Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
14. veljače 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. U 2010. BDP po stanovniku 10.057 eura
8. Izražen pad njemačkog i francuskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju;
Italija duboko u recesiji
9. Gospodarstvo EU-a blago smanjeno, eurozona potonula još dublje
10. EU službeno predložio porez na financijske transakcije
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
14.02. 209.580.000 249.580.000 69.580.000 2,38
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.510.000 3,50 1 tjedan 54.390.000 2,64 1 mjesec 12.680.000 1,00 više od 3 mjeseca 1.000.000 3,58 Ukupno 69.580.000 2,38
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo rast kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude. Kako je njihov rast bio prilično ujednačen, po 30-tak posto, i dalje se ponuda zadržala iznad razine prijavljenih potreba korisnika.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 209,58 milijuna kuna ili za oko 31,5 posto više no u srijedu.
Istodobno se na strani ponude našlo 249,58 milijuna kuna, ili za oko 31,5 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 54,39 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 2,64 posto. Također je plasirano i 12,68 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatu od 1 posto te milijun kuna pozajmica na rok duži od 3 mjeseca po cijeni od 3,85 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od svega 1,5 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa snažno porasla 0,44 na čak 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 69,58 milijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snažno ja porasla, zbog pretežitog udijela ročnih plasmana ali i skupljeg prekonočnog zaduživanja, sa 0,45 na 2,38 posto.
„Danas su sudionici u trgovanju na Tržištu novca Zagreb prijavili višu potražnju za kratkoročnim pozajmicama u odnosu na prethodni dan. Ponuda kratkoročnih sredstava je također porasla, ali zbog neslaganja uvjeta pozajmljivanja dio ponude je ostao neplasiran, a potražnja nije u cijelosti podmirena. Trgovalo se pozajmicama uz različite rokove dospijeća.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobexi u minusu treći dan
Dionički indeksi Zagrebačke burze u minusu su treći dan zaredom, Crobex je pao 0,55 posto, na 1.928,90 bodova, a Crobex10 za 0,41 posto, na 1.076,82 boda.
Redovni promet na Burzi iznosi 18,7 milijuna kuna, a milijunski promet ostvarile su svega dvije dionice.
Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom od 4,9 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,48 posto, na 215,99 kuna.
HT je jutros izvijestio da je lani ostvario neto dobit od 1,69 milijardi kuna, što je za 6,4 posto manje nego godinu dana prije. Prihodi kompanije iznosili su lani 7,45 milijardi kuna, što je za 7,6 posto manje nego godinu dana prije. Uprava i Nadzorni odbor T-HT-a predlažu isplatu dividende od 20,51 kuna po dionici, dok je lani iznosila 22,14 kuna.
Na listi 'milijunaša' danas je još dionica Valamar Adria Holdinga s prometom od 1,6 milijuna kuna, a cijena te dionice je porasla 1,63 posto, na 152,44 kune.
Promet od 968,1 tisuću kuna ostvarila je dionica Petrokemije, čija je cijena pala 0,87 posto, na 228 kuna. Petrokemija je danas objavila financijsko izvješće za prošlu godinu koju je završila s gubitkom od 178 milijuna kuna.
Dionica Vupika prodano je za 855,6 tisuća kuna, uz rast cijene od 1,49 posto, a promet dionicom Tiska iznosi 746,8 tisuća kuna, uz pad cijene od 0,45 posto.
Za 722,8 tisuća kuna prodano je dionica Jadranke, čija je cijena porasla 0,52 posto.
Rast cijene bilježi i dionica AD Plastika, za 1,53 posto, a promet tom dionicom iznosi 613,6 tisuća kuna. AD Plastik grupa izvijestila je da su njezini prihodi lani porasli za 4,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, na 751 milijun kuna, dok je neto dobit pala za 13,3 posto, na 56,08 milijuna kuna.
Rast cijene među trgovanijim dionicama bilježe i dionice ACI-ja za 1,16 posto, Ine za 1,20 posto, Plave lagune za 2,27 posto, Atlantske plovidbe za 8,70 posto.
S padom cijene pak trgovanje su zavšile dionice Rivera Adrije kojima je cijena pala za 1 posto, Đuro Đaković Holdinga za 1,26 posto, Dalekovoda za 1,36 posto, Končar Elektroindustrije za 2,78 posto, Janafa za 3,40 posto, Viadukta za 3,41 posto i Belja za 4,35 posto.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 116,30 119,81 119,80 613.595,87 1,53%
ATGR-R-A 676,00 678,30 676,00 39.220,24 -0,88%
DLKV-R-A 53,00 56,00 55,04 472.464,18 -1,36%
HT-R-A 214,95 217,00 215,99 4.932.898,79 0,48%
IGH-R-A 455,44 465,00 465,00 10.120,44 1,09%
INA-R-A 4.130,00 4.199,99 4.199,99 346.414,57 1,20%
INGR-R-A 3,84 3,93 3,90 74.273,74 1,83%
KOEI-R-A 688,00 700,00 700,00 100.228,11 -2,78%
LKPC-R-A 574,88 579,75 579,75 4.608,84 0,09%
MDKA-R-A 7.500,00 7.500,00 7.500,00 30.000,00 0,00%
OPTE-R-A 6,60 7,34 7,34 48.988,82 9,55%
