Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
20. ožujka 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. DZS: pad BDP-a u prošloj godini 2 posto
7. Izvozni poslovi Ericssona Nikole Tesle vrijedni 45 milijuna kuna
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
20. 03. 69.920.000 239.920.000 19.920.000 2,78
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 6.510.000 1,96 1 mjesec 9.300.000 2,15 Više od 3 mjeseca 4.110.000 5,50 Ukupno 19.920.000 2,78
Izvor: Tržište novca
Na Tržištu novca danas su ugovorene kunske i devizne pozajmice, no potražnja je tek djelomično podmirena zbog limita sudionika i niske kamatne stope.
Ponuda je danas dosegnula 239,92 milijuna kuna, što je otprilike 12,5 posto više nego dan ranije. Istodobno, tražilo se 69,92 milijun kuna novca, što je otprilike 10 posto više.
Najviše je ugovoreno jednomjesečnih pozajmica, 9,3 milijuna kuna, i to po kamatnoj stopi od 2,15 posto, što je 0,35 postotnih bodova manje nego dan ranije.
Prekonoćnih pozajmica ugovoreno je 6,51 milijun kuna, uz kamatu od 1,96 posto odnosno 0,38 postotnih bodova nižu nego prethodnoga dana.
Danas su ugovorene i pozajmice s rokom vraćanja za više od tri mjeseca, u visini od 4,11 milijuna kuna, i kamatnu stopu od 5,5 posto.
Ukupni kunski promet na Tržištu novca danas je tako dosegnuo 19,92 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa bila 2,78 posto ili 0,41 postotni bod viša nego jučer.
„Ponuda kuna na Tržištu novca Zagreb višestruko nadmašuje potražnju za njima. Unatoč tome potražnja je tek djelomično podmirena zbog limita sudionika i zbog niske kamatne stope. Zbog ročnih plasmana prosječna dnevna kamatna stopa porasla je na 2,78 posto“ navodi se u priopćenju s Tržišta novca Zagreb.
Danas su ugovorene i devizne pozajmice, i to u vrijednosti od 700.000 eura, na rok od dva tjedna, i uz kamatu od 2 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: porast Crobexa, promet nevelik
Oba osnovna dionička indeksa Zagrebačke burze danas su zabilježila porast vrijednosti, i to Crobex za 0,48 posto, na 1.994,11 bodova, a Crobex10 za 0,45 posto, na 1.109,94 boda.
Osim 'glavnih', rast vrijednosti bilježi i većina sektorskih indeksa, izuzev indeksa građevinskog sektora, čija je vrijednost smanjena za 0,48 posto. Najveći porast vrijednosti je pak zabilježio indeks sektora prijevoza, CROBEXtransport, za 2,38 posto.
Današnji redovni promet Zagrebačke burze iznosio je 11,8 milijuna kuna.
Najveći dio tog prometa, od 4,8 milijuna kuna, ostvaren je dionicama HT-a, a to su ujedno i jedina dionica kojom je u današnjem trgovanju ostvaren milijunski promet. Pritom je cijena dionice HT-a smanjena za 0,51 posto, na 216,27 kuna.
Po prometu, od 797,5 tisuća kuna, slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, kojoj je cijena porasla za 0,42 posto, na 1.538,03 kune.
Iz Ericssona Nikole Tesle danas su izvijestili o novim izvoznim poslovima na tržištima Kosova, Bosne i Hercegovine te Crne Gore, vrijednima ukupno više od 45 milijuna kuna.
S prometom od 620,8 tisuća kuna dan je završila dionica Vupika, i to uz rast cijene za 1,91 posto, na 133,50 kuna. Dionici Diokija, kojom je ostvareno 523,9 tisuća kuna prometa, cijena je porasla 0,35 posto, na 20,04 kune.
Dionicama Industrogradnja grupe i Ine ostvareno je pak po više od 450 tisuća kuna prometa, pri čemu su obje zabilježila rast cijene. Dionica Ine poskupjela je za 1,63 posto, na 4.250 kuna, dok je cijena dionice Industrogradnje porasla za čak 14,51 posto, na 117,99 kuna, što je najveća promjena cijene zabilježena danas među trgovanijim dionicama.
