U Republici Srpskoj ovaj se dan ne obilježava kao praznik, dok je u Federaciji BiH neradni dan, no u dijelovima s hrvatskom većinom nije bilo posebnih manifestacija kojima bi se obilježio Dan nezavisnosti.
Taj praznik je ipak svim građanima čestitao predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda. "Građani BiH na referendumu su se izjasnili za nezavisnost, a na nama je danas da svojim radom i odgovornim postupanjem prema generacijama koje dolaze državu BIH uvedemo u europsku obitelj", rekao je Bevanda.
Vijence na spomen obilježja u Sarajevu položili su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Bakir Izetbegović, koji su večer prije priredili prijem povodom ovog državnog praznika.
Zadnjeg dana veljače i prvog dana ožujka 1992. godine je uvjerljiva većina građana BiH, njih gotovo 65 posto, glasovala za uspostavu nezavisnosti dotadašnje federalne jedinice u sastavu SFRJ. Referendum je proveden na temelju preporuka tadašnjeg međunarodnog arbitražnog povjerenstva kojim je predsjedao Robert Badinter i koje je konstatiralo raspad bivše Jugoslavije.
Srpska demokratska stranka (SDS), koju je tada vodio Radovan Karadžić, odbila je priznati rezultate referenduma, a srpske su paravojne postrojbe prve barikade na sarajevskim ulicama postavile već 1. ožujka kada je ishod referenduma postao jasan. Oružane provokacije SDS-ovih pristaša u Sarajevu bile su uvod u otvorene sukobe koji će eskalirati diljem BiH za nepuna dva mjeseca.
Podsjećajući na te činjenice član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je na svečanom primanju u povodu Dana nezavisnosti istaknuo kako je neosporna činjenica da je gotovo dvije trećine građana BiH glasovalo za njenu nezavisnost. "Na žalost, uslijedila i brutalna agresija na BiH i još nevjerojatniji otpor, kakav neprijatelj nije očekivao", kazao je Izebegović dodajući kako je država ipak obranjena unatoč silnim žrtvama.
Kazao je i kako je država ipak ostala dužna svojim građanima. Prvi je njen dug osigurati punu ravnopravnost svih građana, a drugi voditi računa o braniteljima.
"Sastajat ćemo se se na ovom mjestu i ubuduće i vidjet ćete kako oni koji prave krize u ovoj zemlji odlaze, kako ova zemlja ostaje i kako će bivati sve stabilnija i sve prosperitetnija", kazao je Izetbegović okupljenim uzvanicima.
Primanju u Predsjedništvu BiH ni ove, kao ni ranijih godina nije nazočio član Predsjedništva iz redova srpskog naroda i predsjedatelj državnog vrha Nebojša Radmanović.
Obilježavanju 1. ožujka kao Dana nezavisnosti ustrajno se protive vlasti Republike Srpske tvrdeći kako je referendum samo izazvao rat.
To je u povodu ovogodišnjeg Dana nezavisnosti ponovio i predsjednik RS Milorad Dodik. "Za srpski narod u RS i BiH ovaj datum simbol je majorizacije i početka terora nad pripadnicima našeg naroda i nelegitimnog referenduma o nezavisnosti, na kojem srpski narod nije sudjelovao", izjavio je Dodik.
Bosna i Hercegovina nikada nakon završetka rata 1995. godine nije dobila zakon o državnim praznicima pa se u dva njena entiteta obilježavaju potpuno različiti datumi, kao da je riječ o dvjema državama. Zajednički su tek međunarodni praznici poput 1. svibnja ili Nove godine, a sve ostalo je sporno zbog povijesnog i političkog konteksta.
Bošnjačka strana inzistira na kontinuitetu državnosti BiH što uključuje obilježavanje praznika poput 25. studenoga, u znak sjećanja na zasjedanje ZAVNOBiH-a kojim je u Drugom svjetskom ratu potvrđen nastavak postojanja BiH. U RS pak inzistiraju na diskontinuitetu te drže da se kao praznik može obilježavati tek datum kada je potpisan Daytonski sporazum smatrajući ga jedinim temeljem sadašnje države.