Osim toga, za opstanak brodogradnje potrebno je ponuditi proizvodne programe za izgradnju složenih brodova, tj. specijalnih brodova raznih namjena, te proširiti ili vratiti ciljana tržišta, posebice tradicionalna tržišta kao što su negdašnje nesvrstane zemlje, dodao je.
Mičetić je rekao i kako su se u Ministarstvu gospodarstva oslobodila dva visoka mjesta te se zauzeo za to da na njima budu osobe koje će znati raditi u interesu hrvatske brodogradnje.
Na konferenciji o brodograđevnoj industriji kao ishodištu industrijskog razvoja Primorsko-goranske županije i Hrvatske, osim predstavnika Hrvatske gospodarske komore (HGK), bili su predstavnici metaloprerađivačke industrije, Hrvatske brodogradnje - Jadranbroda, predstavnici riječkih poduzetnika zagovornika izgradnje LNG terminala u Omišlju i drugi.
Gordan Rubeša iz Jadranbroda rekao je da Jadranbrod s privatizacijom brodogradilišta gubi dosadašnju ulogu te da će od 1. srpnja ove godine njegovih 12 službenika u ime vlade nadzirati privatizaciju brodogradilišta i o tome izvješćivati tijela Europske unije.
Zlatan Bakalović, koji je predstavljen kao lobist izgradnje LNG terminala, ocijenio je da su dosad prema mogućim investitorima iz Katara učinjene sve moguće pogreške te da će Hrvatska uskoro, budući da se uskoro očekuje posjet katarskog emira, morati iskoristiti vjerojatno posljednju šansu za dolazak katarskih investitora. Napomenuo je da su u nekim zemljama u okruženju, primjerice Srbiji, osigurani uvjeti i da su već ostvarena mnoga katarska ulaganja.
Rekao je da se u vezi s ostvarivanjem LNG terminala u Rijeci okupila ekipa gospodarstvenika koja će, bude li trebalo, ponuditi i svoj projekt LNG terminala, tj. tehničku strukturu, inženjering i tehnologiju.
Bakalović je dodao da predlažu i osnutak katarsko-hrvatske brodarske kompanije koja bi omogućila izvoz hrvatske tehnologije, opreme i posada u Katar, zatim projekt plinske elektrane te udruživanje kvarnerskih brodogradilišta.