PODR-R-A 266,00 266,29 266,00 74.265,35 -3,80%
PTKM-R-A 227,18 233,42 228,00 968.139,74 -0,87%
ULJN-R-A 45,00 50,00 50,00 1.385,00 11,11%
ULPL-R-A 184,00 184,99 184,00 16.588,03 0,09%
VART-R-1 13,03 13,03 13,03 4.964,43 1,01%
VERN-R-A 50,20 50,20 50,20 1.506,00 1,21%
VIRO-R-A 641,21 666,99 666,99 48.043,14 3,41%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.488,50 3.500,00 3.500,00 524.861,27 1,16%
ADRS-P-A 285,00 286,00 285,01 218.926,53 0,00%
ARNT-R-A 157,00 160,97 160,97 25.945,70 -0,02%
ATLN-R-A 47,50 52,59 50,00 395.829,19 8,70%
ATLS-R-A 8,75 8,75 8,75 1.225,00 45,35%
ATPL-R-A 243,60 252,00 246,01 47.248,32 -1,20%
BD62-R-A 48,00 49,95 48,00 4.293,95 -1,13%
BLJE-R-A 72,31 75,90 72,50 501.345,08 -4,35%
DDJH-R-A 81,66 83,00 82,00 163.851,38 -1,26%
DIOK-R-A 12,32 12,50 12,32 16.028,60 -0,16%
ELKP-R-A 340,02 340,02 340,02 6.800,40 5,93%
ERNT-R-A 1.481,04 1.481,11 1.481,11 16.291,93 -0,26%
FMPS-R-A 16,00 16,00 16,00 24.000,00 -0,06%
HDEL-R-A 109,00 109,00 109,00 5.450,00 0,00%
HIMR-R-A 202,00 203,00 203,00 9.298,00 -2,25%
HMAM-R-A 118,52 118,52 118,52 9.600,12 -8,12%
IKBA-R-A 1.031,33 1.031,33 1.031,33 10.313,30 -0,35%
IPKK-R-A 210,05 215,99 210,05 46.636,89 -1,89%
JDPL-R-A 59,45 61,00 61,00 6.827,75 0,83%
JDRA-R-A 437,25 437,25 437,25 722.774,25 0,52%
JNAF-R-A 2.500,00 2.550,00 2.502,00 120.590,00 -3,40%
KABA-R-A 23,51 23,51 23,51 470,20 1,95%
KNZM-R-A 143,50 144,90 143,50 87.727,66 -0,35%
KODT-P-A 1.036,11 1.036,11 1.036,11 10.361,10 -3,17%
KODT-R-A 1.140,00 1.148,00 1.148,00 5.724,00 -0,43%
KORF-R-A 146,52 156,49 152,44 1.608.054,40 1,63%
KRAS-R-A 399,00 399,00 399,00 71.820,00 0,00%
KSST-R-A 520,00 530,00 520,00 2.620,00 -2,85%
LEDO-R-A 8.100,00 8.100,00 8.100,00 81.000,00 0,00%
LKRI-R-A 116,62 118,00 117,08 118.685,38 0,04%
LRH-R-A 1.854,00 1.856,00 1.854,00 7.422,00 -9,34%
LVCV-R-A 81,00 81,00 81,00 31.266,00 -4,71%
MAIS-R-A 72,52 77,89 72,52 61.741,55 -3,31%
PBZ-R-A 540,40 547,00 540,41 24.887,12 -0,48%
PDBA-R-A 334,01 334,01 334,01 16.700,50 2,77%
PIVK-R-A 240,00 240,00 240,00 7.200,00 20,00%
PLAG-R-A 2.250,00 2.250,00 2.250,00 144.000,00 2,27%
RIVP-R-A 13,70 14,00 13,86 105.455,86 -1,00%
SLPF-R-A 20,50 20,50 20,50 3.280,00 1,74%
SMNS-R-A 410,00 410,00 410,00 10.250,00 2,49%
SNBA-R-A 50,23 50,23 50,23 5.023,00 0,40%
THNK-R-A 765,40 771,00 770,00 43.063,60 0,60%
TISK-R-A 218,06 221,00 219,00 746.822,75 -0,45%
TNPL-R-A 390,00 390,00 390,00 5.850,00 2,63%
VDKT-R-A 390,02 397,00 396,00 263.290,54 -3,41%
VPIK-R-A 132,00 138,69 136,00 855.604,30 1,49%
ZABA-R-A 37,50 38,00 38,00 37.810,00 0,00%
ZTNJ-R-A 190,00 190,00 190,00 16.340,00 12,43%
ZVZD-R-A 4.001,00 4.099,97 4.099,97 48.780,98 0,00%
Domaći MTP
BCIN-R-A 200,00 200,00 200,00 10.400,00 0,00%
PRFC-R-A 15,00 15,00 15,00 1.230,00 -6,25%
SNHO-R-A 144,01 144,01 144,01 10.800,75 -1,36%
VLHO-R-A 100,00 100,00 100,00 10.800,00 0,00%
RHMF-O-227E 117,00 117,00 117,00 2.660.233,91 4,287%
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 49,21 55,05 50,46 284.175,13 -10,71%
EGB-S-LWL1 93,00 94,00 94,00 174.750,00 0,00%
EGB-S-SGD1 159,00 160,29 159,00 12.117,54 1,21%
EGB-S-SUS1 3,62 3,75 3,62 17.428,00 -14,22%
EGB-S-TLGD 118,30 120,60 118,60 122.912,60 -1,41%
EGB-S-TSDX 60,00 66,30 65,20 212.812,10 11,45%
EGB-S-TSWL 77,50 80,10 77,50 134.495,10 1,97%
Ukupan promet
18.739.249,02
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,19 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u srijedu je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,36 bodova ili 0,19 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 181 boda – na 180,9196 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 0,16 posto, na 165,6479 bodova a Raiffeisen fonda 0,22 posto, na 181,0575 bodova. Također je pala vrijednost i Erste Plavi fonda 0,17 posto, na 186,6682 boda te AZ fonda 0,16 posto, na 185,1109 bodova.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova večina ih je bilježila gubitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,3, Raiffeisen DMF-a 0,26, Croatia osiguranje DMF-a 0,23 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,19 posto. S druge je pak strane vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a viša 0,06 a AZ benefit DMF-a 0,03 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Auto Hrvatske i AZ VIP fonda pala po 0,3, AZ Dalekovod fonda i AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe po 0,29, AZ Zagreb fonda 0,27, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,26, fonda Croatia osiguranja 0,23, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,22, fonda HEP grupe i fonda Novinara po 0,2, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,19, fonda Hrvatskih autocesta 0,18, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,17, AZ ZABA fonda 0,14, Cestarskog fonda 0,1,fonda T-HT-a 0,07 a fonda Željezničara po 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
12.02. 13.02.
