Priča o Sarajevskoj hagadi već desetljećima intrigira svijet, a posebnu pozornost privukla je nakon što je u dramatičnim okolnostima spašena od uništenja 1992. godine kada je počeo rat u BiH, a Zemaljski muzej BiH, u kojemu je čuvana, iznenada se našao na prvoj crti bojišnice.
U Drugom svjetskom ratu Hagadu su pak pokušali iz Sarajeva odnijeti nacisti, no u tome nisu uspjeli jer ju je sakrila i sačuvala jedna muslimanska obitelj.
Sam rukopis je svojevrsno svjedočanstvo o progonu Židova iz srednjovjekovne Španjolske, od kojih su neki spas potražili i našli upravo u BiH prenijevši u tu zemlju i ovaj spis koji danas ima neprocjenjivu vrijednost.
Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je ranije ovog mjeseca odbilo ponudu iz New Yorka, uz obrazloženje kako je Zemaljski muzej BiH u kojemu se čuva Hagada zatvoren pa njegovi stručnjaci nisu u prilici donijeti odgovarajuće upute o načinu čuvanja i prijevoza tog dragocjenog rukopisa.
Zemaljski muzej BiH zatvoren je odlukom njegova osoblja od listopada 2012. godine. Zaposleni u muzeju na taj način prosvjeduju jer nije riješeno financiranje njegova rada, što je rezultat politički motiviranih rasprava o tome je li muzej, što ga je prije punih 125 godina utemeljila austro-ugarska uprava, sada institucija od državnog, entitetskog ili tek županijskog značaja.
Židovska zajednica BiH predvođena Jakobom Fincijem snažno se zalagala za prihvaćanje ponude Metropolitan muzeja držeći da bi na taj način imala koristi BiH, ali i cjelokupna svjetska kulturna javnost jer bi Sarajevsku hagadu mogli vidjeti milijuni posjetitelja koji za to nemaju drugu priliku.
Sarajevska je hagada na taj način postala talac unutarnjih prijepora u BiH i žrtva različitih interesa.
Bez obzira na odluku vlasti BiH, kustosice Metropolitan muzeja u odjelu za srednjovjekovnu umjetnost Barbara Boeme i Melanie Holcomb posjetile su ovog tjedna Sarajevo. Lokalnim su medijima kazale kako su očarane arhitekturom Zemaljskog muzeja BiH i njegovim izložbenim postavkama.
Boeme je za sarajevsko "Oslobođenje" kazala kako se posebice zanimaju za ornamente u hebrejskim rukopisima koji su svojevrsni testament židovske kulture, što je i bio izravni povod za ponudu o izlaganju Sarajevske hagade. Kustosica Holcomb istaknula je da je Hagada, bez obzira na to što su je vidjeli tek malobrojni, svjetski poznata te uz prelijepe ilustracije i ornamentirane stranice nudi i zanimljivu priču koja se uz nju veže, o načinu kako je opstala, međureligijsku suradnju i dva rata koja je preživjela u teškim uvjetima.
Podsjećajući na ovaj posjet i na sve što je izlaganje Sarajevske hagade u New Yorku moglo donijeti BiH, veleposlanik Moon je ocijenio kako je to samo još jedna propuštena prilika i to zbog političkih razloga. Ističući kako nastoji shvatiti svačije argumente u ovoj tužnoj priči, američki je veleposlanik poručio kako je krajnje vrijeme i da kustosi, ravnatelji, knjižničari i zaljubljenici u kulturu napuste stari način razmišljanja i učine istinski napor da moderniziraju poslovanje najvrednijih institucija kulture u BiH.
Vlasti BiH pozvao je pak da poduzmu konkretne korake u cilju zaštite institucija kulture i osiguraju da Zemaljski muzej postane pravi dom Hagade, koju će svi zainteresirani moći vidjeti.