Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
25. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Banke eurozone vraćaju ECB-u 137 milijardi eura jeftinih zajmova
7. Središnje banke izložene prevelikom pritisku da podupru rast – čelnik BIS-a
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
25.01. 102.510.000 302.510.000 52.510.000 0,38
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 52.310.000 0,37 3 mjeseca 200.000 2,40 Ukupno 52.510.000 0,38
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 900.000 1,75
Izvor: Tržište novca
Ni u današnjem trgovanju na Tržištu novca ne bilježimo značajnije promijene u odnosu na nekoliko proteklih dana. Naime, današnja je ukupno prijavljena potražnja zabilježelia pad te je uz gotovo identičnu jučerašnju ponudu bila gotovo 3 puta niža.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 102,51 milijun kuna ili za oko 32,5 posto manje no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 302,51 milijun kuna, ili gotovo identičnu danu ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 52,31 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 0,43 na 0,37 posto.
Također je plasirano i 200 tisuća kuna ročnih plasmana i to na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 2,4 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 900 tisuća eura uz kamatnu stopu od 1,75 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 52,51,2 milijun kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvijeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je, i zbog izostanka večeg udijela ročnih plasmana, sa 1,61 na 0,38 posto.
„Do kraja tjedna zadržao se trend izdašne ponude kratkoročnih pozajmica na Tržištu novca. Potražnja, iako skromna, jednim dijelom je ostala nepodmirena zbog niske kamatne stope. Trgovalo se uglavnom prekonoćnim pozajmicama te na rok do 3 mjeseca uz prosječnu kamatu 0,38%. Uz kunske pozajmice trgovalo se i devizama na rok od tjedana dana.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa
Dionički indeksi Zagrebačke burze danas su zabilježili pad vrijednosti, Crobex za blagih 0,03 posto, na 1.902,25 bodova, a Crobex10 za 0,24 posto, na 1.067,62 boda.
Redovni promet Burze iznosio je danas 16,6 milijuna kuna, a tri su dionice imale milijunske promete.
Najveći promet od 3,5 milijuna kuna ostvarila je dionica HT-a čija je cijena porasla za 0,37 posto, na 219,02 kune.
Dionica Valamar Adria Holdinga je uz nepromijenjenu cijenu od 125 kuna imala promet od 1,2 milijuna kuna.
Promet nešto malo iznad milijun kuna ostvarila je danas dionica Petrokemije, kojoj je cijena povećana za 1,04 posto, na 239 kuna.
Promet od 997,7 tisuća kuna imala je dionica AD Plastika uz pad cijene za 0,81 posto, na 121,90 kuna.
S porastom cijene od 0,99 posto, na 13,20 kuna, dionica Riviera Adrie ostvarila je promet od 890,5 tisuća kuna.
Promet od 867,8 tisuća kuna zabilježila je dionica Končara DT uz pad cijene od 0,93 posto, na 1.070 kuna.
Među trgovanijim dionicama cijena je pala i redovnim i povlaštenim dionicama Adris Grupe za 0,91 odnosno za 1,46 posto, dionici Vupika za 2,89 posto, Dalekovoda 2,93 posto, Termes grupe 3,81 posto, Belja 4,22 posto, Viadukta 4,90 posto.
S rastom cijene pak trgovanje su završile dionice Atlantske plovidbe za 0,84 posto, Zagrebačke banke 0,99 posto, Podravke 1,13 posto, Končar Elektroindustrije 1,43 posto, Hidroelektre niskogradnje za 4,35 posto.
Na Zagrebačkoj burzi Vjesnik (Tiskara) izvijestio je danas da je otvoren postupak predstečajne nagodbe za tu tvrtku, prvo ročište u tom postupku zakazano je za 8. ožujka, a vjerovnici su pozvani da prijave svoje tražbine nagodbenom vijeću.