Mirex 181,2713 180,9196 -0,19
AZ OMF* 185,4156 185,1109 -0,16
Erste Plavi OMF. 186,9953 186,6682 -0,17
PBZ Croatia osig.OMF 166,0782 165,6479 -0,26
Raiffeisen OMF 181,4481 181,0575 -0,22
AZ benefit DMF** 194,2600 194,3120 0,03
AZ profit DMF 217,6630 216,9993 -0,30
Croatia osiguranje DMF 134,3783 134,0748 -0,23
Erste Plavi Expert DMF 157,6988 157,3980 -0,19
Erste Plavi Protect DMF 158,8658 158,9555 0,06
Raiffeisen DMF 173,6127 173,1618 -0,26
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,1729 106,9959 -0,17
Auto Hrvatska ZDMF 120,7158 120,3583 -0,30
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,7836 208,1795 -0,29
AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,5108 202,9289 -0,29
AZ VIP ZDMF 219,6419 218,9784 -0,30
AZ ZABA 101,1248 100,9872 -0,14
AZ Zagreb ZDMF 159,2798 158,8447 -0,27
ZDMF cestarski fond 140,4049 140,2684 -0,10
ZDMF Croatia osiguranje 117,9970 117,7288 -0,23
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,6798 180,3437 -0,19
ZDMF HEP grupa 123,7931 123,5413 -0,20
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,1991 133,9517 -0,18
ZDMF Hr. liječničkog sind. 195,1696 194,6620 -0,26
ZDMF Novinar 166,7830 166,4434 -0,20
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,8707 135,8636 -0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,4157 120,1526 -0,22
ZDMF T-HT 154,7292 154,6166 -0,07
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Gubitnici u većini
U srijedu je među investicijskim fondovima bilo nešto više gubitnika. Tako je, po podacima iCapital-a, njih 45 ili 53,57 posto bilježilo gubitke dok ih je 39 odnosno 46,43 posto bilo dobitnika.
Među dioničkim investicijskim fondovima gubitnici su bili u većini. Naime, njih 24 je izgubilo dok ih je 12 dobilo na vrijednosti. Tako su se gubici kretali u rasponu od 0,002 posto Ilirika BRIC fonda do 1,43 posto Ilirika Gold fonda. S duge su pak strane dobici bili u rasponu od 0,07 posto KD Energija fonda do 0,77 posto AC Rusija fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova pak gotovo svi su bilježili pad vrijednosti. Pritom je tek KD Balanced fond zabilježio rast vrijednosti od 0,12 posto. Ostali su se gubitnici raspodijelili u rasponu od 0,18 posto ICF Balanced fonda do 0,9 posto C-Premium (CEBA Balanced) fonda.
Među obvezničkim fondovima vladala je proporcionalna podijeljenost na dobitnike i gubitnike. Tako su se dobitnici kretali od 0,008 posto HI-conservative fonda do 0,13 posto OTP euro obveznički fonda. S druge su se pak strane gubitnici rasporedili od 0,01 posto Erste Bond fonda do 0,16 posto ZB bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su većinom uglavnom bili sa malim dobicima no, bilo je i gubitnika. Tako je vrijednost OTP euro novčani fonda pala 0,01 posto. Dobici su se pak kretali od 0,001 posto Platinum Cash fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
AC Rusija dionički 13.2.2013. 29,8489 EUR 0,7772
HPB World Absolute Value - dionički 13.2.2013. 102,0506 EUR 0,7548
DJE
KD Nova Europa dionički 13.2.2013. 6,754 HRK 0,5583
NFD Aureus New Europe dionički 13.2.2013. 104,7339 HRK 0,4305
PBZ I-Stock dionički 13.2.2013. 63,77 HRK 0,4247
ZB euroaktiv dionički 13.2.2013. 116,55 EUR 0,3703
Ilirika Azijski tigar dionički 13.2.2013. 45,1923 EUR 0,2178
ZB BRIC+ dionički 13.2.2013. 88,23 EUR 0,1248
Platinum Global Opportunity dionički 13.2.2013. 12,1091 USD 0,1009
KD Prvi izbor dionički 13.2.2013. 11,9031 HRK 0,1001
Platinum Blue Chip dionički 13.2.2013. 86,9426 EUR 0,0859
KD Energija dionički 13.2.2013. 9,3861 HRK 0,0789
Ilirika BRIC dionički 13.2.2013. 78,7372 EUR -0,0024
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 13.2.2013. 124,1195 EUR -0,0134
NFD Aureus BRIC dionički 13.2.2013. 21,8343 EUR -0,016
NFD Aureus US Algorithm dionički 13.2.2013. 127,3347 HRK -0,0688
Prospectus JIE dionički 13.2.2013. 46,797 HRK -0,0754
NFD Aureus Global Developed dionički 13.2.2013. 92,1529 HRK -0,1537
OTP MERIDIAN 20 dionički 13.2.2013. 81,0759 EUR -0,1611
ZB trend dionički 13.2.2013. 129,32 EUR -0,2468
HI-growth dionički 13.2.2013. 8,6791 EUR -0,2929
Raiffeisen World dionički 13.2.2013. 115,3701 EUR -0,3024
Raiffeisen Prestige Equity dionički 13.2.2013. 109,63 EUR -0,3363
KD Victoria dionički 13.2.2013. 13,7223 HRK -0,3797
HPB Dionički dionički 13.2.2013. 86,3655 HRK -0,4242
NFD Aureus Mena dionički 13.2.2013. 480,6432 HRK -0,4686
Raiffeisen Central Europe dionički 13.2.2013. 48,37 EUR -0,5143
ZB aktiv dionički 13.2.2013. 99,48 HRK -0,5896
FIMA Equity dionički 13.2.2013. 54,626 HRK -0,6177
Allianz Equity dionički 13.2.2013. 119,1139 EUR -0,8924
Erste Adriatic Equity dionički 13.2.2013. 78,4401 EUR -0,9221
Capital Two dionički 13.2.2013. 68,9836 HRK -0,9272
HPB Titan dionički 13.2.2013. 72,2097 EUR -0,9587
PBZ Equity dionički 13.2.2013. 73,0907 HRK -1,0102
A1 dionički 13.2.2013. 85,76 HRK -1,0385
Ilirika Gold dionički 13.2.2013. 73,6421 EUR -1,4397
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 13.2.2013. 7,7758 HRK 0,121
ICF Balanced mješoviti 13.2.2013. 109,1439 HRK -0,1801
HI-balanced mješoviti 13.2.2013. 10,4234 EUR -0,2259
HPB Global mješoviti 13.2.2013. 78,376 HRK -0,2369
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 13.2.2013. 76,694 HRK -0,299
Balanced
Agram Trust mješoviti 13.2.2013. 58,3267 HRK -0,4126
Raiffeisen Balanced mješoviti 13.2.2013. 121,2201 EUR -0,4354
