Ministri financija eurozone dogovorili su se u petak navečer o 10 milijarda eura vrijednom paketu pomoći Cipru, koji uključuje uvođenje poreza na bankovnu štednju. Depoziti ispod 100.000 eura jednokratno bi se oporezovali sa 6,75 posto, a iznad tog iznosa sa 9,9 posto.
„Ciparsko gospodarstvo moglo bi u iduće dvije godine potonuti 15 posto ako se takve mjere primjene“, stoji u bilješci Nomure za klijente, koju prenosi agencija Marketwatch.
U zamjenu za hitan zajam, Cipar je pristao i na povećanje stope poreza na dobit za 2,5 postotna boda, odnosno na 12,5 posto.
U Nomuri procjenjuju da bi to moglo promijeniti ponašanje korporacija, posebice inozemnih, koje su zaslužne za polovinu ukupnih ciparskih primitaka od poreza na dobit.
Prema procjenama Europske komisije, ciparsko gospodarstvo ove bi godine moglo zabilježiti pad aktivnosti za 3,5 posto, a u idućoj za daljnjih 1,3 posto. Međutim, u Nomuri smatraju da će ta statistika biti znatno revidirana naniže.
Ubrzano smanjivanje ciparske industrije financijskih usluga za analitičare Nomure još je ozbiljnije, jer će imati dugoročni utjecaj na potencijal gospodarskog rasta te zemlje.
I analitičari Goldman Sachsa upozoravaju na dalekosežne posljedice jednokratnog oporezivanja ciparskih štednih depozita.
Po riječima analitičara te investicijske banke Jemeja Omahena, uvođenje poreza na bankovne depozite vjerojatno u ovome trenutku neće previše uzdrmati štediše, no u dugome roku ovo predstavlja „neugodan presedan“.
Razumno je očekivati, kaže Omahena, da će volatilnost depozita u zemljama koje imaju problema s prezaduženošću porasti zbog percepcije rizika po same depozite, kao i zbog toga što se sada po prvi puta ušteđevine percipiraju kao potencijalna porezna baza.