Imunološki zavod izvijestio je pak da nastavlja višegodišnju suradnju s Meksikom u opskrbi meksičkog tržišta virusnim cjepivima odnosno da je zaprimio narudžbu za isporuku cjepiva protiv morbila i rubeole u vrijednosti od 1,04 milijuna dolara.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 120,70 122,60 121,90 997.756,18 -0,81%
ATGR-R-A 665,19 667,10 667,00 59.362,19 -0,30%
CROS-R-A 6.443,00 6.500,00 6.500,00 103.829,00 -0,76%
DLKV-R-A 65,07 69,95 67,00 428.365,65 -2,93%
HT-R-A 218,02 220,00 219,02 3.495.282,48 0,37%
IGH-R-A 533,01 539,00 539,00 51.995,78 0,00%
INA-R-A 4.102,08 4.200,00 4.110,03 37.248,30 -2,14%
INGR-R-A 4,46 4,56 4,53 85.724,24 1,80%
KOEI-R-A 655,20 660,00 660,00 342.534,68 1,43%
PODR-R-A 263,01 270,99 268,00 156.046,64 1,13%
PTKM-R-A 228,00 240,95 239,00 1.025.340,76 1,04%
ULPL-R-A 196,54 198,95 198,93 12.811,13 -0,01%
VART-R-1 9,80 10,89 10,00 80.541,01 0,00%
VERN-R-A 50,61 51,00 50,61 5.092,20 -1,84%
VIRO-R-A 606,00 619,00 619,00 57.520,78 1,48%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 290,50 295,00 290,70 722.137,79 -1,46%
ADRS-R-A 316,00 316,50 316,00 282.190,81 -0,91%
ARNT-R-A 139,00 147,48 139,10 51.909,46 -4,07%
ATLS-R-A 7,99 7,99 7,99 886,89 0,00%
ATPL-R-A 231,31 241,00 241,00 138.046,49 0,84%
BD62-R-A 48,54 50,00 49,99 118.409,27 -0,79%
BLJE-R-A 79,01 83,83 79,50 553.424,27 -4,22%
CEBA-P-A 91,06 91,06 91,06 910,60 0,00%
CKML-R-A 3.406,03 3.406,03 3.406,03 221.391,95 0,18%
DDJH-R-A 81,00 82,10 81,00 198.005,69 -0,44%
DIOK-R-A 11,41 12,30 11,41 74.160,31 -5,70%
ERNT-R-A 1.481,00 1.490,00 1.489,00 363.111,68 0,27%
FMPS-R-A 17,51 17,51 17,51 22.412,80 -22,00%
FNVC-R-A 108,00 110,00 108,00 4.900,00 -6,09%
FRNK-R-A 490,00 490,00 490,00 17.150,00 1,24%
HDEL-R-A 114,01 120,00 120,00 423.691,27 4,35%
HIMR-R-A 189,00 189,00 189,00 18.900,00 -0,53%
HMAM-R-A 100,00 100,00 100,00 10.000,00 -8,87%
HMST-R-A 84,55 84,55 84,55 10.653,30 5,67%
HTPK-R-A 58,00 58,00 58,00 812,00 5,17%
HUPZ-R-A 1.215,00 1.215,00 1.215,00 2.430,00 0,41%
INDG-R-A 108,40 110,00 110,00 416.316,40 0,00%
IPKK-R-A 201,03 210,00 201,03 139.723,90 -3,81%
JDGT-R-A 675,50 675,50 675,50 5.404,00 0,51%
JDOS-R-A 2.936,50 2.936,50 2.936,50 11.746,00 3,04%
JDPL-R-A 63,22 66,67 63,55 68.415,86 -3,74%
JMNC-R-A 47.050,00 47.050,00 47.050,00 47.050,00 3,41%
KNZM-R-A 143,00 145,00 143,00 8.603,00 -0,35%
KODT-P-A 1.000,00 1.039,00 1.000,00 46.318,99 0,50%
KODT-R-A 1.070,00 1.070,00 1.070,00 867.770,00 -0,93%
KORF-R-A 123,55 125,30 125,00 1.185.495,27 0,00%
KRAS-R-A 360,00 360,01 360,00 30.600,10 0,00%
KSST-R-A 535,00 549,80 549,75 55.667,68 3,74%
LEDO-R-A 7.645,00 7.690,00 7.690,00 275.975,00 0,59%
LKRI-R-A 120,50 122,50 122,22 55.140,95 2,34%
LPLH-R-A 31,51 38,00 36,90 67.413,65 -0,35%
LVCV-R-A 100,00 100,00 100,00 3.800,00 0,00%
MAIS-R-A 64,00 65,58 64,00 95.707,43 -1,54%