Promet od 378,6 tisuća kuna imala je danas dionica Đuro Đaković Holdinga kojoj je cijena porasla za 1,47 posto, na 88,99 kuna. Dionici Atlantske plovidbe cijena je pak porasla za 4,60 posto, na 341 kunu, uz promet od 314,8 tisuća kuna.
Od značajnijih novosti objavljenih danas putem Zagrebačke burze izdvaja se obavijest Dukata o namjeri objave ponude za preuzimanje preostalih dionica Ljubljanskih mljekara.
Dukat trenutno ima 50,285 posto dionica Ljubljanskih mljekara, a u obavijesti na Zagrebačkoj burzi najavljuju da će ponudu za preuzimanje objaviti najkasnije u idućih mjesec dana.
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,09 posto
Mirex indeks, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u utorak je pala za 0,09 posto, na 181,5644 boda, pri čemu su oslabile obračunske jedinice sva ta četiri fonda.
Prema danas objavljenim podacima HANFA-e, najviše je, 0,17 posto, skliznula vrijednost obračunske jedinice Erste Plavog fonda, na 187,6656 bodova. S padom od 0,14 posto, na 181,0453 boda, slijedio je Raiffeisen mirovinski fond, dok je vrijednost obračunske jedinice PBZ Croatia osiguranja skliznula 0,08 posto, na 166,0906 bodova, a AZ fonda 0,03 posto, na 186,1974 boda.
I većina dobrovoljnih mirovinskih fondova zabilježila je u utorak gubitke, između 0,01 i 0,20 posto. Obračunske jedinice triju fondova ostale su gotovo nepromijenjene u odnosu na prethodni dan, dok je šest fondova dobilo na vrijednosti.
Pritom je najviše, 0,06 posto, porasla vrijednost obračunske jedinice AZ Zabe, dok su fondovi AZ benefit i ZDMF Autocesta Rijeka-Zagreb na vrijednosti dobili 0,04 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
18. 03. 19. 03.
Mirex 181,7275 181,5644 -0,09
AZ OMF* 186,2523 186,1974 -0,03
Erste Plavi OMF. 187,9895 187,6656 -0,17
PBZ Croatia osig.OMF 166,2306 166,0906 -0,08
Raiffeisen OMF 181,2947 181,0453 -0,14
AZ benefit DMF** 195,3116 195,3993 0,04
AZ profit DMF 218,3175 218,3181 0,00
Croatia osiguranje DMF 134,6635 134,6507 -0,01
Erste Plavi Expert DMF 158,1903 157,8666 -0,20
Erste Plavi Protect DMF 158,9056 158,9190 0,01
Raiffeisen DMF 172,5450 172,3700 -0,10
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,4738 107,5140 0,04
Auto Hrvatska ZDMF 121,1147 121,0097 -0,09
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,7132 209,6952 -0,01
AZ Hr. kontrola zračne plov. 204,3612 204,3684 0,00
AZ VIP ZDMF 220,8079 220,4847 -0,15
AZ ZABA 101,3489 101,4088 0,06
AZ Zagreb ZDMF 160,0396 160,0724 0,02
ZDMF cestarski fond 139,9063 139,6958 -0,15
ZDMF Croatia osiguranje 118,2603 118,2651 0,00
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,2648 179,9850 -0,16
ZDMF HEP grupa 124,2414 124,2189 -0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,4808 134,4660 -0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind. 194,0797 193,8042 -0,14
ZDMF Novinar 166,0003 165,7390 -0,16
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4600 136,4730 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,5237 120,4764 -0,09
ZDMF T-HT 155,0615 155,1231 -0,03
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.455 14.452 Tokyo/Nikkei - 12.468 London/FTSE-100 6.458 6.441 Frankfurt/DAX 30 8.006 7.947
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u utorak S&P 500 indeks oslabio treći dan zaredom, no gubici su ublaženi pred kraj trgovanja, nakon što je ciparski parlament odbio prijedlog oporezivanja depozita u bankama.
Dow Jones ojačao je 3 boda, ili 0,03 posto, na 14.455 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,24 posto, na 1.548 bodova, a Nasdaq indeks 0,26 posto, na 3.229 bodova.
