Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
26. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Hrvatska izdala 10-godišnju obveznicu u iznosu 1,5 milijardi dolara
8. Depoziti građana u bankama 27 milijardi kuna veći od kredita
9. Nelikvidnost ponovno iznad 40 milijardi kuna
10. Stojić: relativno povoljno zaduživanje usporava nužne reforme
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
26. 03. 68.510.000 243.510.000 43.510.000 1,10
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 13.510.000 1,50 1 tjedan 10.000.000 0,75 2 tjedna 20.000.000 1,00 Ukupno 43.510.000 1,10
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagani pad kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude te je stoga njihov međusobni odnos ostao gotovo neizmijenjen.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 68,51 milijun kuna ili za oko 18 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 243,51 milijun kuna, ili za oko 14 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 20 milijuna kuna, plasirano putem ročnih plasmana na rok od 2 tjedna uz kamatnu stopu od 1 posto. Također je plasirano i 10 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedn dana uz kamatu od 0,75 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od 13,51 milijun kuna a pritom je kamatna stopa snižena sa 2,15 na 1,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 43,51 mlijun kuna, a pritom je 25 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 1,98 na 1,1 posto.
„Odnosi ponude i potražnje kratkoročnih sredstava na Tržištu novca ni danas se nisu značajnije mjenjali. Dio potražne za prekonoćnim pozajmicama, unatoč visokoj ponudi, zbog niske kamatne stope nije se uspio podmiriti. Trgovalo se prekonoćnim pozajmicama i na rokove od tjedan i dva tjedna uz prosječnu kamatnu stopu od 1,10%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa i prometa
Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je pala, Crobexa za 0,37 posto, na 2.005,91 bod, a Crobexa10 za 0,38 posto, na 1.109,01 bod.
Redovan promet je za oko 10 milijuna kuna niži od jučerašnjeg te je danas iznosio 13,5 milijuna kuna.
Samo su dvije dionice imale milijunske promete, dionice Dalekovoda promet od 2,3 milijuna kuna te Atlantske plovidbe nešto više od milijun kuna. I dok je cijena dionice Dalekovoda pala za 1,30 posto, na 49,92 kune, dionica Atlantske plovidbe bilježi rast cijene za 1,65 posto, na 369,99 kuna.
HT-ovih je dionica danas protrgovano za 933,3 tisuće kuna, a cijena im je blago porasla, za 0,02 posto, na 216,10 kuna.
Više od pola milijuna kuna prometa imale su dionice Industrogradnja grupe i povlaštena dionica Adris grupe, pri čemu je cijena dionici Industrogradnje porasla za 3,33 posto, na 124 kune, a dionici Adrisa ostala na 294 kune.
Većina trgovanijih dionica danas bilježi pad cijene, primjerice Diokija za 0,79 posto, Vira za 1,15 posto, Jadroplova za 1,16 posto, Ingre za 1,23 posto, Valamar Adria Holdinga za 1,33 posto, Tankerske plovidbe za 1,40 posto, Đuro Đaković Holdinga za 1,65 posto, Tiska za 1,68 posto, Petrokemije za 1,69 posto, Tehnike za 1,82 posto, Uljanik plovidbe za 2,31 posto, Luke Rijeka za 3,47 posto, Instituta IGH za 3,63 posto.
Među dionicama kojima je cijena pak porasla za više od jedan posto su dionice Kraša s rastom za 1,12 posto, Belja za 1,18 posto, Vupika za 1,22 posto, Turisthotela za 3,04 posto, a najveći rast, za 10,24 posto, na 7 kuna, bilježi dionica Optima Telekoma koja je imala 246,2 tisuće kuna prometa.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 124,00 124,10 124,01 68.949,94 -0,62%
CROS-P-A 7.051,00 7.051,11 7.051,00 14.102,11 -2,36%
CROS-R-A 6.900,00 6.900,00 6.900,00 6.900,00 -1,56%
DLKV-R-A 41,00 50,29 49,92 2.281.858,37 -1,30%
HT-R-A 216,06 216,90 216,10 933.356,15 0,02%
IGH-R-A 477,03 520,00 477,03 97.744,30 -3,63%
INA-R-A 4.182,50 4.210,10 4.182,50 41.932,97 -1,36%
INGR-R-A 3,96 4,09 4,00 174.542,08 -1,23%
ISTT-R-A 160,00 160,00 160,00 5.280,00 0,00%
KOEI-R-A 774,00 779,99 779,99 95.602,51 2,02%
LKPC-R-A 532,00 535,00 532,00 9.603,00 -1,66%
MGMA-R-A 0,94 0,95 0,95 2.186,70 0,00%
OPTE-R-A 6,35 7,36 7,00 246.245,28 10,24%
PODR-R-A 283,00 285,21 283,00 28.503,44 -2,41%
PTKM-R-A 230,05 233,98 230,05 497.697,00 -1,69%
ULPL-R-A 208,00 223,70 214,90 123.148,98 -2,31%
VART-R-1 13,10 13,10 13,10 65,50 14,11%
VERN-R-A 50,00 50,00 50,00 4.000,00 2,82%
VIRO-R-A 637,55 640,00 637,56 123.735,14 -1,15%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.408,00 3.408,00 3.408,00 3.408,00 -0,93%
ADRS-P-A 294,00 295,00 294,00 508.361,50 0,00%
ARNT-R-A 157,01 157,50 157,01 22.962,74 0,00%
ATLN-R-A 46,10 46,10 46,10 3.411,40 -3,07%
ATPL-R-A 351,00 375,00 369,99 1.026.917,68 1,65%
AUHR-R-A 290,00 293,00 290,00 26.411,00 -1,36%