PBZ-R-A 520,13 520,30 520,30 5.722,79 -1,44%
PIKR-R-A 190,00 190,00 190,00 1.900,00 1,06%
PIVK-R-A 200,00 200,00 200,00 20.000,00 0,00%
RIVP-R-A 13,05 13,40 13,20 890.498,89 0,99%
SLRS-R-A 367,80 367,80 367,80 6.252,60 5,99%
SMNS-R-A 399,89 399,89 399,89 5.998,35 7,75%
THNK-R-A 837,02 850,00 840,01 245.273,06 0,00%
TISK-R-A 214,00 216,05 214,15 68.271,95 -0,86%
TNPL-R-A 383,00 399,96 384,01 7.336,97 -1,51%
TOZ-R-A 99,97 99,97 99,97 399,88 24,96%
TUHO-R-A 1.220,00 1.220,00 1.220,00 12.200,00 -2,28%
VDKT-R-A 420,20 439,00 421,30 105.451,33 -4,90%
VPIK-R-A 128,00 133,00 129,98 358.512,01 -2,89%
ZABA-R-A 36,61 36,90 36,89 306.405,74 0,99%
ZLAR-R-A 12,55 12,55 12,55 2.510,00 0,32%
ZVZD-R-A 4.160,00 4.200,00 4.160,00 25.160,00 -2,12%
Domaći MTP
BCIN-R-A 201,06 201,06 201,06 2.010,60 -1,92%
KOTR-P-A 1.400,00 1.400,00 1.400,00 35.000,00 0,00%
VLHO-R-A 88,27 89,00 89,00 19.866,62 -1,11%
PTKM-M-336A 96,05 96,05 96,05 64.537,92 \
RHMF-O-227Eblok 119,50 119,50 119,50 7.697.025,41 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 81,80 85,60 81,80 27.669,00 -8,81%
EGB-S-LDX1 94,00 94,00 94,00 1.034,00 8,42%
EGB-S-LDX2 64,80 64,80 64,80 6.480,00 16,78%
EGB-S-LWL1 86,30 87,50 87,50 25.291,00 2,70%
EGB-S-SBU1 84,20 85,60 85,60 94.942,00 10,59%
EGB-S-SUS1 4,02 4,02 4,02 5.226,00 \
EGB-S-TLGD 126,70 133,70 126,70 82.429,50 -4,59%
EGB-S-TSDX 48,10 51,80 48,50 566.753,50 -17,09%
EGB-S-TSWL 83,00 84,00 84,00 40.970,00 -2,55%
Ukupan promet
24.287.262,95
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex i dalje rekordno
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,23 boda ili 0,12 posto – na rekordnih 181,5607 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda porasla 0,16 posto, na 185,5022 boda a Erste Plavi fonda 0,14 posto, na 186,8974 boda. Također je porasla vrijednost i Raiffeisen fonda 0,09 posto, 182,4185 bodova te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,07 posto, na 165,8902 boda.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila dobitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a viša 0,15, AZ profit DMF-a 0,12, Raiffeisen DMF-a 0,07 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ benefit DMF-a i Croatia osiguranje DMF-a niža po 0,02 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina ih je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ VIP fonda porasla i AZ Zagreb fonda po 0,12, AZ Dalekovod fonda 0,08, fonda Novinara 0,06, AZ ZABA fonda i fonda Ericsson Nikole Tesle po 0,05, fonda Auto Hrvatske i fonda T-HT-a po 0,04, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,03 a Cestarskog fonda i fonda Željezničara po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb pala 0,05, fonda Hrvatskih autocesta 0,04, fonda Croatia osiguranja i fonda HEP grupe po 0,03 a fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
23.01. 24.01.