U nedostatku značajnijih poticajnih vijesti, burzovni su indeksi većinu dana proveli u minusu. No, gubici su ublaženi nakon što je ciparski parlament odbio prijedlog eurozone i MMF-a da uvede do 10 posto poreza na štedne uloge u bankama, ako želi dobiti paket pomoći od 10 milijardi eura.
Premda su ministri financija eurozone ublažili ton i ponudili ciparskim vlastima da od poreza izuzmu štedne uloge do 100 tisuća eura, čija je sigurnost zajamčena u cijeloj EU, parlament je poručio da prijedlog međunarodnih kreditora smatra ucjenom i racijom na bankarskim sredstvima.
Ipak, pregovori o pomoći Cipru, kako bi izbjegao bankrot, se nastavljaju, a iz eurozone je zatražen protuprijedlog kako ta država kani namaknuti potrebna sredstva.
Odbijanje prijedloga o oporezivanju štednje u bankama ublažilo je strahovanja ulagača da bi štediše i u drugim članicama eurozone mogli pohrliti u banke kako bi izvukli svoje depozite.
„No, bez obzira na ishod glasanja u ciparskom parlamentu, problem i dalje postoji. Nitko ne zna kako će se provesti financijsko restrukturiranje Cipra“, kaže Nicholas Colas, strateg u tvrtki ConvergEx Group.
Zabrinuti ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica. Nakon što je u ponedjeljak skočio više od 18 posto, jučer je VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija porastao dodatnih 7,7 posto.
Među najvećim je gubitnicima bio energetski sektor jer je pala cijena nafte, a oprezno se trgovalo i bankarskim dionicama jer su zbog kontroverznog prijedloga Cipru dionice europskih banaka i jučer bile pod snažnim pritiskom.
S druge strane, blago su porasle cijene dionica građevinskih kompanija, nakon podataka da je u veljači u SAD-u porastao broj građevinskih dozvola, kao i broj započetih gradnji kuća.
Na većini azijskih burzi u srijedu se trgovalo oprezno jer nije bilo vijesti koje bi potaknule ulagače.
Burzovni indeksi u Singapuru, Australiji i Južnoj Koreji bili su u 7,30 sati u minusu između 0,2 i 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju skočile više od 2, a u Hong Kongu oko 0,6 posto, što se zahvaljuje špekulacijama da kineske vlasti neće uvesti tako stroge mjere za ograničavanje rasta tamošnjeg tržišta nekretnina kao što se mislilo.
Na Tokijskoj se burzi zbog blagdana u srijedu nije radilo, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer.
Cijene dionica na europskim burzama ojačale su u srijedu budući da investitori procjenjuju da se financijska kriza na Cipru neće proširiti na ostatak eurozone i da će monetarna politika i dalje pružati potporu dionicama.
Europska središnja banka otklonila je rizik skorog sloma ciparskih banaka, poručivši da je spremna osigurati likvidnost Cipru, iako u određenim granicama, što je pomoglo popraviti raspoloženje.
Cipar ujedno pokušava ishoditi pomoć Rusije nakon što je ciparski parlament odbacio prijedlog o oporezivanju bankovne štednje kao uvjetu za dobivanje 10 milijardi eura pomoći od Europske unije.
Trgovci smatraju da će s obzirom na ograničene potrebe za financiranjem Cipar na koncu postići dogovor s međunarodnim zajmodavcima i time otkloniti opasnost prelijevanja krize na druge zemlje eurozone.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2930 1,2956 1,2854
USD/JPY 95.580 95.640 94.810
GBP/USD 1,5116 1,5158 1,5025
USD/CHF 0,9442 0,9481 0,9435
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura u srijedu se oporavio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, poduprt kupovinama kojima su se ulagači okrenuli, uvjereni da će dogovor s Ciprom ipak biti postignut.
Euro je ojačao prema dolaru 0,6 posto i njime se trgovalo po 1,2961 dolar. Time je odskočio s najniže razine u četiri mjeseca od 1,28435 dolara, na koju se spustio u utorak.
U sličnom postotku dolar je bio na dobitku prema jenu, ojačavši za 0,5 posto, na 95,59 jena.