BD62-R-A 36,90 37,93 36,90 19.795,34 -0,32%
BLJE-R-A 75,51 76,54 76,54 153.597,39 1,18%
CEBA-P-A 97,00 97,00 97,00 1.067,00 1,04%
CKML-R-A 3.300,11 3.300,11 3.300,11 33.001,10 -5,71%
DDJH-R-A 88,05 90,99 89,50 330.762,60 -1,65%
DIOK-R-A 19,47 20,84 20,10 203.820,43 -0,79%
ERNT-R-A 1.541,02 1.552,99 1.551,48 60.438,75 0,29%
HBRL-R-A 107,68 107,68 107,68 1.615,20 0,00%
HDEL-R-A 100,00 103,00 103,00 85.189,10 1,78%
HIMR-R-A 185,00 190,00 185,00 90.135,31 0,00%
HMAM-R-A 132,00 138,00 138,00 18.324,20 0,00%
HMST-R-A 95,00 95,00 95,00 15.960,00 0,00%
HTPK-R-A 55,50 55,50 55,50 1.387,50 6,73%
HUPZ-R-A 1.215,00 1.266,99 1.266,99 29.627,91 3,01%
INDG-R-A 116,18 124,00 124,00 543.401,86 3,33%
IPKK-R-A 219,10 219,10 219,10 10.297,70 -4,53%
JDBA-R-A 1.111,11 1.111,11 1.111,11 3.333,33 0,00%
JDGT-R-A 684,98 684,98 684,98 8.904,74 -2,70%
JDOS-R-A 2.707,15 2.707,15 2.707,15 10.828,60 -6,79%
JDPL-R-A 84,23 91,00 87,00 120.565,10 -1,16%
JDRA-R-A 490,00 498,00 498,00 91.011,24 0,00%
KNZM-R-A 144,08 147,70 144,08 1.754,30 -2,65%
KODT-P-A 1.145,00 1.156,00 1.145,00 13.861,00 -0,95%
KODT-R-A 1.240,10 1.241,00 1.240,10 13.645,61 0,01%
KOKA-R-A 160,00 160,00 160,00 1.920,00 -5,88%
KORF-R-A 144,60 148,87 144,60 371.751,96 -1,33%
KRAS-R-A 445,00 450,00 450,00 106.955,30 1,12%
KSST-R-A 450,00 450,00 450,00 3.600,00 -3,23%
KTJV-R-A 18,05 18,13 18,05 10.566,01 -2,43%
LEDO-R-A 8.720,01 8.750,00 8.750,00 43.720,01 0,32%
LKRI-R-A 131,13 137,11 132,35 371.161,40 -3,47%
MAIS-R-A 89,40 89,61 89,61 40.446,78 0,39%
MLNR-R-A 370,00 370,00 370,00 2.220,00 0,00%
PBZ-R-A 587,50 595,00 588,09 299.936,65 0,10%
PIVK-R-A 240,00 240,00 240,00 8.160,00 -11,11%
PKMI-R-A 702,70 702,70 702,70 9.135,10 -47,95%
RIVP-R-A 14,05 14,06 14,05 38.787,00 -0,07%
SLRS-R-A 403,00 419,96 403,00 8.907,14 -1,95%
THNK-R-A 802,00 810,00 805,10 116.773,25 -1,82%
TISK-R-A 211,39 215,00 211,39 126.700,60 -1,68%
TNPL-R-A 410,00 447,00 414,14 333.937,12 -1,40%
TUHO-R-A 1.315,00 1.360,00 1.355,00 435.314,15 3,04%
VDKT-R-A 400,50 409,00 408,00 48.986,13 -0,49%
VPIK-R-A 132,00 135,00 135,00 100.151,80 1,22%
ZABA-R-A 38,00 38,70 38,20 45.241,60 -1,98%
ZTNJ-R-A 184,00 184,00 184,00 1.472,00 -0,54%
ZVCV-R-A 76,50 76,50 76,50 2.295,00 -0,65%
Domaći MTP
HRDH-R-A 100,00 100,00 100,00 1.000,00 0,00%
SNHO-R-A 148,00 150,01 148,00 54.401,00 -1,34%
VLHO-R-A 95,08 96,00 96,00 32.519,72 0,94%
INGR-O-11CA 12,99 12,99 12,99 3.767,10 88,631%
RIBA-O-177A 103,00 103,00 103,00 2.346.134,72 5,684%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 68,00 69,88 69,88 19.830,40 -4,05%
EGB-S-LWL1 79,10 80,50 80,50 11.738,30 10,27%
EGB-S-SGD1 195,40 195,40 195,40 19.540,00 1,35%
EGB-S-SUS1 1,40 1,40 1,40 2.100,00 -20,00%
EGB-S-TLDX 145,40 145,40 145,40 10.178,00 15,21%
EGB-S-TLGD 94,10 94,10 94,10 141.150,00 0,32%
EGB-S-TSDX 45,30 46,50 45,50 135.800,95 3,64%
EGB-S-TSWL 96,50 98,50 98,50 35.448,50 -2,09%
Ukupan promet
13.550.998,79
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,04 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u ponedjeljak je zabilježila lagani pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak pala 0,08 bodova ili 0,04 posto – na 181,3335 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda pala 0,07 posto, na 186,0763 boda, Erste Plavi fonda 0,07 posto, na 187,6886 bodova te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,02 posto, na 166,196 bodova. S druge je pak strane tek vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,01 posto, na 180,3772 boda.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila gubitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a niža 0,11, Croatia osiguranje DMF-a 0,03 a AZ profit DMF-a 0,02 posto, dok jevrijednost AZ benefit DMF-a tek minimalno niža. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,06, dok je vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a tek minimalno viša.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima bilo je nešto više onih koji su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda pala 0,06, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,05, fonda Croatia osiguranja 0,03, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ VIP fonda, AZ Zagreb fonda i fonda HEP grupe po 0,02 a fonda Željezničara 0,01 posto, dok je vrijednost AZ ZABA fonda tek minimalno niža. S druge je pak strane vrijednost fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb porasla 0,04, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Novinara po 0,02 a fonda T-HT-a 0,01 posto, dok su vrijednosti fonda Auto Hrvatske, AZ Dalekovod fonda, fonda Hrvatskih autocesta i fonda Hrvatskog liječničkog sindikata tek minimalno više.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
22. 03. 25. 03.
