U okviru projekta vrijednog nešto više od devet milijuna eura znanstvenici će prikupiti uzorke s dna brazda i nakon toga pokušat će uzgojiti bakterije i gljivice iz prikupljenih sedimenata kako bi oni bili podloga za otkrivanje novih antibiotika. Prikupljanje uzoraka započet će u brazdama uz obale Čilea i Perua, Novog Zelanda i Norveške te Antarktike.
Razlog zbog kojeg će stručnjaci posegnuti na morsko dno je da se u brazdama na dubinama od desetak kilometara, u izrazito neprijateljskim uvjetima, razvio život jedinstven za svaku pojedinu brazdu.
Do sada je vrlo malo uzoraka prikupljeno s dna oceanskih brazda i znanstvenici vjeruju da postoje veliki potencijali za otkrivanje antibiotika zbog tih ekstremnih uvjeta.
Stručnjaci upozoravaju da je na svijetu sve manje učinkovitih antibiotika zbog njihova čestog korištenja koje je dovelo do porasta rezistencije uzročnika bolesti. Od 2003. nije registriran nijedan potpuno novi antibiotik pa znanstvenici upozoravaju da bi se svijet za 10 do 20 godina mogao vratiti u predantibiotsku eru u kojoj će infekcije koje se danas uspješno liječe biti fatalne jer će njihovi uzročnici biti otporni na sve antibiotike.
Znanstvenici očekuju da će rad na sedimentima prikupljenima iz brazda trajati oko 18 mjeseci i ako se pronađu novi antibiotici oni će biti u prometu unutar desetak godina.