Ciparski parlament odbacio je u utorak predloženi porez na depozite u bankama koji je bio preduvjet za međunarodnu pomoć prezaduženoj članici eurozone. Takva odluka zastupnika potaknula je val rasprodaja eura, srušivši nakratko njegov tečaj prema dolaru na najnižu razinu u protekla četiri mjeseca.
Na tržištima ipak prevladava mišljenje da će političari postići sporazum s Ciprom kako bi ga zadržali u zoni primjene jedinstvene valute, premda analitičari i trgovci kažu da euro ostaje ranjiv.
Pritiske na euro mogla bi po ocjeni pojedinih analitičara izazvati odluka američke središnje banke Fed o programu kupnje imovine, koja se očekuje po završetku dvodnevnog zasjedanja, jer bi se ponovno u fokusu mogle naći razlike između poboljšanog stanja u američkom gospodarstvu i krhkog gospodarstva eurozone.
"Stanje na Cipru kratkoročni je problem koji samo pridonosi slabljenju eura", kazala je Asmara Jamaleh, valutna analitičarka u banci Intesa Sanpaulo. "Postoje važniji razlozi koji bi trebali pritiskati euro u kratkoročnoj perspektivi, ponajprije usporedba poboljšanog stanja američkog gospodarstva sa slabim stanjem gospodarstva eurozone", dodala je.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 18. 03. USLIB 0,15600 + 0,003 0,20370 0,28210 0,44790 18. 03. EULIB 0,01929 + 0,001 0,05929 0,13000 0,22643
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 21. ožujka
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5869 5,8745 8,8933 6,1587 6,2126 8,7941
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,07 posto, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,586924 kune.
Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je tako oslabila prema švicarskom franku za 0,20 posto, američkom dolaru za 0,21 posto, a prema britanskoj funti za 0,35 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,212679 kuna, dolara 5,874506 kuna i funte 8,893358 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 21. ožujka
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,0587 9,1262 6,3758 OTP Banka Hrvatska 7,6486 5,9978 9,0583 6,3497 Štedbanka 7,6806 6,0623 9,0796 6,3427 Partner banka 7,6550 6,0520 9,0789 6,3630 Erste&Steiermarkische 7,6520 6,0360 9,1390 6,3920 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,0997 9,2072 6,4761 Splitska banka 7,6470 6,0352 9,1055 6,3765 Podravska banka 7,7659 6,0802 9,0963 6,3653 Istarska kreditna banka 7,6550 6,0350 9,1423 6,4114 Karlovačka banka 7,6590 6,0590 9,1726 6,4077 Croatia banka 7,6552 6,0501 9,0996 6,3922 Sberbank 7,6750 6,0331 9,1157 6,4301 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 6,0622 9,1352 6,4122 Fina 7,6200 6,0997 9,2072 6,4761 Privredna banka 7,6450 6,1252 9,0848 6,4213 Centar banka 7,6506 6,0037 9,1156 6,3990
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6044 5,8721 8,8857 6,2163 Zagrebačka banka 7,6500 5,9755 9,0010 6,2883 OTP Banka Hrvatska 7,6350 5,9686 8,9963 6,3187 Štedbanka 7,6500 5,9905 8,9897 6,2799 Partner banka 7,6450 6,0102 9,0310 6,3498 Erste&Steiermarkische 7,6400 6,0029 9,0881 6,3569 Hrvatska poštanska banka 7,6400 6,0096 9,0712 6,3804 Splitska banka 7,6370 5,9620 9,0389 6,3144 Podravska banka 7,7652 5,9802 9,0563 6,3353 Istarska kreditna banka 7,6450 6,0000 9,0356 6,3804 Karlovačka banka 7,6490 5,9880 9,0651 6,3327 Croatia banka 7,6400 6,0090 9,0374 6,3549 Sberbank 7,6550 6,0037 9,0712 6,3991 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,9621 9,0351 6,3121 Fina 7,6000 6,0096 9,0712 6,3804 Privredna banka 7,6350 6,0051 8,9949 6,3577 Centar banka 7,6407 5,9743 9,0712 6,3679