Mirex 181,4113 181,3335 -0,04
AZ OMF* 186,2155 186,0763 -0,07
Erste Plavi OMF. 187,8245 187,6886 -0,07
PBZ Croatia osig.OMF 166,2277 166,1960 -0,02
Raiffeisen OMF 180,3665 180,3772 0,01
AZ benefit DMF** 195,2356 195,2287 0,00
AZ profit DMF 218,7732 218,7256 -0,02
Croatia osiguranje DMF 134,6284 134,5941 -0,03
Erste Plavi Expert DMF 157,9819 157,8110 -0,11
Erste Plavi Protect DMF 158,7784 158,7832 0,00
Raiffeisen DMF 171,8895 171,9880 0,06
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,6005 107,6416 0,04
Auto Hrvatska ZDMF 121,1310 121,1337 0,00
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,0360 210,0412 0,00
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,7830 204,7375 -0,02
AZ VIP ZDMF 220,9508 220,9169 -0,02
AZ ZABA 101,3369 101,3319 0,00
AZ Zagreb ZDMF 160,4281 160,4024 -0,02
ZDMF cestarski fond 139,5400 139,4624 -0,06
ZDMF Croatia osiguranje 118,1859 118,1529 -0,03
ZDMF Ericsson N. Tesla 179,3957 179,4376 0,02
ZDMF HEP grupa 124,1427 124,1207 -0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4517 134,4583 0,00
ZDMF Hr. liječničkog sind. 192,8826 192,8866 0,00
ZDMF Novinar 165,1686 165,2007 0,02
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,2198 136,2081 -0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,2700 120,2145 -0,05
ZDMF T-HT 154,8581 154,8771 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Tek nešto više dobitnika
U ponedjeljak su među investicijskim fondovima dobitnici bili u većini i to ponajviše zahvaljujući novčanim fondovima. Tako je, po podacima iCapital-a, njih 46 ili 55,42 posto bilježilo dobitke, dok ih je 36 odnosno 43,38 posto bilo gubitnika, a jedan fonda pritom nije bilježio promjene dok se za jednooga vrijednost odnosila na petak.
Među dioničkim investicijskim fondovima većina ih je bilježila pad vrijednosti. Naime, njih 25 bilježilo je pad, dok ih je 10 bilježilo rast vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,02 posto Raiffeisen Central Europe fonda do 0,83 posto AC Rusija fonda. S druge su se pak strane dobitnici kretali u rasponu od 0,04 posto Prospectus JIE fonda do čak 11,5 posto Ilirika Azijski tigar fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova gubitinici su bili u laganoj većini. Naime, njih 7 bilježilo je gubitke, dok ih 6 bilježilo dobitke. Tako su se gubitnici rasporedili u rasponu od 0,05 posto ICF Balanced fonda do 0,56 posto C-Premium (CEBA Balanced) fonda. Dobitnici su pak bili u rasponu od 0,02 posto Allianz Portfolio fonda od čak 11,36 posto C Agram Trust fonda.
Među obvezničkim fondovima, pak, dobitnici su bili u velikoj većini. Naime, nji 6 je bilježilo rast vrijednosti, dok su gubitke od 0,004 odnosno 0,008 posto zabilježili tek PBZ Bond fond i Erste Bond fond. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,02 posto Capital One fonda do 0,13 posto ZB bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima te su ih ovaj puta svi i bilježili. Tako se raspon dobitaka kretao od 0,0006 posto Platinum Cash fonda do 0,03 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Ilirika Azijski tigar dionički 25.3.2013 488.670 EUR 11.526
Capital Two dionički 25.3.2013 702.050 HRK 0,7309
Ilirika BRIC dionički 25.3.2013 803.911 EUR 0,5886
A1 dionički 25.3.2013 872.100 HRK 0,2529
ZB aktiv dionički 25.3.2013 1.040.500 HRK 0,1251
Allianz Equity dionički 25.3.2013 1.190.337 EUR 0,1164
FIMA Equity dionički 25.3.2013 540.360 HRK 0,116
PBZ Equity dionički 25.3.2013 727.679 HRK 0,0926
KD Victoria dionički 25.3.2013 136.627 HRK 0,071
Prospectus JIE dionički 25.3.2013 472.394 HRK 0,0477
NFD Aureus US Algorithm dionički 25.3.2013 1.287.778 HRK 0
Raiffeisen Central Europe dionički 25.3.2013 490.901 EUR -0,0204
Ilirika Gold dionički 22.3.2013 713.595 EUR -0,0489
KD Prvi izbor dionički 25.3.2013 118.526 HRK -0,0616
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 25.3.2013 1.260.134 EUR -0,081
HI-growth dionički 25.3.2013 89.029 EUR -0,1133
ZB BRIC+ dionički 25.3.2013 875.000 EUR -0,1256
Platinum Global Opportunity dionički 25.3.2013 120.304 USD -0,1395
NFD Aureus New Europe dionički 25.3.2013 1.036.123 HRK -0,1484
NFD Aureus BRIC dionički 25.3.2013 212.714 EUR -0,1572
OTP MERIDIAN 20 dionički 25.3.2013 812.429 EUR -0,1675
Erste Adriatic Equity dionički 25.3.2013 789.700 EUR -0,1896
HPB World Absolute Value - dionički 25.3.2013 1.049.776 EUR -0,2083
DJE
HPB Dionički dionički 25.3.2013 896.246 HRK -0,2268
Platinum Blue Chip dionički 25.3.2013 896.411 EUR -0,2809
ZB trend dionički 25.3.2013 1.318.600 EUR -0,2874
NFD Aureus Mena dionički 25.3.2013 4.864.323 HRK -0,3754
ZB euroaktiv dionički 25.3.2013 1.191.700 EUR -0,5093
PBZ I-Stock dionički 25.3.2013 621.816 HRK -0,5139
KD Energija dionički 25.3.2013 93.548 HRK -0,5348