PBZ Global mješoviti 13.2.2013. 97,3491 HRK -0,4688
ZB global mješoviti 13.2.2013. 137,49 EUR -0,4777
Allianz Portfolio mješoviti 13.2.2013. 125,3236 HRK -0,6176
Raiffeisen Prestige mješoviti 13.2.2013. 95,7201 EUR -0,7054
OTP uravnoteženi mješoviti 13.2.2013. 97,8251 HRK -0,8324
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 13.2.2013. 5,1072 HRK -0,9061
Obveznički fondovi
OTP euro obveznički obveznički 13.2.2013. 121,0968 EUR 0,1306
Raiffeisen Bonds obveznički 13.2.2013. 163,48 EUR 0,0673
Capital One obveznički 13.2.2013. 176,4309 HRK 0,0507
HI-conservative obveznički 13.2.2013. 11,9757 EUR 0,0084
Erste Bond obveznički 13.2.2013. 130,9401 EUR -0,0153
HPB Obveznički obveznički 13.2.2013. 132,1722 EUR -0,0469
PBZ Bond obveznički 13.2.2013. 111,0829 EUR -0,0682
ZB bond obveznički 13.2.2013. 173,51 EUR -0,1669
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 13.2.2013. 11,5227 EUR 0,0106
Raiffeisen euroCash novčani 13.2.2013. 103,37 EUR 0,0096
Erste Euro-Money novčani 13.2.2013. 112,2901 EUR 0,009
NFD Aureus Multicash novčani 13.2.2013. 103,0584 HRK 0,0082
Auctor Cash novčani 13.2.2013. 105,2357 HRK 0,0079
Locusta Cash novčani 13.2.2013. 1.270,87 HRK 0,0079
PBZ Euro Novčani novčani 13.2.2013. 134,1277 EUR 0,0079
Erste Money novčani 13.2.2013. 146,6901 HRK 0,0068
HI-cash novčani 13.2.2013. 146,1489 HRK 0,0068
Raiffeisen Cash novčani 13.2.2013. 153,0501 HRK 0,0065
VB Cash novčani 13.2.2013. 123,1891 HRK 0,0064
HPB Euro Novčani novčani 13.2.2013. 103,3903 EUR 0,0046
PBZ Novčani novčani 13.2.2013. 139,7981 HRK 0,0045
HPB Novčani novčani 13.2.2013. 139,5239 HRK 0,0038
Allianz Cash novčani 13.2.2013. 115,5003 HRK 0,0036
OTP novčani fond novčani 13.2.2013. 129,6194 HRK 0,0036
ZB europlus novčani 13.2.2013. 146,5438 EUR 0,0036
ZB plus novčani 13.2.2013. 171,6037 HRK 0,0034
PBZ Dollar novčani 13.2.2013. 127,6197 USD 0,0032
Platinum Cash novčani 13.2.2013. 80,7378 HRK 0,0015
OTP euro novčani novčani 13.2.2013. 100,0078 EUR -0,0103
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 13.2.2013. 40,1023 HRK -0,925
VB CROBEX10 indeksni 13.2.2013. 100,3049 HRK -0,9258
Posebni fondovi
VB SMART posebni 13.2.2013. 95,9528 EUR 0,1281
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 13.2.2013. 109,2682 EUR 0,2015
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 13.2.2013. 9,2253 EUR -0,2142
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 13.2.2013. 9,079 EUR -0,1573
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.982 14.018 Tokyo/Nikkei 11.307 11.251 London/FTSE-100 6.323 6.359 Frankfurt/DAX 30 7.643 7.711
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu, uz mršav obujam trgovanja, burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer nije bilo vijesti koje bi znatnije potaknule tržište.
Dow Jones oslabio je 35 bodova, ili 0,26 posto, na 13.982 boda, dok je S&P 500 ojačao 0,06 posto, na 1.520 bodova, a Nasdaq indeks 0,33 posto, na 3.196 bodova.
Zahvaljujući naznakama ubrzavanja rasta američkog gospodarstva i dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija, Dow Jones i S&P 500 indeks kreću se na najvišim razinama u više od pet godina.
Pritom se S&P 500 primaknuo na 3 posto, a Dow Jones na samo 1 posto od najviše razine u povijesti, dosegnute u listopadu 2007. godine.
No, u nedostatku novih poticajnih vijesti, posljednjih su dana ulagači oprezni, pa indeksi ne osciliraju osjetnije, dok je obujam trgovanja nizak.
Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 5,9 milijardi dionica, dok je lani u veljači prosječan dnevni obujam iznosio 6,9 milijardi.
Nešto živosti unijela je jučer ponuda kabelske kompanije Comcast za kupnju dijela NBCUniversala kojega još ne posjeduje, a koji je u vlasništvu General Electrica.
Ta ponuda, vrijedna 16,7 milijardi dolara, potaknula je rast cijena dionice Comcasta za 3, a GE-a za 3,6 posto.
S druge strane, dionica tehnološkog diva Cisco Systemsa pojeftinila je za 2 posto, dok je cijena Deere & Co, najvećeg svjetskog proizvođača poljoprivredne opreme, pala za 3,5 posto, jer su poslovni rezultati tih kompanija u posljednjem lanjskom tromjesečju bili slabiji nego što se procjenjivalo.
Ipak, u ovoj sezoni objave kvartalnih izvješća većina kompanija ostvarila je bolje rezultate nego što se očekivalo.
Prema podacima Thomson Reutersa, dosad su izvješća objavile 364 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je otprilike 70 posto po zaradama nadmašilo očekivanja analitičara, što je bolji prosjek nego u protekla četiri tromjesečja.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,33 posto, na 6.359 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,67 posto, na 7.711 bodova, a pariški CAC 0,32 posto, na 3.698 bodova.
Europska tržišta dionica pritisnuli su u četvrtak podaci koji su pokazali da je recesija u eurozoni dublja nego što se očekivalo a zabrinutost je izazvao i signal Europske središnje banke (ECB) da nisu voljni intervenirati kako bi ograničili jačanje eura.
Londonski FTSE oslabio je 0,56 posto na 6.323 boda a na istom postotnom gubitku bio je i pariški CAC, koji je kliznuo na 3.677 bodova. Frankfurtski DAX bio je u minusu 0,89 posto, spustivši se na 7.643 boda.
Gospodarstvo eurozone zabilježilo je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju pad od 0,6 posto, što je prigušilo povjerenje investitora u sposobnost oporavka regije u ovoj godini.
