Ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Sredoje Nović kazao je novinarima uoči sastanka kako je riječ o iznimno važnom projektu jer četiri države regije po prvi put samostalno i bez poticaja sa strane te s velikim entuzijazmom rade na valoriziranju zajedničkog kulturnog dobra.
"Ovo je jedan u nizu razgovora koji teku u kontinuitetu", kazao je Nović podsjetivši kako je riječ o projektu potaknutom prije dvije godine.
Podsjetio je kako je cilj do kraja godine, a možda i do jeseni završiti sve tehničke, normativne i pravne pretpostavke za predaju nominacijskog dosjea UNESCO-u.
Ukoliko dosje bude prihvaćen, slijedi valorizacija nekropola koju na terenu provode stručnjaci UNESCO-a, a ukoliko oni daju pozitivno mišljenje stećci bi mogli biti uvršteni na popis svjetske kulturne baštine 2014. godine.
Na području četiri države sačuvano je više od 70 tisuća stećaka na oko 3.300 lokacija.
U Hrvatskoj je poznato više od 400 lokaliteta sa stećcima i to u južnim dijelovima zemlje, ponajviše u zaleđu dalmatinske obale, a negdje i na samoj obali, od Konavala do sjeverne Dalmacije te u južnom i središnjem dijelu Like. Posebno su česti u okolici Dubrovnika, oko ušća Neretve, u Makarskom primorju te Vrgoračkoj, Imotskoj i Sinjskoj krajini. Po svim aspektima svoje pojave i razvoja stećci ostaju jedna od specifičnosti hrvatske kulturne baštine.
Najbolje sačuvani lokaliteti u Hrvatskoj su lokalitet Cista Velika-Velika i Mala Crljivica, općina Cista Provo, Splitsko-dalmatinska županija i lokalitet Dubravka-Sv. Barbara, općina Konavle, Dubrovačko-neretvanska županija.