HPB Titan dionički 25.3.2013 730.197 EUR -0,5678
Raiffeisen Prestige Equity dionički 25.3.2013 1.096.801 EUR -0,6162
Raiffeisen World dionički 25.3.2013 1.178.101 EUR -0,6326
NFD Aureus Global Developed dionički 25.3.2013 939.956 HRK -0,6416
KD Nova Europa dionički 25.3.2013 65.465 HRK -0,7113
AC Rusija dionički 25.3.2013 283.187 EUR -0,8369
Mješoviti fondovi
Agram Trust mješoviti 25.3.2013 592.095 HRK 11.366
Raiffeisen Prestige mješoviti 25.3.2013 976.801 EUR 0,4009
Raiffeisen Balanced mješoviti 25.3.2013 1.216.001 EUR 0,2556
PBZ Global mješoviti 25.3.2013 976.413 HRK 0,1786
ZB global mješoviti 25.3.2013 1.434.300 EUR 0,0628
Allianz Portfolio mješoviti 25.3.2013 1.256.086 HRK 0,0225
ICF Balanced mješoviti 25.3.2013 1.004.526 HRK -0,052
HPB Global mješoviti 25.3.2013 802.017 HRK -0,1076
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 25.3.2013 760.877 HRK -0,1303
Balanced
OTP uravnoteženi mješoviti 25.3.2013 968.330 HRK -0,1738
HI-balanced mješoviti 25.3.2013 105.476 EUR -0,2978
KD Balanced mješoviti 25.3.2013 79.365 HRK -0,4053
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 25.3.2013 51.373 HRK -0,569
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 25.3.2013 1.761.300 EUR 0,1308
Raiffeisen Bonds obveznički 25.3.2013 1.645.601 EUR 0,0791
OTP euro obveznički obveznički 25.3.2013 1.209.909 EUR 0,0682
HPB Obveznički obveznički 25.3.2013 1.325.482 EUR 0,0553
Capital One obveznički 25.3.2013 1.768.640 HRK 0,0403
HI-conservative obveznički 25.3.2013 119.985 EUR 0,0283
Erste Bond obveznički 25.3.2013 1.232.801 EUR -0,0081
PBZ Bond obveznički 25.3.2013 1.062.658 EUR -0,0046
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 25.3.2013 115.736 EUR 0,0328
Auctor Cash novčani 25.3.2013 1.055.606 HRK 0,0201
Erste Euro-Money novčani 25.3.2013 1.124.601 EUR 0,0179
PBZ Euro Novčani novčani 25.3.2013 1.344.952 EUR 0,0174
Locusta Cash novčani 25.3.2013 1.274,34 HRK 0,017
VB Cash novčani 25.3.2013 1.235.029 HRK 0,017
HI-cash novčani 25.3.2013 1.464.742 HRK 0,0153
Erste Money novčani 25.3.2013 1.469.500 HRK 0,0136
Raiffeisen Cash novčani 25.3.2013 1.532.901 HRK 0,013
HPB Euro Novčani novčani 25.3.2013 1.035.671 EUR 0,0122
PBZ Novčani novčani 25.3.2013 1.400.347 HRK 0,0113
Raiffeisen euroCash novčani 25.3.2013 1.035.201 EUR 0,0097
HPB Novčani novčani 25.3.2013 1.397.645 HRK 0,0092
ZB europlus novčani 25.3.2013 1.466.909 EUR 0,0087
ZB plus novčani 25.3.2013 1.718.121 HRK 0,0083
OTP novčani fond novčani 25.3.2013 1.297.660 HRK 0,0082
OTP euro novčani novčani 25.3.2013 1.000.967 EUR 0,0078
PBZ Dollar novčani 25.3.2013 1.276.851 USD 0,0037
NFD Aureus Multicash novčani 25.3.2013 1.032.578 HRK 0,0032
Allianz Cash novčani 25.3.2013 1.156.350 HRK 0,0029
Platinum Cash novčani 25.3.2013 806.710 HRK 0,0006
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 25.3.2013 415.198 HRK 0,5848
VB CROBEX10 indeksni 25.3.2013 1.030.050 HRK 0,2303
Posebni fondovi
VB SMART posebni 25.3.2013 976.001 EUR 0,1251
Dionički fond fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 25.3.2013 91.576 EUR -0,2842
(GDEM) fondova
OTP Europa Plus dionički fond 25.3.2013 1.129.860 EUR -0,4387
fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 25.3.2013 89.971 EUR -0,2859
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.447 14.512 Tokyo/Nikkei 12.471 12.546 London/FTSE-100 6.397 6.387 Frankfurt/DAX 30 7.897 7.870
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu se u ponedjeljak S&P 500 indeks primaknuo samo na bod od rekordne razine, zahvaljujući dogovoru o međunarodnoj pomoći Cipru, no kasnije su cijene dionica pale jer su ulagače zabrinuli rizici sadržani u modelu spašavanja te članice eurozone.
Dow Jones oslabio je 64 boda, ili 0,44 posto, na 14.447 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,33 posto, na 1.551 bod, a Nasdaq indeks 0,30 posto, na 3.235 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica osjetno porasle, zahvaljujući dogovoru između Cipra i međunarodnih kreditora o pomoći toj državi od 10 milijardi eura, čime je izbjegnut kolaps ciparskog bankarskog sustava i mogućnost isključivanja te otočne države iz eurozone.
Dow Jones indeks skočio je na 14.563 boda, novu najvišu razinu u povijesti, dok je S&P 500 indeks dosegnuo 1.564 boda, što je samo bod ispod njegove rekordne razine iz 2007. godine.
No, kasnije su cijene dionica oštro pale nakon što je Jeroen Dijsselbloem, čelnik vijeća ministara financija eurozone, kazao da će se ubuduće od dioničara, vlasnika obveznica i neosiguranih depozita iznad 100.000 eura tražiti doprinos prilikom spašavanja banaka.
Kazao je da model spašavanja Cipra predstavlja primjer kako će se ubuduće rješavati problemi u drugim prezaduženim državama.