S obzirom na slabu domaću potražnju, europske kompanije nastoje zaraditi u inozemstvu ali im ta nastojanja otežava jaki euro. No, očekivanja intervencije ECB-a prigušio je bančin potpredsjednik Vitor Constancio izjavom da bi se valutni tečajevi trebali određivati na tržištu.
"U osnovi poručuje da ECB i dalje nije spreman manipulacijama slabiti euro, što me navodi na zaključak da će se gospodarski podaci nastaviti pogoršavati", kazao je Michael Hewson, analitičar iz tvrtke CMC Markets.
Dionice Nestlea bile su danas među najvećim gubitnicima, oslabivši 2,5 posto nakon što je taj prehrambeni div upozorio da će i ova godina za njega biti izazovna.
Među poslovnim izvješćima bilo je i onih pozitivno intoniranih. Tako su nizozemska tvrtka za posredovanje pri zapošljavanju Randstad i švicarski inženjerski div ABB porasle gotovo pet posto, nadmašivši očekivanja analitičara zahvaljujući rastu u Aziji i Latinskoj Americi.
Francuska grupa Pernod također je ostvarila solidan rast u Sjedinjenim Američkim Državama, što je poduprlo rast njezinih dionica za 1,8 posto. Francuski proizvođač automobila Renault obećao je pak da će povećati godišnju prodaju zahvaljujući povećanoj potražnji izvan Europe, što je podiglo cijene njegovih dionica za 6,7 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 0,5 posto, dosegnuvši 11.307 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3325 1,3455 1,3313
USD/JPY* 93,24 93,71 93,08
GBP/USD* 1,5511 1,5542 1,5490
USD/CHF* 0,9222 0,9245 0,9164
*Izvor: REUTERS
Euro je u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima značajnije oslabio prema dolaru i jenu pod pritiskom prodaja nakon što su najnoviji podaci iz gospodarstva eurozone pokazali dublju recesiju nego što se očekivalo.
Euro je u takvim okolnostima nakratko oslabio jedan posto prema dolaru, na 1,3315 dolara, što je njegova najniža razinu u posljednja tri tjedna. Potom se stabilizirao na 1,3324 dolara, što znači da je oslabio 0,94 posto u odnosu na prethodno zatvaranje. Dodatno se tako udaljio od 1,3711 dolara, najviše razine u posljednjih 15 mjeseci, na koju se popeo 1. veljače.
Jedinstvena europska valuta značajnije je oslabila i prema jenu, nakratko se spustivši i do 124,01 jen, da bi se potom njome trgovalo po 124,29 jena, što znači da je na gubitku većem od jedan posto u odnosu na prethodno zatvaranje.
Dolar je prema jenu oslabio 0,42 posto, na 92,97 jena. Drži se tako ispod najviše razine u 33 mjeseca, od 94,465 jena, koju je zabilježio u ponedjeljak.
Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone u četvrtom je tromjesečju smanjen 0,6 posto prema prethodnom tromjesečju, iznenadivši tržišta koja su očekivala da će pad biti u visini do najviše 0,4 posto. To je ujedno treće tromjesečje zaredom da gospodarstvo eurozone bilježi pad prema prethodnom tromjesečnom razdoblju.
Dva najveća gospodarstva eurozone, Njemačka i Francuska, također su smanjena više nego što se očekivalo, što je dovelo u pitanje prognoze oporavka u eurozoni u prvoj polovini ove godine.
Recesija je produbljena i u rubnim gospodarstvima eurozone, Italiji, Španjolskoj i Portugalu, pokazali su najnoviji podaci europskog statističkog ureda Eurostata.
"Podaci o BDP-u lošiji su no što se očekivalo i iako nisu dramatični, u budućnosti bismo mogli očekivati reakciju ECB-a ako se brojke budu nastavile pogoršavati i ako ne budu svjedočile o poboljšanim financijskim uvjetima", tumači Paul Robson, valutni strateg u banci RBS.
Slabi podaci potaknuli su ulaganja u njemačke državne obveznice i poduprli očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) u idućih nekoliko mjeseci smanjiti kamatne stope.
Potpredsjednik ECB-a Vitor Constancio istaknuo je kao jednu od mogućih opcija negativne kamatne stope, što znači da banke plaćaju središnjoj banci da čuva njihov novac, uz napomenu kako zasad odluka o tome nije donesena.
U fokusu tržišta je dugoočekivani dvodnevni sastanak G20 koji u petak počinje u Moskvi. Na tržištu ovih dana jačaju spekulacije da bi Japan mogao biti izložen pritiscima da uspori pad tečaja jena.
Japanska središnja banka očekivano je na današnjem zasjedanju zadržala dosadašnju monetarnu politiku i naviše revidirala prognoze za japansko gospodarstvo.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 13.02. USLIB 0,15200 -0,002 0,20120 0,29010 0,46490 13.02. EULIB 0,01714 - 0,05571 0,14786 0,26500
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 15. veljače
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5803 5,6871 8,8174 6,0905 6,1603 8,6416
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, oslabila prema svim važnijim svjetskim valutama.
Najmanjih 0,01 posto pritom je povećan tečaj eura te na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,580358 kuna.
Tečaj švicarskog franka istodobno je povećan za 0,57 posto, na 6,160388 kuna po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,80 posto te srednji tečaj funte iznosi 8,817446 kuna.
