ZAGREB - Povećanje dobne granice za umirovljenje je neminovnost, ali to se u Hrvatskoj neće dogoditi u bliskoj budućnosti nego u razdoblju između 2020. i 2030. godine, kada će to učiniti i druge europske zemlje, poručio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić s današnje konferencije za novinare. Komentirajući preporuku MMF-a da Hrvatska povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini, Mrsić je ustvrdio kako se to ne može izbjeći jer hrvatsko stanovništvo stari, a odnos umirovljenika i zaposlenih (1:1,18) sve je nepovoljniji, pa ako se nastavi sa sadašnjim sustavom, između 2040. i 2050. godine prosječna mirovina past će na svega 22 posto prosječne plaće a budući umirovljenici bit će bukvalno gladni. Jedna od mjera kojima će se to nastojati spriječiti jest i produljenje dobne granice za odlazak u mirovinu, kao što je to odlučilo učiniti 14 europskih država, a Hrvatska će to napraviti kad i te zemlje, negdje između 2020. i 2030. godine, kazao je Mrsić. Najavio je da će zbog usklađivanja od 1. ožujka mirovine porasti za 1,25 posto, tako da će umirovljenici s povećanim mirovinama za ožujak primiti i razliku usklađenja za siječanj i veljaču.
ZAGREB - Hrvatska će imati tek ograničene koristi od ulaska u Europsku uniju (EU) ako ne poboljša tržište rada i ne ukloni prepreke ulaganjima, prenose mediji u petak upozorenje agencije za kreditne rejtinge Fitch. "Pristup EU u srpnju trebao bi pozitivno utjecati na izglede Hrvatske za rastom, ali će koristi od tog poteza biti ograničene s obzirom na izostanak vjerodostojnog srednjoročnog programa fiskalne konsolidacije i uvjerljivog napretka u provedbi programa strukturnih reformi", odgovorio je na upit Bloomberga direktor odjela za rejtinge država i nadnacionalnih pravnih entiteta Michele Napolitano. Fitch je jedina velika rejting agencija koja još uvrštava hrvatske državne obveznice u investicijsku kategoriju. U studenom prošle godine izmijenili su prognozu za hrvatski rejting iz stabilne u negativnu, ali je sam rejting potvrđen na 'BBB-'. Vlada će se, po svemu sudeći, moći nositi s potrebama za financiranjem u ovoj godini, ali udjeli javnog i vanjskog duga u BDP-u i dalje su visoki i povećavanju ranjivost zemlje na vanjske šokove, ocjenjuje Napolitano.
ZAGREB - Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i na jedinstveno europsko tržište bit će snažan poticaj za napredak hrvatskog gospodarstva, a na samoj je zemlji da što bolje iskoristi odlične prilike koje joj se na njemu pružaju, rekla je u petak u Zagrebu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Govoreći na konferenciji "Iskoristimo prednosti europskog jedinstvenog tržišta" u povodu 20. obljetnice zajedničkog tržišta, naglasila je važnost konkurentnosti kao jedinog dugoročno održivog modela gospodarstva, važnost harmonizacije propisa što širom otvara vrata i stranim i domaćim ulaganjima te uklanjanja barijera. Europski povjerenik za unutarnje tržište i usluge Michael Barnier naglasio je kako se ulazeći u EU Hrvatska neće priključiti federalnoj državi već zajednici država koje će se zajednički suočavati s izazovima, krizama i problemima što je puno lakše činiti zajedno nego pojedinačno. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak rekao je da će se Hrvatska ulaskom na jedinstveno tržište lakše povezivati s partnerima, lakše zajednički nastupati na trećim tržištima, da će doći do snižavanja cijena roba i usluga kao posljedica jačanja konkurentnosti, da će hrvatski poduzetnici imati koristi od uklanjanja carina te će se sniziti cijene financijskih usluga za potrošače i poduzetnike.
ZAGREB - HŽ Infrastruktura predstavila je danas projekt sufinanciran s 85 posto sredstava iz EU fondova kojim se priprema projektna i ostala dokumentacija za rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosjeka željezničke pruge na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica, u sklopu kojeg će se u iduće tri godine u suradnji sa stranim partnerskim tvrtkama pripremiti izvedba radova koja bi mogla početi 2016. Tim se projektom pripreme dokumentacije, vrijednim 5,3 milijuna eura, zapravo zaokružuje izrada projektne dokumentacije za obnovu riječkog pravca, a nakon što je sredinom prosinca prošle godine HŽ Infrastruktura počela izradu projektne dokumentacije za obnovu još dvije dionice na tom pravcu s izgradnjom dvokolosječne pruge, na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac te na dionici Goljak-Skradnik. Na dionici Križevci-Koprivnica-državna granica predviđena je rekonstrukcija postojećeg kolosjeka i izgradnja drugog usporednog kolosijeka, kao i izgradnja potpuno novih dijelova pruge kojima će se voziti 160 km/h te novih kolodvora i stajališta. Procjena vrijednosti izvedbe na toj dionici iznosi oko 275 milijuna eura.
