ZAGREB - Internet je u posljednje vrijeme usporen zbog, kako tvrde stručnjaci za sigurnost, najvećeg kibernetičkog napada te vrste u povijesti, izvješćuje u srijedu BBC. Zbog sukoba između udruge Spamhaus koja se bori protiv 'spamova', tj. neželjene pošte i drugih neželjenih sadržaja i Cyberbunkera, nizozemske 'hosting' tvrtke, slijedili su brojni napadi, protunapadi i odmazde koji su uvelike poremetili internetsku mrežu. Osim što posljedice toga osjećaju usluge poput Netflixa, popularna servisa za streaming, stručnjaci se brinu da bi sukob mogao ugroziti bankovne sustave i sustave elektroničke pošte. Cijeli slučaj, tvrdi BBC, istražuje pet nacionalnih policija, tj. odjela za cyber kriminal. Spamhaus posjeduje cijelu datoteku servera poznatih po tome da se koriste u nečasne svrhe. Spamhaus je nedavno blokirao servere koje održava Cyberbunker koji tvrdi da će omogućiti zakupljivanje web stranica svima, osim pedofilskih stranica i materijala koji promiču terorizam. Sven Olaf Kamphuis, glasnogovornik Cyberbunkera, smatra da Spamhaus zloupotrebljava svoj položaj te da mu se ne bi smjelo dopustiti da određuje "što smije, a što ne smije ići na internet".
MOSKVA - Neimenovani Rus, upravitelj transportnog poduzeća tri je godine kopao tunel kojim se priključio na naftovod Omsk-Irkutsk u Sibiru te je iz njega u tri mjeseca ukrao 30 tona nafte, objavilo je u srijedu rusko ministarstvo unutarnjih poslova u Novosibirsku. "52-godišnji muškarac iskopao je 60 metara dug tunel od zemljišta koje posjeduje sve do naftovoda" Omsk-Irkutsk, nekih 60 kilometara sjeveroistočno od Novosibirska, navela je policija. U tri mjeseca ukrao je 30 tona nafte u vrijednosti 500.000 rubalja ili 12.500 eura. Muškarcu, koji je upravitelj transportnog poduezća prema pisanju medija, trebalo je tri godine da iskopa tunel. Kopao je noću, ali i u svoje slobodno vrijeme.
BERLIN - U vrijeme nestabilnih tržišta i još nestabilnijih valuta, jedna valuta nametnula se kao iznimno pouzdana, ali i ona, a riječ je o bitcoinu, ima jedan nedostatak: bitcoin ne postoji kao novac. Bitcoin je valuta koja vrijedi na cijelome svijetu, iza nje ne stoji ni jedna središnja banka, njezinu vrijednost utvrđuje mnoštvo računala, ona posjeduje prirodnu zaštitu od inflacije i prijevare, objašnjava njemačka televizijska mreža ntv. Autor prikaza bitcoina podsjeća da je povjerenje temelj svake valute te da je pritom čovjek odlučujući čimbenik. Tako je i u slučaju bitcoma, virtualne valute koja posjeduje idealnu, ali ne i realnu protuvrijednost. Bitcomom se međutim trguje i podložan je promjenama. Kriza eura dovela je do rasta vrijednosti bitcoina. Jedan bitcoin trenutačno stoji nešto više od 77 američkih dolara. Sredinom 2011. bitcoin je s više od 30 dolara bio dosegao najvišu vrijednost, a nakon toga je pao na manje od pet dolara. U siječnju ove godine vrijednost mu je ponovno počela rasti, pri čemu njegovu vrijednost ne određuje središnja banka, nego tržište.
PEKING - Nakon glasina i nagađanja, kao i frenetičnog pretraživanja na internetu, Kinezi konačno nešto više znaju o modnom ukusu prve dame: Peng Liyuan voli odjeću sašivenu po mjeri, a najdraži su joj kineski dizajneri. Od svog prvog službenog pojavljivanja u petak u Moskvi, na početku diplomatske turneje koja se trenutno odvija u Africi, supruga novog kineskog predsjednika Xia Jinpinga privukla je pažnju medija te ga, u par navrata, i zasjenila. Mediji su glavu razbijali o marki njezine ručne torbe, cipela, kaputa, šala, no u srijedu su dobili priopćenje u kojem stoji da se prva dama, cijenjena sopranistica, oblači kod kineskih dizajnera koji joj šiju odjeću po mjeri. Peng posebice voli marke Exception i Wuyong, domaće dizajnerice Ma Ke.
PARIZ - Odijelo kozmonauta iz 70-ih godina koje su dizajnirali stručnjaci bivšeg Sovjetskog Saveza, prodano je u utorak navečer u Parizu za 112.484 eura na dražbi predmeta iz sovjetskog svemirskog programa, objavila je kuća Cornette de Saint Cyr.
Kozmonautski kombinezon Orlan D prodan je kupcu putem interneta. Kombinezone Orlan razvijali su sovjetski stručnjaci od 1969. godine za zaštitu kozmonauta u šetnji svemirom. Strastveni ljubitelji sovjetskog osvajanja svemira kupovali su na dražbi vrlo raznolike predmete. Ključ za lansiranje kapsule Sojuz koji je omogućavao odbrojavanje unatrag do ispaljivanja rakete prodan je za 1.637 eura, trostruko više od očekivane svote. Termički štit promjera 25 cm prodan je za 3.861 eura, a aparat za gašenje požara sa svemirske postaje MIR za 2.000 eura. Sat korišten u kapsulama Sojuz s vrlo sofisticiranim mehanizmima prodan je za 2.316 eura.
PARIZ - Francuska je poznata kao zemlja dobrih vina i brojnih vinopija, ali u posljednje vrijeme konzumiranje vina u toj zemlji u znatnom je padu, a stručnjaci pokušavaju pronaći razloge za tu pojavu. Vino sve više nestaje s francuskih stolova, piše BBC News, koji bilježi da već godinama broj vinopija u Francuskoj opada. Još 1980., više od polovice odraslih Francuza gotovo je svakodnevno pilo vino, a danas ih samo 17 posto uživa u tome napitku. Istodobno, postotak Francuza koji nikad ne piju vino udvostručio se i sad iznosi 38 posto. Količina vina koja je 1965. konzumirana u Francuskoj po glavi stanovnika iznosila je 160 litara godišnje, 2010. iznosila je 57 litara a idućih godina mogla bi pasti na manje od 30 litara godišnje. Vino je treće najomiljenije piće uz ručak, nakon vode iz slavine i vode iz trgovine. U posljednje su vrijeme sve popularnija gazirana pića i voćni sokovi. Prema najnovijem istraživanju što ga je objavio International Journal of Enterpreneurship, u Francuskoj su vidljive promjene u navikama pijenja. Francuzi su 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća odrastali uz vino na stolu uz svaki objed i za njih je vino dio kulturne baštine.