U odnosu na jučerašnju tečajnicu najviše je, za 1,18 posto, povećan tečaj američkog dolara pa njegov srednji tečaj iznosi 5,687117 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 15. veljače
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6550 5,8767 9,0560 6,3374 OTP Banka Hrvatska 7,6486 5,8260 9,0035 6,3115 Štedbanka 7,6735 5,8842 9,0016 6,2890 Partner banka 7,6450 5,8798 9,0186 6,3165 Erste&Steiermarkische 7,6420 5,8580 9,0800 6,3500 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,9051 9,1287 6,4216 Splitska banka 7,6430 5,8586 9,0282 6,3365 Podravska banka 7,7592 5,9045 8,0460 6,3220 Istarska kreditna banka 7,6450 5,8600 9,0643 6,3575 Karlovačka banka 7,6590 5,8890 9,1304 6,3790 Croatia banka 7,6538 5,8747 9,0731 6,3371 Sberbank 7,6700 5,8577 9,0467 6,3760 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,8852 9,0592 6,3692 Fina 7,6000 5,9051 9,1287 6,4216 Privredna banka 7,6400 5,9406 9,0398 6,3780 Centar banka 7,6402 5,78122 9,0378 6,3452
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6030 5,7041 8,8438 6,1788 Zagrebačka banka 7,6450 5,7960 8,9318 6,2504 OTP Banka Hrvatska 7,6350 5,7976 8,9416 6,2807 Štedbanka 7,6430 5,8145 8,9125 6,2268 Partner banka 7,6350 5,8303 8,9715 6,2919 Erste&Steiermarkische 7,6300 5,8250 9,0296 6,3145 Hrvatska poštanska banka 7,6300 5,8179 8,9937 6,3267 Splitska banka 7,6330 5,7875 8,9621 6,2809 Podravska banka 7,7584 5,8045 9,0060 6,2920 Istarska kreditna banka 7,6350 5,8150 8,9585 6,3267 Karlovačka banka 7,6490 5,8180 9,0203 6,3021 Croatia banka 7,6387 5,8349 9,0114 6,3002 Sberbank 7,6500 5,8293 9,0026 6,3452 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,7851 8,9591 6,2691 Fina 7,5900 5,8179 8,9937 6,3267 Privredna banka 7,6300 5,8242 8,9503 6,3148 Centar banka 7,6303 5,7837 8,9937 6,3143
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5576 5,6700 8,7909 6,1419 Zagrebačka banka 7,5450 5,6000 8,6297 6,0390 OTP Banka Hrvatska 7,5213 5,5647 8,6776 6,0404 Štedbanka 7,5283 5,5819 8,5560 5,9777 Partner banka 7,5350 5,5303 8,6625 6,0381 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,5520 8,6064 6,0187 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,5449 8,6146 6,0002 Splitska banka 7,5330 5,5884 8,6538 6,0710 Podravska banka 7,5300 5,5903 8,6703 6,0995 Istarska kreditna banka 7,5300 5,5700 8,6675 6,0094 Karlovačka banka 7,5300 5,5300 8,5738 5,9901 Croatia banka 7,2729 5,5364 8,6737 6,0186 Sberbank 7,5500 5,5734 8,6675 6,0680 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,5849 8,6589 6,0689 Fina 7,5300 5,5449 8,6146 6,0002 Privredna banka 7,5300 5,5401 8,6857 6,0068 Centar banka 7,5303 5,5904 8,6587 6,0063
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5300 5,5440 8,5434 5,9787 OTP Banka Hrvatska 7,5092 5,5306 8,5895 5,9973 Štedbanka 7,4982 5,5261 8,4704 5,9179 Partner banka 7,5250 5,4952 8,6273 6,0181 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,5290 8,5630 5,9940 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,4617 8,4854 5,9102 Splitska banka 7,5230 5,5344 8,5878 6,0277 Podravska banka 7,5150 5,5203 8,5803 6,0495 Istarska kreditna banka 7,5200 5,5350 8,6499 5,9755 Karlovačka banka 7,5200 5,4800 8,4963 5,9360 Croatia banka 7,5121 5,5022 8,6120 5,9817 Sberbank 7,5300 5,5449 8,6235 6,0372 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,4848 8,5588 5,9688 Fina 7,5100 5,4617 8,4854 5,9102 Privredna banka 7,5200 5,4847 8,5989 5,9467 Centar banka 7,5204 5,5591 8,6410 5,9755
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je danas primila na znanje obvezujuću ponudu pulskog Uljanika za kupnju dionica riječke Brodograđevne industrije (BI) 3. maj koju je Uljanik dostavio Ministarstvu gospodarstva.
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izvijestio je da je Uljanik ponudio jednu kunu za stjecanje 1.051.118 dionica 3. maja d.d., koje čine 83,3 posto temeljnog kapitala, te 75 milijuna kuna svojih korporativnih jamstava za ispunjenje plana restrukturiranja.
Uljanik u ponudi navodi i kako će omogućiti malim dioničarima stjecanje do sveukupno 25 posto vlasništva nad dionicama BI 3. maj d.d.
Uljanikova ponuda ne odnosi se na četiri društva kćeri 3. maja za koje Ministarstvo gospodarstva predlaže da se prebace u vlasništvo Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO).
Vlada je primila na znanje ponudu Uljanika te zadužila Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo financija, AUDIO i Hrvatsku brodogradnju - Jadranbrod da obave uvid u ponudu i izvijeste Vladu o poduzetim aktivnostima.
Premijer Zoran Milanović rekao je da je Vlada u 3. maju zatekla potpunu pustoš, stotinu upitnika i nijedan odgovor, ali da je uspjela pronaći model privatizacije, dok je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala kako će Hrvatska predloženim modelima privatizacije državnih brodogradilišta ispuniti najvažniji od preostalih zahtjeva Europske komisije koje treba ispuniti prije ulaska u članstvo EU-a.
Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog zakona o tržištu plina kojim se u području javne opskrbe i zaštite krajnjih kupaca uvodi kategorija "zajamčena opskrba plinom" kojoj se svakom kupcu priključenom na distribucijski plinovod jamči opskrba dovoljnom količinom plina u slučajevima kada njihov dobavljač iz bilo kojeg razloga prestane s radom.
Pravo na posebnu zaštitu prema prijedlogu Vlade ostvarili bi ugroženi kupci iz kategorije kućanstvo. Taj status imali bi krajnji kupci kojima bi tijela nadležna za socijalnu skrb utvrdila ugroženi socijalni status ili ugroženost života i zdravlja u slučaju ograničenja opskrbe prirodnim plinom.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela i odluku o prodaji dionica društva Modna konfekcija Slavonija iz Osijeka u drugom krugu, prikupljanja obvezujućih ponuda od dva ponuditelja koja su poslala pisma namjere, pri čemu je početna cijena za 78,95 posto državnog portfelja određena u iznosu od jedne kune, a utvrđeni su i ostali uvjeti - zadržavanje 232 radnika najmanje godinu dana te izrada planova podmirenja dugovanja i restrukturiranja.
Vlada je također odlučila sklopiti sporazum o suradnji s udrugama poslodavaca i sindikata više razine. Sporazum je potreban zato što u zakonom predviđenom roku nije okončan postupak utvrđivanja reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.