Sporazumom između Cipra i međunarodnih kreditora predviđeno je da sam Cipar prikupi 5,8 milijardi eura te da se zatvori druga najveća ciparska banka Laiki, pri čemu će vlasnici neosiguranih depozita većih od 100.000 eura pretrpjeti gubitke u iznosu od 4,2 milijarde eura.
Takav model rješenja krize predstavlja radikalan odmak od dosadašnje politike eurozone prema kojoj su račun za bankovne probleme u konačnici snosili porezni obveznici i zadužene vlade.
Izjave Dijsselbloema uznemirile su ulagače, no pad cijena dionica zaustavljen je kada je čelnik eurogrupe pojasnio da je Cipar ipak poseban slučaj.
„Cipar je specifičan slučaj s izuzetnim izazovima, koji su zahtijevali upravo takve mjere kakve su dogovorene. Programi makroekonomske prilagodbe povezani su sa situacijom u zemlji na koje se odnose i nema modela ili obrasca koji bi se pritom koristio“, kazao je Dijsselbloem.
Premda je dogovor o rješavanju ciparskih problema ponešto umirio ulagače, mnogi smatraju da sve još nije gotovo.
„Tržišta su odahnula nakon postignutog dogovora, no čini se da još puno toga treba učiniti“, kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private banci.
Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 5,8 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,45 milijardi.
VIX indeks 'straha' Čikaške burze opcija porastao je 1,3 posto, na 13,7 bodova, a tijekom trgovanja dosegnuo je i 14,6 bodova. To pokazuje da ulagači više osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
I na europskim su burzama, nakon početnih dobitaka, cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,22 posto, na 6.378 bodova, dok je frankfurtski DAX pao 0,51 posto, na 7.870 bodova, a pariški CAC 1,12 posto, na 3.727 bodova.
Europski burzovni indeksi blago su porasli u utorak budući da ulagače i dalje muči objava čelnika eurogrupe da bi program za Cipar mogao postati predložak za rješavanje problema banaka u cijeloj regiji.
Londonski FTSE porastao je 0,29 posto na 6.397 bodova, frankfurtski DAX za 0,33 posto na 7.897 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,6 posto i iznosio 3.750 bodova.
Banke na Cipru ostale su u utorak zatvorene nakon što je preko vikenda dogovoren paket pomoći od 10 milijardi eura. Apetit ulagača prigušila je ipak izjava novog čelnika eurogrupe Jeroena Dijsselbloema da ciparski dogovor predstavlja predložak za rješavanje problema banaka u cijeloj eurozoni.
Dijsselbloem je naknadno pokušao ublažiti svoj nastup, istaknuvši da je Cipar ipak bio "specifičan slučaj".
"Još smo uvijek zabrinuti, nakon krize na Cipru, pa se povjerenje ulagača još ne osjeća na tržištu. Ipak, moglo bi se reći da se posao vraća u normalu", zaključio je Oliver Roth iz Close Brothers Seydlera.
"Kamate su niske, nadamo se poboljšanju u ekononomiji pa je temeljno okruženje još uvijek dobro", dodaje.
Banke su se danas oporavile pa je Barclays ojačao 0,97 posto a BNP Paribas 1,16 posto.
Nada u gospodarski oporavak očitovala se u rastu vrijednosti rudarskih kompanija, pa je Evraz ojačao dva posto, Fresnillo 1,8 posto, a Anglo American 1,3 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 0,6 posto, kliznuvši na 12.471 bod.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2852 1,2885 1,2838
USD/JPY 94,23 94,45 93,85
GBP/USD 1,5147 1,5207 1,5146
USD/CHF 0,9492 0,9504 0,9470
*Izvor: REUTERS
Euro se u utorak na međunarodnim deviznim tržištima zadržao nedaleko najniže razine prema dolaru u četiri mjeseca, pritisnut zabrinutostima da bi se plan o sudjelovanju vlasnika neosiguranih depozita u spašavanju ciparskih banaka mogao ubuduće primjenjivati i u ostalim posrnulim zemljama eurozone.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2837 dolara, što znači da je na gubitku 0,11 posto u odnosu na zatvaranje trgovanja dan ranije. Drži se tako nedaleko 1,2829 dolara, najniže razine od 22. studenoga na koju se spustio u ponedjeljak.
Dolar je ostao nepromijenjen u odnosu na jen i njime se trgovalo po 94,15 jena.
Dodatne glavobolje ulagačima danas je zadala Europska komisija, objavivši kako postoji mogućnost da vlasnici velikih neosiguranih depozita, dakle onih iznad 100 tisuća eura, prema nacrtu novog zakona u EU budu uključeni u planove spašavanja banaka u budućnosti.
Euro će po riječima trgovaca ostati i dalje ranjiv na pritiske, a u takvim je okolnostima danas zabilježio i višemjesečne najniže razine prema australskom i novozelandskom dolaru.
Pritiske na euro u ponedjeljak su izazvale izjave čelnika eurogrupe Jeroena Dijsselbloema da će plan za spašavanje ciparskih banaka poslužiti kao model za rješavanje budućih bankarskih kriza.
"Euro je jučer oslabio zbog vijesti s Cipra, a poglavito nakon izjava čelnika skupine ministara financija eurozone. Kasnije je, čini se, pokušao ublažiti vlastite riječi, što je pomoglo euru da se stabilizira", kazao je Geoff Kendrick, valutni strateg u banci Nomura.
Dogovoreni paket pomoći za Cipar uključuje posezanje u neosigurane depozite iznad 100 tisuća eura u dvije najveće ciparske banke, za koje država ne jamči.
"Čini se da je naglasak stavljen na ulagače a ne na porezne obveznike", kazao je Ian Stannard, čelnik odjela valutne analize u banci Morgan Stanley.
"Euro će zbog toga i dalje biti pod pritiskom jer strani ulagači baš i neće biti skloni ponovo ulagati u imovinu u rubnom dijelu Europe", dodao je.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 25. 03. USLIB 0,15700 - 0,20420 0,28310 0,44590 25. 03. EULIB 0,01929 -0,001 0,06071 0,13429 0,22857
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 27. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5865 5,8943 8,9475 6,2528 6,2149 8,8309
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na prethodnu tečajnu listu, ojačala prema euru za 0,08 posto, dok je oslabila prema ostalim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,586589 kuna.