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5589 5,8370 8,8326 6,1791 Zagrebačka banka 7,5500 5,7734 8,6966 6,0757 OTP Banka Hrvatska 7,5213 5,7288 8,7304 6,0770 Štedbanka 7,5352 5,7508 8,6301 6,0287 Partner banka 7,5450 5,7200 8,7394 6,0841 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,7217 8,6621 6,0591 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,7276 8,6888 6,0511 Splitska banka 7,5370 5,7569 8,7280 6,1155 Podravska banka 7,5300 5,7612 8,7223 6,1437 Istarska kreditna banka 7,5400 5,7000 8,6291 6,0281 Karlovačka banka 7,5350 5,7000 8,6169 6,0286 Croatia banka 7,5505 5,7305 8,7030 6,0878 Sberbank 7,5550 5,7394 8,7333 6,1195 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7619 8,7349 6,1119 Fina 7,5400 5,7276 8,6888 6,0511 Privredna banka 7,5350 5,7122 8,7290 6,0476 Centar banka 7,5406 5,7746 8,7332 6,0573
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,7157 8,6096 6,0149 OTP Banka Hrvatska 7,5092 5,6937 8,6417 6,0336 Štedbanka 7,5051 5,6933 8,5438 5,9685 Partner banka 7,5350 5,6894 8,6965 6,0636 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,6980 8,6180 6,0340 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6417 8,5584 5,9603 Splitska banka 7,5270 5,7012 8,6614 6,0658 Podravska banka 7,5150 5,6912 8,6323 6,0937 Istarska kreditna banka 7,5350 5,6900 8,7243 6,0262 Karlovačka banka 7,5300 5,6400 8,5383 5,9646 Croatia banka 7,5353 5,6953 8,6407 6.0505 Sberbank 7,5350 5,7100 8,6888 6,0884 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,6618 8,6348 6,0118 Fina 7,5200 5,6417 8,5584 5,9603 Privredna banka 7,5250 5,6551 8,6417 5,9871 Centar banka 7,5307 5,7423 8,7154 6,0262
6. DZS: pad BDP-a u prošloj godini 2 posto
Konačni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) potvrdili su prve procjene o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u četvrtom tromjesečju prošle godine za 2,3 posto u odnosu na isti kvartal 2011. te o padu na razini cijele prošle godine za 2 posto u odnosu na 2011.
Podaci DZS-a za četvrto tromjesečje prošle godine pokazuju pad svih sastavnica domaće potražnje, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan s obzirom na rast izvoza roba i usluga uz istovremeni pad uvoza.
Najveći pad na tromjesečnoj razini bilježe bruto investicije u fiksni kapital koje su u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bile manje za 4,9 posto u odnosu na četvrti kvartal 2011. Potrošnja kućanstava, koja je i najznačajnija kategorija u BDP-u, u zadnjem tromjesečju prošle godine u odnosu na zadnji kvartal 2011. pala je za 4,2 posto, što je najveća tromjesečna stopa pada od prvog tromjesečja 2010. godine.
Pad se u četvrtom tromjesečju prošle u odnosu na isto tromjesečje 2011. bilježi i kod potrošnje države i to za 2 posto.
Pozitivan doprinos imao je samo neto izvoz s obzirom da je u zadnjem tromjesečju 2012. u odnosu na isto razdoblje 2011. zabilježen rast izvoza roba i usluga za 3,2 posto, dok je istodobno uvoz roba i usluga pao za 1,6 posto.
Statistički podaci na razini cijele prošle godine pokazuju da je osobna potrošnja nakon blagog rasta od 0,2 posto u 2011. u prošloj godini pala za 3 posto. Negativna kretanja nastavljena su kod investicija kod kojih je pad na razini cijele prošle godine iznosio 4,6 posto, a nakon pada na godišnjoj razini od 6,4 posto u 2011. te za čak 15 posto u 2010. godini.
Treću godinu za redom nastavlja se i pad potrošnje države i u 2012. je iznosio 0,8 posto u odnosu godinu prije. Negativna kretanja u prošloj godini ublažio je tek rast izvoza roba i usluga za 0,4 posto uz pad uvoza roba i usluga za 2,1 posto.