Tako više nema pravne osnove za njihovo sudjelovanje u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća, a to tijelo prestaje s radom do utvrđivanja reprezentativnosti.
Kako zbog toga ne bi bila ugrožena postignuta razina socijalnog dijaloga te kako bi se sindikatima i poslodavcima omogućilo iznošenje stavova o zakonima i propisima, sklapa se sporazum Vlade, sindikata i poslodavaca koji će biti na snazi do dana stupanja na snagu novog sporazuma o osnivanju GSV-a.
Vlada je danas donijela i odluku o karti regionalnih potpora. Sukladno podacima Statističkog ureda Europske unije i Državnog zavoda za statistiku o BDP-u po stanovniku mjerenom u paritetu kupovne moći, regionalne potpore mogu se dodjeljivati za prostorne jedinice Jadranska i Kontinentalna Hrvatska jer je u obje BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći manji od 75 posto prosjeka zemalja članica EU-a, to jest 46,7 posto za Jadransku i 49,6 posto za Kontinentalnu Hrvatsku.
Premijer Milanović kazao je kako je jasno da "urnebesna galama" o tome da će podjela Hrvatske u dvije statističke regije upropastiti Slavoniju nema veze sa stvarnošću. To je dobar model koji dugoročno odgovara Hrvatskoj, osim u slučaju rasta BDP-a od 10 posto godišnje, što bi opet bilo dobro, smatra premijer.
7. U 2010. BDP po stanovniku 10.057 eura
Bruto domaći proizvod po stanovniku (BDP) u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosio 10.057 eura, pri čemu je među županijama najviši zabilježen u Zagrebu, 18.645 eura, a najmanji u iznosu od 5.357 eura u Brodsko-posavskoj županiji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za Hrvatsku te prostorne jedinice za statistiku druge i treće razine.
Izraženo u kunama BDP po stanovniku u 2010. iznosio je 73.277 kuna, što je pad za 1,22 posto u odnosu na 2009. godinu, dok je pad u eurima nešto blaži i iznosio je 0,5 posto.
Iz Državnog zavoda za statistiku napominju da BDP na razini prostornih jedinica po stanovniku mjeri proizvodnju, a ne životni standard.
Podaci se, napominju, temelje na finalnim godišnjim podacima o BDP-u za razdoblje 2000. do 2010. godine.
Po tim je podacima, hrvatski BDP u 2010. godini (u tekućim cijenama) iznosio 323,8 milijardi kuna, što je 1,48 posto manje nego 2009. godine. Izraženo u eurima iznosio je 44,4 milijardi eura, ili 0,76 posto manje nego u godini ranije.
Statistika za dvije statističke regije pokazuje da regija kontinentalne Hrvatske u ukupnom BDP-u ima udio od 67,4 posto (29,9 milijardi eura), dok je udio jadranske Hrvatske bio 32,6 posto (14,5 milijardi eura), kao i da je BDP po stanovniku u regiji kontinentalne Hrvatske nešto iznad državnog prosjeka, za 0,9 posto, dok je u jadranskoj 1,8 posto ispod prosjeka Hrvatske.
BDP po stanovniku u regiji kontinentalne Hrvatske, u kojoj su grad Zagreb i 13 županija, u 2010. iznosio je 10.147 eura, a u jadranskoj Hrvatskoj, u kojoj je sedam županija, iznosio je 9.876 eura.
BDP po stanovniku za grad Zagreb u 2010. iznosio je 18.645 eura i premašuje državni prosjek za 85,4 posto.
Još samo tri i to jadranske županije imaju BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka - Istarska je s 12.897 eura za 28,2 posto iznad prosjeka države, Primorsko-goranska s 12.343 eura za 22,7 posto, a Dubrovačko-neretvanska s 10.457 eura za 4 posto iznad prosjeka države.
Tri su županije s BDP-om po stanovniku koji ne doseže 6.000 eura te su daleko ispod hrvatskog prosjeka.
Najniži BDP po stanovniku i nadalje ima Brodsko-posavska županija, s 5.357 eura u 2010. godini, što je 46,7 posto manje od hrvatskog prosjeka, a i tri i pol puta manje nego li u Zagrebu.
Vukovarsko-srijemska s 5.521 eurom i Virovitičko-podravska županija s 5.869 eura su ispod prosjeka Hrvatske za 45,1 posto, odnosno 41,6 posto.
8. Izražen pad njemačkog i francuskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju; Italija duboko u recesiji
Njemačko i francusko gospodarstvo zabilježili su izražen pad aktivnosti u posljednja tri mjeseca 2012., a i stanje u Italiji lošije je nego što se očekivalo, pokazali su u četvrtak objavljeni podaci statističkih ureda.
Njemačko gospodarstvo smanjilo se u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju 0,6 posto, izvijestio je državni ured za statistiku. To je njegovo najlošije tromjesečje od 2009. kada je svijetom harala financijska kriza.
Berlin će posebno zabrinuti podatak da je najveći uteg za gospodarstvo bio izvoz, inače njegov glavni pokretač.
"U zaključnom tromjesečju 2012. izvoz roba smanjio se znatno više nego uvoz", stoji u priopćenju statističog ureda Destatisa.
Privatna i javna potrošnja blago su porasle ali su ulaganja u gradnju i opremu znatno smanjene u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. Konačni će podaci biti objavljeni 22. veljače.
Francusko gospodarstvo smanjilo se 0,3 posto, izvijestio je danas statistički ured INSEE. Ujedno je revidirao podatke za prvo i drugo tromjesečje prošle godine, što znači da je zemlja u proteklih 12 mjeseci već jednom kliznula u recesiju.
Francuski premijer Jean-Marc Ayrault u srijedu je prvi puta priznao da je zbog slabog rasta zacrtano smanjenje proračunskog deficita u 2013. nedostižno.
Talijansko gospodarstvo smanjilo se u posljednjem tromjesečju prošle godine za 0,9 posto, čime su se njegove aktivnosti smanjile šesto tromjesečje zaredom, izvijestio je ISTAT. To znači da je aktualna recesija u Italiji trajanjem već nadmašila onu u 2008/2009.
9. Gospodarstvo EU-a blago smanjeno, eurozona potonula još dublje
Gospodarstvo Europske unije blago se smanjilo u posljednja tri mjeseca prošle godine u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je za dlaku izbjeglo recesiju dok je u eurozoni pad aktivnosti ubrzao, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.
