Tropske šume igraju važnu ulogu u svjetskom klimatskom sustavu jer apsorbiraju ugljični dioksid koji koriste za razvoj lišća, grana i korijenja. Procjenjuje se da u svojoj biomasi i tlu 'uskladište' oko 470 milijarda tona ugljika, a dio vrate u atmosferu kada bilje istrune ili izgori.
Zatopljenje izaziva suše i požare koji mogu uništavati drveće, ali procjene o tome koliki se dio šumskog pokrova može na taj način izgubiti zbog globalnog zagrijavanje razlikuju se.
Prema procjeni britanskih znanstvenika iz 2009. godine, 20 do 40 posto amazonskih prašuma moglo bi nestati unutar sljedećih sto godina ako prosječna temperatura poraste za dva stupnja Celzija, a u slučaju porasta za četiri stupnja, što je malo vjerojatno, nestalo bi 85 posto prašuma.
Prošlomjesečno istraživanje pokazuje da su amazonske prašume manje osjetljive i zbog toga što ugljični dioksid također djeluje kao vrsta gnojiva. U ovom istraživanju znanstvenici i tropski ekolozi iz Britanije, SAD-a, Australije i Brazila koristili su računalne simulacije temeljene na 22 klimatska modela kako bi proučili reakcije prašuma u Amerikama, Africi i Aziji na rastuće temperature u svijetu.
Gubitak prašuma utvrđen je samo u jednom slučaju u Središnjoj Americi i Amazoni.
"Zaključili smo da postoje dokazi o otpornosti prašuma u Amerikama, Africi i Aziji", kaže voditelj istraživanja Chris Huntingford iz britanskog centra za ekologiju i hidrologiju.
No, još uvijek ima nejasnoća oko toga kako ekosustavi odgovaraju na globalno zagrijavanje.
Dok nova istraživanja pokazuju da su prašume ipak otpornije na zagrijavanje, važno je sjetiti se da drugi faktori nisu uzeti u obzir u ovom istraživanju poput požara i krčenja šuma što će također utjecati na ugljik uskladišten u prašumama, kaže koautor istraživanja David Galbraith sa sveučilišta Leeds. Utjecaj tih faktora teško je procijeniti pa su potrebna daljnja istraživanja, dodaje.