U odnosu na druge važnije valute kuna je oslabila i to prema američkom dolaru za 0,94 posto, britanskoj funti za 0,71 posto, a prema švicarskom franku za 0,001 posto.
Srednji tečaj dolara iznosi 5,894328 kuna, funte 8,947504 kune i franka 6,214950 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 27. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,0969 9,1894 6,3869 OTP Banka Hrvatska 7,6536 6,0446 9,1251 6,3653 Štedbanka 7,6806 6,0978 9,1352 6,3453 Partner banka 7,6550 6,0946 9,1450 6,3655 Erste&Steiermarkische 7,6520 6,0780 9,2030 6,4010 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,1203 9,2633 6,4784 Splitska banka 7,6490 6,0697 9,1563 6,3858 Podravska banka 7,7656 6,1188 9,1646 6,3757 Istarska kreditna banka 7,6550 6,0800 9,1980 6,4138 Karlovačka banka 7,6590 6,0890 9,2430 6,4202 Croatia banka 7,6480 6,0699 9,1300 6,3610 Sberbank 7,6800 6,0829 9,2159 6,4325 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 6,0982 9,1902 6,4202 Fina 7,6200 6,1203 9,2633 6,4784 Privredna banka 7,6500 6,1732 9,1723 6,4385 Centar banka 7,6503 6,0240 9,1711 6,4013
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6093 5,9120 8,9743 6,2335 Zagrebačka banka 7,6500 6,0132 9,0633 6,2992 OTP Banka Hrvatska 7,6400 6,0152 9,0626 6,3342 Štedbanka 7,6500 6,0255 9,0448 6,2825 Partner banka 7,6450 6,0507 9,1066 6,3424 Erste&Steiermarkische 7,6400 6,0445 9,1523 6,3653 Hrvatska poštanska banka 7,6400 6,0298 9,1264 6,3827 Splitska banka 7,6390 5,9961 9,0893 6,3235 Podravska banka 7,7648 6,0188 9,1246 6,3457 Istarska kreditna banka 7,6450 6,0400 9,0906 6,3827 Karlovačka banka 7,6490 6,0380 9,1655 6,3664 Croatia banka 7,6328 6,0287 9,0674 6,3237 Sberbank 7,6600 6,0535 9,1712 6,4014 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,9981 9,0901 6,3201 Fina 7,6000 6,0298 9,1264 6,3827 Privredna banka 7,6400 6,0521 9,0815 6,3747 Centar banka 7,6404 5,9945 9,1264 6,3703
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5638 5,8766 8,9206 6,1963 Zagrebačka banka 7,5500 5,8099 8,7568 6,0862 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,7735 8,7947 6,0919 Štedbanka 7,5352 5,7844 8,6830 6,0312 Partner banka 7,5450 5,7306 8,7828 6,0866 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7613 8,7233 6,0671 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7469 8,7417 6,0533 Splitska banka 7,5390 5,7898 8,7766 6,1244 Podravska banka 7,5350 5,7984 8,7870 6,1538 Istarska kreditna banka 7,5450 5,7650 8,7953 6,0626 Karlovačka banka 7,5400 5,7300 8,6980 6,0416 Croatia banka 7,5532 5,8000 8,8329 6,1173 Sberbank 7,5600 5,7882 8,7864 6,1217 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,7979 8,7899 6,1199 Fina 7,5400 5,7469 8,7417 6,0533 Privredna banka 7,5400 5,7569 8,8130 6,0637 Centar banka 7,5403 5,7941 8,7864 6,0595
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,7518 8,6693 6,0253 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,7381 8,7054 6,0484 Štedbanka 7,5051 5,7266 8,5962 5,9709 Partner banka 7,5350 5,6942 8,7404 6,0661 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,7380 8,6790 6,0420 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6607 8,6105 5,9625 Splitska banka 7,5290 5,7338 8,7096 6,0746 Podravska banka 7,5200 5,7284 8,6970 6,1038 Istarska kreditna banka 7,5350 5,7350 8,7775 6,0285 Karlovačka banka 7,5300 5,6800 8,6221 5,9889 Croatia banka 7,5380 5,7646 8,7703 6.0800 Sberbank 7,5400 5,7588 8,7417 6,0907 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,6978 8,6898 6,0198 Fina 7,5200 5,6607 8,6105 5,9625 Privredna banka 7,5300 5,6993 8,7249 6,0031 Centar banka 7,5304 5,7617 8,7685 6,0285
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 83.000.000 235.000.000
Ukupan iznos pristiglih 133.000.000 240.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-339A RHFM-T-413A
ISIN HRRHMFT339A5 HRRHMFT413A8
Najviša ponuđena cijena 99,159 97,663
uz kamatnu 1,70 % 2,40 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,037 97,482
uz kamatnu stopu 1,95 % 2,59 %
Vagana prosječna ponuđena 99,107 97,587
cijena uz kamatnu stopu 1,81 % 2,48 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,110 97,520
cijena uz kamatnu stopu 1,80 % 2,55 %
Udio nebankarskog sustava u 69,88 38,30
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 26. rujna 2013. 27. ožujka 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 500 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznsio 318 milijuna kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 318 milijuna novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 468 milijuna kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 150 milijuna odnosno sa 20,125 na 19,975 milijardi kuna.
Od toga je 855 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 6,14 milijardi, na rok od 364 dana upisano 11,784 milijarde, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 133 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 83 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,159 kuna, uz kamatu od 1,7 posto. Najniža je pak cijena bila 99,037 kuna, uz kamatu od 1,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,11 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1,8 posto, odnosno identično kao i na ukciji od 19. ožujka. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 69,88 posto.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana, pak, na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 240 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 235 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 97,663 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,4 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,482 kune, uz kamatu od 2,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,52 kune, po kamatnoj stopi od 2,55 posto, odnosno identično kao i na prošlotjednoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 38,3 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 02. travnja 2013. godine.