Tako je u 27-članom EU BDP pao 0,5 posto u odnosu na treće tromjesečje kada je zabilježen mršav rast od 0,1 posto. U drugom su se tromjesečju aktivnosti smanjile 0,2 posto, što znači da je EU za dlaku izbjegao recesiju, definiranu kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti.
U eurozoni je pad u posljednja tri mjeseca 2012. ubrzao na 0,6 posto, nakon pada od 0,1 posto u prethodna tri mjeseca, što znači da recesija dodatno produbljena. U drugom tromjesečju gospodarstvo je smanjeno za 0,2 posto dok je u prvom stagniralo.
Pad je ubrzao i na godišnjoj razini. U četvrtom tromjesečju BDP eurozone pao je za 0,9 posto prema istom razdoblju godine ranije. U trećem tromjesečju smanjen je 0,6 posto, u drugom 0,5 posto a u prvom 0,1 posto.
U EU gospodarstvo je u četvrtom tromjesečju smanjeno na godišnjoj razini za 0,6 posto.
U cijeloj 2012. gospodarstvo eurozone smanjeno je za 0,5 posto, a EU-a u cjelini za 0,3 posto, objavio je Eurostat u prvim procjenama.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, smanjeno je za 0,6 posto prema prethodnom tromjesečju kada su aktivnosti uvećane za 0,2 posto. Na godišnjoj razini gospodarstvo je poraslo za 0,4 posto.
Britansko gospodarstvo, drugo najveće u EU, smanjeno je za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje a na godišnjoj je razini stagniralo.
Francuska je također zabilježila pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju prema prethodnom tromjesečju, za 0,3 posto. U istom postotku gospodarstvo je smanjeno i u usporedbi sa četvrtim tromjesečjem 2011.
Recesija je dodatno produbljena i u posrnulim rubnim gospodarstvima eurozone, Italiji i Španjolskoj.
Pad talijanskog BDP-a ubrzao je po stopi od 0,9 posto, nakon pada od 0,2 posto u trećem tromjesečju. U zadnjem je tromjesečju na godišnjoj razini treće najveće gospodarstvo eurozone smanjeno 2,7 posto.
Španjolsko gospodarstvo, četvrto po veličini u eurozoni, smanjeno je za 0,7 posto u četvrtom tromjesečju, nakon 0,3 posto u trećem tromjesečju. Na godišnjoj razini pad je iznosio 1,8 posto.
Eurostat zasad ne raspolaže podacima za Dansku, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Švedsku.
Oporavak gospodarstva, s druge strane, najizrazitiji je među baltičkim zemljama. Tako je estonski BDP u četvrtom tromjesečju uvećan za 0,9 posto prema prethodnom tromjesečju, a na godišnjoj za 3,4 posto.
Latvijsko gospodarstvo poraslo je za 1,3 posto prema tromjesečju ranije i čak 5,7 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011. U Litvi je rast iznosio jedan posto u odnosu na tromjesečje ranije, a 3,1 posto na godišnjoj razini.
Eurostat ne raspolaže ni podacima za Hrvatsku. Od zemalja u hrvatskom okruženju čiji su podaci dostupni izdvaja se Mađarska, s padom od 0,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i padom od 2,8 posto na godišnjoj razini.
Bugarska i Rumunjska bilježe slabašan oporavak. U četvrtom je tromjesečju bugarski BDP uvećan za 0,1 posto, kao i u prethodnom tromjesečju, u usporebi s prijašnjim tromjesečnim razdobljem. Na godišnjoj razini rast u četvrtom tromjesečju iznosio je 0,5 posto.
Rumunjski BDP u zadnjem je lanjskom tromjesečju porastao za 0,2 posto prema prethodnom tromjesečju, a na godišnjoj razini za 0,1 posto.
Među trgovinskim partnerima EU-a, američko gospodarstvo u četvrtom je tromjesečju po podacima Eurostata stagniralo prema prethodna tri mjeseca dok je na godišnjoj razini uvećano za 1,5 posto. Podacima za japansko gospodarstvo statistički ured ne raspolaže, stoji u izvješću objavljenom na službenoj stranici Eurostata.
10. EU službeno predložio porez na financijske transakcije
Europska komisija službeno je u četvrtak predložila uvođenje poreza na financijske transakcije u 11 zemalja Europske unije, kojim će se godišnje prikupiti 35 milijardi eura, i poručila je da je to tek prvi korak na putu uvođenja toga poreza u cijeloj Europskoj uniji.
Porez na financijske transakcije (FTT) trebao bi prisiliti banke da plate za pomoć poreznih obveznika za vrijeme financijske krize a uvodi se od siječnja iduće godine. Iznosit će 0,1 posto na trgovinu dionicama i obveznicama, te 0,01 posto na trgovinu financijskim izvedenicama.
Prijedlog Komisije temelji se na odgovarajućoj zakonodavnoj inicijativi 11 članica EU-a koje predstavljaju dvije trećine gospodarstva EU-a i odlučile su uvesti porez usprkos negativnom odgovoru 16 ostalih zemalja na raniji odgovarajući prijedlog za cijeli EU. Skupina obuhvaća Francusku, Njemačku, Austriju, Belgiju, Estoniju, Grčku, Italiju, Portugal, Slovačku, Sloveniju i Španjolsku.
Pokušaji da se takozvani "Tobinov porez", nazvan po američkom ekonomistu Jamesu Tobinu koji ga je osmislio sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uvede u cijelom svijetu propali su zbog američkog protivljenja.
Europski povjerenik za porez Algirdas Šemeta upozorio je da su porezi uvedeni europskim financijskom sektoru „preniski", procijenivši zaostatak na nekih 18 milijardi eura.
"Time je utrt put uvođenju zajedničkog poreza u cijelom EU", rekao je tijekom predstavljanja svog plana.
Komisija ističe da se 85 posto ciljanih transakcija odvija između financijskih tvrtki, te da ako se neki troškovi prenesu na potrošače, to neće biti "nesrazmjerno".
"Svaki građanin koji kupi, primjerice, 10.000 eura vrijedne dionice, platit će na tu transakciju samo 10 eura poreza", stoji u priopćenju.
Mirovinski fondovi bit će također obuhvaćeni porezom, ali će iznos biti "vrlo ograničen" ako im je promet dionicama mali, dodaje se.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821