SLAVONSKI BROD - Hrvatskoj treba moderna strojogradnja jer bez oporavka industrije nema ni izlaska iz gospodarske krize, rečeno je na današnjoj panel raspravi koju su organizirali Sindikat metalaca Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert u Slavonskom Brodu. Vlada treba pokrenuti investicije u Đuri Đakoviću i cijeloj Slavoniji, inače ćemo biti u velikim problemima, rekao je regionalni sindikalni povjerenik Antun Štivić. Predsjednik Sindikata metalaca Vedran Dragičević upozorio je kako su praktično sve hrvatske tvrtke koje se bave strojogradnom dospjele u fazu kada im je upitan opstanak. Upitna je sudbina industrija dizel motora, posebno onih u brodogradilištima u kojima radi 1.500 ljudi, a isto je i u Đuri Đakoviću, kaže Dragičević. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel najavio je da njegova središnjica priprema veliki prosvjed za Praznik rada - 1. svibanj. Okupljamo sindikate iz realnog sektora i od 2008. godine upozoravamo da nam tvrtke odlaze u stečaj a radnici ostaju bez posla. U zadnje 3-4 godine bez posla je ostalo više od 150.000 radnika, i to isključivo iz realnog sektora, najviše iz građevinarstva, metalske industrije i trgovine na malo, kaže Novosel.
BILJE - U baranjskom mjestu Bilju danas je obilježen završetak obnove 35/10 kilovoltne trafostanice, koja omogućava pouzdanu opskrbu električnom energijom južnog dijela Baranje, u što je Hrvatska elektroprivreda (HEP) uložila 7,8 milijuna kuna. Putem trafostanice Bilje opskrbljuje se električnom energijom više od 4.700 kupaca, kao i velike gospodarske objekte. Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević istaknuo je kako je u elektroenergetski sustav na području Slavonije prošle godine uloženo četiri puta više nego 2011., a da se u obnovu eletroenergetske infastrukture na ovome području ove godine planira uložiti oko 110 milijuna kuna. Iduće se godine planira i obnova HEP-ove termoelektrane u Osijeku, koja će umjesto lož ulja i mazuta početi koristiti plin, te obnova toplinske mreže, niza drugih instalacija i objekata, a vrijednost toga cjelokupnog investicijskog ciklusa u toj županiji procjenjuje se između 700 i 800 milijuna eura. Na upit novinara, Koračević je rekao kako poskupljenja struje ove godine neće biti, a vjeruje ni do kraja mandatnog razdoblja za koje je odgovornost preuzela ova Uprava.
OSIJEK - Osječka konditorska industrija Kandit, koji je u sastavu Mepes grupe, izvijestio je danas da su započeli radovi na izgradnji nove tvornice u Nemetinu, čime je taj projekat vrijedan više od 20 milijuna eura ušao u drugu fazu realizacije. Nova tvornica prostirati će se na 23.000 četvornih metara i za Kandit znači mogućnosti proizvodnje modernih, raznovrsnih proizvoda u skladu sa tržišnim trendovima te rast kapaciteta. Riječ je o značajnoj investiciji u regiji i u Kanditu naglašavaju kako će gradnjom ove tvornice zapravo započeti razvoj tvrtke u novim tehnološkim i organizacijskim uvjetima. Završetak radova i konačno preseljenje tvornice planirano je u prvoj polovini 2014., ističu iz tvrtke.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2012. godine iznosila je 5.487 kunu, što je nominalno 3,4 posto manje i realno 3,3 posto manje u odnosu na studeni, objavio je Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini, u odnosu na plaću za prosinac 2011. godine, prosječna isplaćena neto plaća za prosinac prošle godine nominalno je niža za 0,1 posto, a realno je niža za 4,6 posto. Za razdoblje od siječnja do prosinca 2012. godine prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 5.478 kuna, što je u odnosu na 2011. godinu nominalno više za 0,7 posto, a realno je niže za 2,6 posto. Najviša prosječna neto plaća za prosinac od 9.776 kuna isplaćena je u djelatnosti promidžbe, reklame i propagande, a najniža prosječna plaća za prosinac od 2.839 kune isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda.
ZAGREB - Nakon jučerašnjeg dinamičnog trgovanja, na Zagrebačkoj burzi danas je vrlo mirno - Crobexi stagniraju, a i promet je splasnuo, pri čemu je u većem fokusu investitora tek dionica Atlantske plovidbe. Oko 12,00 sati Crobex je bio u plusu 0,16 posto, na 1.948 bodova, dok je Crobex10 stagnirao na 1.087 bodova. Redovni promet iznosio je 5 milijuna kuna, što je otprilike 7,5 milijuna manje nego jučer u to doba. Dionicom Atlantske plovidbe do podneva je ostvareno 2 milijuna kuna prometa. Cijena joj je pritom skočila 4,86 posto, na 267 kuna. Nešto više trguje se i dionicom Ine, kojom je ostvareno gotovo 750.000 kuna prometa, a cijena joj je porasla 2,11 posto, na 4.300 kuna. Među likvidnijim izdanjima, uz Atlantsku plovidbu najveći rast cijene bilježi dionica Kraša, poskupjevši 3,64 posto. Nešto veći gubitak, pak, bilježi dionica Valamar Adrije, za 2,02 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, za 0,01 posto, dok je na tjednoj razini, prema tečajnici od prošloga petka, oslabila prema euru za 0,14 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,586314 kuna. Na vrijednosti su tjednoj razini prema kuni dobile i ostale značajnije valute. Američki je dolar poskupio 1,49 posto, na 5,821297 kuna po srednjem tečaju, a švicarski je franak ojačao 0,46 posto te srednji tečaj franka iznosi 6,192909 kuna. Vrijednost britanske funte na tjednoj je razini povećana za 0,06 posto, na 8,758155 kuna po srednjem tečaju. U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a kuna je oslabila prema američkom dolaru za 0,57 posto, dok je prema švicarskom franku ojačala za 0,38 posto, a prema britanskoj funti za 0,33 posto.