Mirex 181,3374 181,5607 0,12
AZ OMF* 185,2034 185,5022 0,16
Erste Plavi OMF. 186,6384 186,8974 0,14
PBZ Croatia osig.OMF 165,7817 165,8902 0,07
Raiffeisen OMF 182,2560 182,4185 0,09
AZ benefit DMF** 194,9218 194,8884 -0,02
AZ profit DMF 217,5853 217,8408 0,12
Croatia osiguranje DMF 134,4423 134,4129 -0,02
Erste Plavi Expert DMF 157,0789 157,3098 0,15
Erste Plavi Protect DMF 159,5299 159,5875 0,04
Raiffeisen DMF 174,3001 174,4161 0,07
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,1284 107,0748 -0,05
Auto Hrvatska ZDMF 120,1415 120,1911 0,04
AZ Dalekovod ZDMF*** 208,7949 208,9636 0,08
AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,3767 203,6275 0,12
AZ VIP ZDMF 219,2256 219,4885 0,12
AZ ZABA 100,8491 100,9007 0,05
AZ Zagreb ZDMF 159,1650 159,3487 0,12
ZDMF cestarski fond 141,2805 141,2954 0,01
ZDMF Croatia osiguranje 118,0939 118,0602 -0,03
ZDMF Ericsson N. Tesla 181,4979 181,5901 0,05
ZDMF HEP grupa 123,8517 123,8150 -0,03
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,3444 134,2911 -0,04
ZDMF Hr. liječničkog sind. 196,3193 196,3705 0,03
ZDMF Novinar 167,4304 167,5376 0,06
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,0087 136,0275 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,5563 120,5377 -0,02
ZDMF T-HT 154,5867 154,6560 0,04
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.825 13.779 Tokyo/Nikkei 10.926 10.620 London/FTSE-100 6.272 6.264 Frankfurt/DAX 30 7.848 7.748
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 porastao sedmi dan zaredom, no nije se uspio zadržati iznad psihološki važne razine od 1.500 bodova, jer je cijena dionice Applea zabilježila najveći dnevni pad u više od četiri godine.
Dow Jones porastao je 46 bodova, ili 0,33 posto, na 13.825 bodova, a S&P 500 indeks 0,01 posto, na 1.494 boda, što su nove najviše razine tih indeksa od prosinca 2007. godine. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,74 posto, na 3.130 bodova.
Pozitivno su na tržište jučer utjecali podaci o padu nezaposlenosti i jačanju industrijske aktivnosti u SAD-u.
Industrijska aktivnost u Kini dosegnula je, pak, najviše razine u dvije godine, a poboljšava se situacija i u Njemačkoj, što budi nadu u oporavak gospodarstva eurozone.
„PMI indeksi industrijske aktivnosti u SAD-u, Aziji i Europi kreću se u pravom smjeru i to bi trebalo ohrabriti ulagače“, kaže Ken Polcari, direktor u tvrtki O'Neil Securities.
S&P 500 uspio se u jednom trenutku, po prvi puta nakon pet godina, probiti iznad 1.500 bodova, no nije se uspio održati iznad te psihološki važne razine.
Ponajviše zbog toga što je, nakon objave slabijih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata, cijena dionice Applea potonula više od 12 posto, što je njezin najveći dnevni pad u više od četiri godine.
Time je izbrisano oko 60 milijardi dolara tržišne vrijednosti tog tehnološkog diva, pa je Appleu zaprijetio i gubitak statusa najveće američke kompanije po tržišnoj kapitalizaciji.
Apple sada na tržištu vrijedi oko 423 milijarde, a naftni div Exxon Mobil 416 milijardi dolara.
No, tržište podržavaju dobri poslovni rezultati za četvrto lanjsko tromjesečje većine kompanija.
Od 133 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile financijska izvješća, njih 66,9 posto nadmašilo je očekivanja analitičara, što je iznad prosjeka od 65 posto u posljednja četiri tromjesečja.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,09 posto, na 6.264 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,53 posto, na 7.748 bodova, a pariški CAC 0,70 posto, na 3.752 boda.