Podaci DZS-a o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) pokazuju da je u zadnjem tromjesečju prošle godine BDV smanjen za 3,3 posto u odnosu na isti kvartal godine prije, dok na razini cijele prošle godine pad iznosi 2,6 posto.
Najveći negativan doprinos i nadalje dolazi od građevinarstva koje bilježi pad četvrtu godinu za redom i u 2012. taj je pad iznosio 11,4 posto. Pad BDV-a i nadalje bilježe prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije i to za 4,9 posto u prošloj u odnosu na 2011. godinu, pri čemu je prerađivačka industrija imala i nešto veću stopu pada, od 5,2 posto.
Pad BDV-a nastavljen je i u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 6,2 posto, trgovini na veliko i malo, prijevozu, skladištenju, smještaju i pripremi usluživanja hrane za 2,4 posto, financijskoj i djelatnosti osiguranja za 2,2 posto, informacijama i komunikacijama za 1,6 posto, poslovanju nekretninama za 0,3 posto.
Rast BDV-a u 2012. u odnosu na 2011. zabilježen je kod ostalih uslužnih djelatnosti za 0,2 posto, javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za 0,7 posto te stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti za 1 posto.
Iz DZS-a u priopćenju o tromjesečnim procjenama BDP-a za prošlu godinu napominju kako su serije podataka usklađene prema godišnjem obračunu BDP-a za razdoblje od 2000. do 2010. godine.
Prema konačnim godišnjim podacima za 2010. BDP je u toj godini realno smanjen za 2,3 posto, što je veći pad od ranije objavljenih preliminarnih tromjesečnih procjena pada za 1,4 posto. Podaci za 2011. i 2012. su privremeni i dobiveni kao zbroj četiriju tromjesečja, a preliminarna procjena za 2011. ostala je nula posto.
7. Izvozni poslovi Ericssona Nikole Tesle vrijedni 45 milijuna kuna
Kompanija Ericsson Nikola Tesla izvijestila je danas o ugovorima s partnerima na kosovskom, bosansko-hercegovačkom i crnogorskom tržištu, koji za hrvatsku kompaniju predstavljaju nove izvozne poslove vrijedne više od 45 milijuna kuna.
Ericsson Nikola Tesla potpisao je s kosovskim operatorom Ipkom okvirni ugovor kojim se definiraju strateški odnosi dviju kompanija za sljedeće vremensko razdoblje.
Na tom je tržištu u tijeku i realizacija ranije ugovorenih projekata o hardverskoj i softverskoj nadogradnji pojedinih čvorova postojeće mreže, odnosno modernizaciji elemenata mreže koji su u Ipkovoj mobilnoj mreži zaduženi za prijenos podataka, kao i uvođenju novih WiFi (bežićna internetska veza) rješenja.
Na tržištu BiH Ericsson Nikola Tesla nastavlja suradnju s telekom operatorom HT Mostar, s kojim je ugovoreno proširenje radijskog dijela mreže te isporuka radio linkova (Ericssonovo Mini Link rješenje) za njihovo povezivanje.
S telekom operatorom Crnogorski Telekom Ericsson Nikola Tesla je potpisao novi višegodišnji ugovor kojim se definira suradnja u modernizaciji paketske jezgrene mreže tog operatora.
Realizacijom ugovora, navode iz Ericssona Nikole Tesle, crnogorski operator će prvi u grupi Deutsche Telekom imati implementirano najmodernije Ericssonovo rješenje koje će njegovim korisnicima omogućiti još veće brzine prijenosa podataka (Packet Core).
Iz Ericssona Nikole Tesle dodaju da je s Crnogorskim Telekomom dogovoren i niz projekata nadogradnje postojećih čvorova u mobilnoj i fiksnoj mreži.
U priopćenju se prenosi i izjava predsjednice Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordane Kovačević kako u toj kompaniji u idućem razdoblju očekuju otvaranje i kosovskog tržišta za nove mobilne tehnologije, budući da je Kosovo još uvijek jedina europska zemlja gdje ne postoji 3G signal.
Poštovani, zbog tehničkih poteškoća danas nismo mogli pripremiti tablice dionica na Zagrebačkoj burzi, ni izvješće o investicijskim fondovima.
Ispričavamo se i lijepo Vas molimo za razumijevanje.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821