Zastupnici u Domu naroda na sjednici održanoj u Sarajevu potvrdili su samo imenovanje Mladena Srdića koji je bio kandidat iz reda srpskog naroda.
Kandidatkinja iz reda hrvatskog naroda Dragica Dragičević nije dobila dovoljan broj zastupničkih glasova a bošnjački kandidat Šahbaz Džihanović je dobio potrebnu natpolovičnu potporu no ipak nije izabran jer je njegovo imenovanje spriječila većina u bošnjačkom klubu zastupnika koju čine članovi Stranke demokratske akcije (SDA) i koji su se pozvali na institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Izborom samo jednog suca nisu ispunjeni uvjeti za konstituiranje posebnog vijeća pri Ustavnom sudu FBiH koje treba odlučivati o tome je li nekom odlukom ugrožen vitalni interes nekog od konstitutivnih naroda.
O uspostavi tog vijeća ovisi i rasplet krize izvršne vlasti jer je SDA u veljači spriječila da se entitetskoj vladi izglasa nepovjerenje upravo pozivanjem na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Izglasavanje nepovjerenja vladi inicirali su Socijaldemokratska partija (SDP), HDZ BiH, HDZ 1990. i Savez za bolju budućnost (SBB) u pokušaju da smijene ministre iz SDA, Hrvatske stranke prava i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB).
"Ovime su i Ustavni sud i cijela Federacija BiH u blokadi", kazao je predsjedatelj Doma naroda Radoje Vidović (HDZ BiH) po okončanju glasovanja.
Izjavio je kako je sada jedino rješenje da se u rasplet krize umiješa Ured visokog predstavnika (OHR).
"U protivnom ova će kriza trajati u nedogled", kazao je Vidović.
SDA je protivljenje imenovanju Džihanovića obrazložila konstatacijom kako je on osoba dvojbenih moralnih kvaliteta jer je on bio pod istragom zbog sumnje da je radeći tijekom rata kao generalni konzul BiH u Muenchenu protuzakonito dodjeljivao državljanstva BiH osobama koje na to nisu imale pravo.
Posebno istražno povjerenstvo utvrdilo je kako je sporno najmanje petnaest državljanstava iza kojih je svojim potpisom stajao Džihanović no on zbog toga nikada nije zakonski procesuiran jer je cijeli predmet dospio u zakonsku zastaru.
Protivljenje imenovanju Džihanovića za suca entitetskog Ustavnog suda iskazao je i predsjednik Federacije Živko Budimir iako je takav prijedlog ranije potpisao.
"Napravio sam to pod pritiskom okolnosti u kojima se nalazi FBiH, a zbog nemogućnosti drugačijeg dogovora s dvojicom dopredsjednika. Sporan je bio isključivo Šahbaz Džihanović za koga sam ja tražio dodatne provjere nakon što sam primio izvještaj komisije koja je utvrdila da je Džihanović u Muenchenu izdavao državljanstva BiH protivno važećim zakonima", kazao je pred zastupnicima Budimir.
Kazao je i kako nema dvojbe da je Ustavni sud FBiH potrebno što prije popuniti no pri tom se mora voditi računa o kvaliteti kandidata.
"Ne možemo tamo imati bilo koga", kazao je Budimir.
Sarajevsko "Oslobođenje" je u izdanju od četvrtka prenijelo optužbe na Džihanovićev račun što ih je iznio Haris Smajlović koji je bio šef osiguranja bosanskohercegovačkog konzulata u Muenchenu.
Smajlović je ustvrdio kako Džihanović svoju poziciju konzula zlorabio tako što je "prodavao putovnice" BiH osobama koje na to nisu imale pravo. Cijena za to je navodno bila pet tisuća tadašnjih njemačkih maraka.