7. Hrvatska izdala 10-godišnju obveznicu u iznosu 1,5 milijardi dolara
Hrvatska je u utorak izdala 10-godišnju obveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara, a konačni je prinos 5,625 posto, izvijestio je u utorak Reuters pozivajući se na tržišne izvore.
Time je vlada u Zagrebu revidirala konačnu cjenovnu smjernicu koja je iznosila 5,625 do 5,75 posto, objavio je specijalizirani Reutersov servis IFR.
U početnoj je smjernici bila određena cijena od "oko 5,875 posto".
Aranžeri izdanja su Bank of America Merrill Lynch, Deutsche Bank, Goldman Sachs i JP Morgan.
Predstavnici hrvatskog Ministarstva financija su početkom prošlog tjedna započeli sastanke s potencijalnim ulagačima u hrvatske državne obveznice, a tada je najavljeno da bi sastanci u nekoliko financijskih središta u Europi i Americi mogli bi potrajati do sredine ovog tjedna.
8. Depoziti građana u bankama 27 milijardi kuna veći od kredita
Uz umjereni proces razduživanja stanovništva kod banaka u Hrvatskoj istodobno rastu štedni i oročeni, kunski i devizni depoziti građana pa ponovno raste razlika između iznosa kredita i depozita građana u bankama u korist štednje.
Tako su, po stanju na kraju prošle godine, hrvatski građani imali u bankama 27 milijardi kuna više depozita nego kredita, što je najveći iznos u zadnjih desetak godina, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.
Krediti banaka stanovništvu na kraju 2012. iznosili su ukupno 126,6 milijardi kuna, dok su istodobno građani u bankama imali ukupno 153,6 milijardi kuna depozita.
Drugo je pak pitanje kako su među građanima 'raspoređeni' depoziti, a kako krediti.
Krajnje pojednostavljeno rečeno na svakog bi zaposlenog u Hrvatskoj 'otpadalo' 94.650 kuna kredita i 114.811 kuna depozita.
Na ponašanje građana u vezi kredita presudan je utjecaj gospodarske krize, nezaposlenosti, realnog pada plaća i neizvjesnosti u pogledu budućih dohodaka, što isto tako utječe i na povećanu sklonost štednji, dakako onih, koji imaju što štedjeti.
Ukupni krediti stanovništvu na kraju 2012. bili su nominalno za 1,6 posto ili za 2,1 milijardu kuna manji nego u godini prije, a prvi put smanjeni su stambeni krediti, za oko 405 milijuna kuna, na 59,2 milijarde kuna. Udio stambenih u ukupnim kreditima građana iznosi gotovo 47 posto.
Krediti stanovništvu čine oko 45 posto od ukupnih kredita banaka institucionalnim sektorima.
Istodobno su lani ukupni depoziti stanovništva nominalno povećani za oko 4,3 posto ili za 6,3 milijarde kuna u odnosu na godinu prije.
Više od 79 posto ukupnih depozita u bankama u Hrvatskoj odnosi se na depozite stanovništva.
Građani su tako krajem 2012. u bankama imali 22,7 milijardi kuna kunskih i 130,8 milijardi kuna deviznih depozita.
U odnosu na godinu prije kunski depoziti stanovništva povećani su za 7,6 posto ili za 1,6 milijardi kuna, dok su devizni depoziti građana nominalno porasli za 3,7 posto ili za 4,7 milijardi kuna, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskog povećanja deviznih depozita sektora stanovništva tijekom ljetnih mjeseci.
U ukupnim kunskim depozitima kod banaka oni stanovništva čime 57,2 posto, a devizni čak 85,4 posto.
Razlika između iznosa ukupnih kredita i depozita građana u korist štednje stanovništva raste u zadnjih nekoliko godina nakon što je zadnji put u 2008. situacija bila obrnuta, na kraju te godine iznos kredita građanima bio je za 5,1 milijardu kuna veći od depozita.
U doba kreditnog buma, u 2007. godini krediti građana kod banaka za 6,3 milijarde kuna su premašivali njihove štedne i oročene depozite, dok je u prijašnjim godinama situacija bila obrnuta.
No, razlika od 27 milijardi kuna u korist štednje nije zabilježena u zadnjih desetak godina, na kraju 2002. primjerice iznosila je 24,4 milijarde kuna.
Krediti banaka stanovništvu kao i depoziti građana u bankama danas su u gotovo dvostruko veći nego 2004. godine.
Kod aktualiziranih pitanja dužničke krize treba pak imati u vidu i kako najviše problema sa servisiranjem kredita imaju trgovačka društva kod kojih je upitna naplata svake pete kune kredita.
Po podacima HNB-a, od ukupno 122,9 milijardi kuna kredita poduzeća, u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih je 20,10 posto ili 24,7 milijardi kuna.
Kod stanovništva pak 'loših' je kredita nešto više od 11 milijardi kuna, što je udio od 8,61 posto.
Stanovništvo se najviše zadužilo putem stambenih kredita, krajem prošle godine ti su krediti iznosili više 59 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 5,22 posto ili za 3,1 milijardu kuna.
Po veličini kod stanovništva slijede ostali krediti s iznosom od 56,5 milijardi kuna krajem prošle godine, a kod tih kredita udio loših je 12,16 posto, ili iznos od 6,9 milijardi kuna.
Najveći udio nenaplativih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 21,33 posto ili 695 milijuna kuna.
Udio nenaplativih autokredita kod stanovništva je 4 posto, a isti je postotak i 'loših' kredita i po kreditnim karticama.