Europske dionice bile su u petak na dobitku nakon što su snažni gospodarski podaci iz Njemačke povećali očekivanja da najveće europsko gospodarstvo može pomoći izvući regiju iz krize.
Londonski FTSE porastao je 0,12 posto na 6.272 boda, frankfurtski DAX za 1,29 posto na 7.848 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,7 posto i iznosio 3.778 bodova.
Iznenađujuće jak Ifo indeks njemačke poslovne klime za siječanj nadogradio se na niz dobrih podataka iz Njemačke, uključujući indeks menadžera nabave objavljen u četvrtak. Indeks je u prvom ovogodišnjem mjesecu porastao na 104,2 boda, sa 102,4 boda koliko je iznosio u prosincu. Njegov je rast nadmašio očekivanja analitičara.
"Snažan zamah aktivnosti u eurozoni podupire snažniji rast europskih tržišta dionica u odnosu na ona u SAD-u", zaključio je Emmanuel Cau, strateg banke JPMorgan.
Među dobitnicima na tržištu danas se izdvajao financijski sektor, koji još crpi potporu iz obećanja Europske središnje banke (ECB) da će pomoći slabijim gospodarstvima u regiji.
Pozitivan učinak ECB-ovog poteza bio je vidljiv u petak slijedom objave banaka iz eurozone da će idućeg tjedna vratiti 137 milijardi eura jeftinih ECB-ovih kredita. To je poduprlo indeks bankarskog sektora koji je u prosjeku ojačao oko jedan posto.
Od pojedinačnih gubitnika izdvajala se pak finska Nokia cijena čijih je dionica pala drugi dan zaredom, pritisnuta među ostalim priopćenjem konkurenta Samsung Electronicsa da u prvom tromjesečju očekuje smanjenje globalnog tržišta pametnih telefona.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 2,88 posto, na 10.926 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3431 1,3464 1,3349
USD/JPY* 90,95 91,01 90,26
GBP/USD* 1,5764 1,5820 1,5746
USD/CHF* 0,9240 0,9307 0,9219
*Izvor: REUTERS
Euro je ojačao u petak prema dolaru na međunarodnim tržištima, zabilježivši novu najvišu razinu u posljednjih 11 mjeseci, nakon što je Europska središnja banka (ECB) objavila ohrabrujući podatak o prijevremenoj otplati 137 milijardi eura kriznih povoljnih zajmova.
Euro je ojačao u takvim okolnostima 0,7 posto prema dolaru, na 1,3466 dolara, što je njegova najviša razina od veljače 2012. To je nedaleko i najviše razine dosegnute u 2012., od 1,3486 dolara.
Jedinstvena europska valuta ujedno je ojačala više od jedan posto prema jenu, na 122,50 jena, što je njezina najviša razina u posljednjih 21 mjesec.
I dolar je poskočio prema jenu, za 0,9 posto, te se njime trgovalo po 91,13 jena.
Glavni poticaj euru danas je stigao iz ECB-a koji je objavio da je 278 banaka odlučilo u najranijem dopuštenom roku, odnosno 30. siječnja, otplatiti jeftine zajmove koje im je prije godinu dana odobrila središnja banka eurozone.
Veći iznos prijevremeno otplaćenih zajmova u odnosu na 100 milijardi eura koliko su u prosjeku tržišta procjenjivala navodi na zaključak da je barem dio financijskog sustava ponovno u dobrom stanju.
Valutni stratezi kažu da će spremnost banaka na povrat kriznih zajmova ojačati povjerenje u eurozoni i time pomoći euru da probije razinu od 1,35 dolara idućih dana.
"Banke su u boljoj situaciji nego što smo mislili i vijest o većem iznosu zajmova koje će otplatiti imat će povoljnog utjecaja na tečaj eura prema dolaru. Osim toga, ECB jedina među vodećim središnjim bankama smanjuje svoju bilancu," kazao je Peter Kinsella, valutni strateg u Commerzbanci.
