signalizirati svoje namjere za budućnost, ističe Padoan.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821