9. Nelikvidnost ponovno iznad 40 milijardi kuna
Ukupan iznos dospjelih nepodmirenih obveza poslovnih subjekata u Hrvatskoj u veljači je ponovno premašio 40 milijardi kuna te je iznosio 40,05 milijardi kuna, a raste i broj građana koji su u blokadi kao i iznos njihovih dugovanja koji je gotovo dosegnuo 18,4 milijarde kuna.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje zadnjeg dana veljače u blokadi je bilo 253.350 građana, ili njih 4.321 više nego krajem siječnja, a njihova ukupna dugovanja u odnosu na siječanj povećana su za oko 400 milijuna kuna, ili za 2,2 posto te iznose ukupno 18,37 milijardi kuna, pokazuju podaci koje je danas objavila Financijska agencija.
Usporedba s Fininim podacima s kraja prošle godine pokazuje da je broj građana koji su zbog neizvršenih plaćanja završili u blokadi porastao za 7.909 osoba, a njihov je ukupni dug povećan za 690 milijuna kuna.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje krajem veljače bilo je blokirano 65.488 poslovnih subjekata sa 53.564 zaposlena, a ukupna vrijednost njihova dugovanja iznosila je 40,05 milijardi kuna.
U usporedbi s krajem siječnja, broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za njih 16, no iznos njihovih prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje je porastao za 0,2 posto, ili za 76,7 milijuna kuna.
Usporede li se Finini podaci za veljaču ove godine s prošlogodišnjim prosincem, broj blokiranih poslovnih subjekata manji je za 2,8 posto, ili za oko 1.900 subjekata, a ukupan iznos dugovanja smanjen je za 5,6 posto, ili za 2,4 milijarde kuna.
Prema trajanju blokade i u veljači dominiraju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi - u blokadi dužoj od 360 dana bio je 50.461 poslovni subjekt, a iznos njihovih neizvršenih obveza za plaćanje iznosio je 34,2 milijarde kuna.
Po podacima Fine, broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od godinu dana je za 2,9 posto manji nego krajem prošle godine, a iznos njihove blokade manji je za 1,9 posto.
U blokadi pak do 60 dana bila su krajem veljače 3.764 poslovna subjekta s iznosom od 1,03 milijarde kuna, što je za 846 subjekata manje nego krajem prošle godine, no iznos blokade je veći za 132,8 milijuna kuna.
Od ukupnog broja blokiranih poslovnih subjekata njih dvije trećine, ili 43.205 su subjekti bez zaposlenih, a iznos njihovih blokada je 23,2 milijarde kuna, što je 58 posto ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.
Od ukupno 65.488 blokiranih poslovnih subjekata, manje od polovine su pravne osobe, ili njih 31.113, ali se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupno neizvršenih osnova za plaćanje, 79 posto, ili 31,6 milijardi kuna.
Krajem veljače bilo je blokirano 34.375 fizičkih osoba, s iznosom prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od 8,4 milijarde kuna.
I kod pravnih i fizičkih osoba dominiraju oni u dugotrajnoj blokadi - u blokadi dužoj od godinu dana bilo je 22.879 pravnih osoba s iznosom blokade od 26,5 milijardi kuna, kao i 27.582 fizičke osobe s iznosom blokada od 7,7 milijardi kuna.
Također, kod dugotrajno blokiranih i pravnih i fizičkih osoba velik je dio njih bez zaposlenih - u dugotrajnoj blokadi krajem veljače bilo je 17.424 pravnih osoba bez zaposlenih s iznosom blokade od 16,1 milijardu kuna, kao i 17.594 fizičke osobe s iznosom prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje od 4,5 milijardi kuna.
10. Stojić: relativno povoljno zaduživanje usporava nužne reforme
Visoka likvidnost na međunarodnom financijskom tržištu omogućila je zadnjih mjeseci zemljama lošeg kreditnog rejtinga uspješno i povoljno zaduživanje, kako će vjerojatno biti i s Hrvatskom, koja izdaje obveznice na američkom tržištu, no to će samo odgoditi nužnu fiskalnu konsolidaciju, kazao je danas direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) Hrvoje Stojić.
Na predstavljanju HAAB-ove publikacije "Macroeconomic Outlook 2013-2014" Stojić je kazao i kako u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 2 posto, što je nešto više od ranije prognoziranog pada za 1,5 posto.
Kao razloge nastavka pada BDP-a naveo je, uz ostalo, nastavak razduživanja zbog neizvjesnih rezultata predstečajnih nagodbi i troškova regulacije, rast nezaposlenosti, slabiju ino potražnju, ali i usporenu fiskalnu štednju.
Stojić smatra da je nedavni rebalans državnog proračuna korak u dobrom smjeru smanjenja deficita od 0,5 posto BDP-a, ali ne donosi nužne reforme na rashodovnoj strani, što ukazuje na smanjene ambicije Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju reformskim potezima u mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom sustavu.
Dijelom su razlog tome skori lokalni izbori, ali dodao je, fiskalna će konsolidacija biti usporena dokle god traju relativno povoljni uvjeti na financijskom tržištu, odnosno dokle god se možemo relativno povoljno zaduživati, što pak povećava rizik od previsoke razine javnog duga, koji bi do kraja 2014. mogao premašiti 80 posto BDP-a.
To bi se moglo promijeniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kada je vjerojatan i ulazak Hrvatske u tzv. Proceduru pretjeranog deficita (EDP), što bi trebalo djelovati stabilizacijski, s obzirom da će se fiskalna konsolidacija ubuduće temeljiti na institucionalnim pravilima i strukturnim mjerilima.
Stojić u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 2 posto, uslijed razduživanja privatnog sektora, rasta nezaposlenosti i neizvjesnih izgleda u okruženju, posebice slabije potražnje od strane hrvatskih glavnih trgovinskih partnera. Također, ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz CEFTA-e, što sa sobom nosi jednokratni negativni učinak, koji se procjenjuje na 0,4 do 0,5 posto BDP-a.
Inflaciju u ovoj godini pak očekuje na nižoj prosječnoj razini nego u 2012., odnosno na oko 3 posto, a među čimbenicima koji će najviše utjecati na njeno kretanje izdvaja zamjenu nulte stope PDV-a stopom od 5 posto, više trošarine na duhanske proizvode te daljnje usklađenje cijena energenata s tržišnim razinama.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821