Dodao je i kako smatra da bi euro mogao premašiti 1,35 dolara, no iskazuje skepsu glede mogućeg probijanja razine od 1,37 dolara.
ECB je prva među vodećim središnjim bankama svijeta počela ukidati nestandardne mjere monetarne politike, za razliku od američke i japanske središnje banke koje kupuju obveznice kako bi stimulirale rast.
Veću potražnju za eurima potaknuli su i novi pokazatelji iz Njemačke o poboljšanju poslovne klime u siječnju, treći mjesec zaredom. Riječ je o najnovijem podatku koji signalizira da rast najvećeg gospodarstva eurozone dobiva na zamahu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 24.01. USLIB 0,15650 -0,004 0,20370 0,30050 0,47650 24.01. EULIB 0,01357 - 0,05286 0,13643 0,24929
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 26. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5792 5,6490 8,9136 6,2242 6,1137 8,7231
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, oslabila prema euru za 0,02 posto, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka oslabila je za 0,21 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,579265 kuna.
Kuna je na tjednoj i na dnevnoj razini oslabila i prema švicarskom franku, u odnosu na tečajnicu središnje banke s kraja prošlog tjedna za 0,87 posto, a u odnosu na jučerašnju tečajnicu za blagih 0,01 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi iznosi 6,113790 kuna.
Istodobno je kuna i na dnevnoj i na tjednoj razini ojačala prema američkom dolaru i britanskoj funti.
Srednji tečaj dolara iznosi 5,649001 kuna, što je u odnosu na jučerašnju tečajnicu niže za 0,64 posto, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka za 0,20 posto.
Britanska je funta na dnevnoj razini oslabila za 1,06 posto, a na tjednoj za 1,20 posto, pa je srednji tečaj funte po drugi put ovaj tjedan pao ispod 9 kuna, na 8,913636 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 26. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6550 5,8287 9,1623 6,2639 OTP Banka Hrvatska 7,6386 5,7657 9,0879 6,2243 Štedbanka 7,6705 5,8321 9,0976 6,2399 Partner banka 7,6500 5,8295 9,1160 6,2421 Erste&Steiermarkische 7,6420 5,8000 9,1690 6,2730 Hrvatska poštanska banka 7,6350 5,8656 9,2282 6,3730 Splitska banka 7,6400 5,7927 9,1225 6,2462 Podravska banka* 7,7565 5,8952 9,1823 6,2537 Istarska kreditna banka 7,6400 5,8100 9,1632 6,3094 Karlovačka banka 7,6490 5,8870 9,2891 6,3713 Croatia banka 7,6421 5,7783 9,0749 6,2354 Sberbank 7,6700 5,8015 9,1365 6,3278 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,8322 9,1542 6,2872 Fina 7,6050 5,8656 9,2282 6,3730 Privredna banka 7,6350 5,8893 9,1235 6,3109 Centar banka 7,6406 5,7732 9,1364 6,2972
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6020 5,6659 8,9403 6,1321 Zagrebačka banka 7,6450 5,7487 9,0366 6,1779 OTP Banka Hrvatska 7,6250 5,7376 9,0256 6,1939 Štedbanka 7,6400 5,7630 9,0075 6,1781 Partner banka 7,6400 5,7808 9,0791 6,2273 Erste&Steiermarkische 7,6300 5,7674 9,1187 6,2379 Hrvatska poštanska banka 7,6250 5,7789 9,0919 6,2788 Splitska banka 7,6300 5,7224 9,0557 6,1914 Podravska banka* 7,7557 5,7952 9,1423 6,2237 Istarska kreditna banka 7,6300 5,7650 9,0562 6,2788 Karlovačka banka 7,6390 5,8190 9,1818 6,2977 Croatia banka 7,6308 5,7388 9,0125 6,1987 Sberbank 7,6500 5,7733 9,0919 6,2972 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,7321 9,0541 6,1871 Fina 7,5850 5,7789 9,0919 6,2788 Privredna banka 7,6250 5,7738 9,0332 6,2484 Centar banka 7,6300 5,7450 9,0919 6,2666
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5565 5,6320 8,8868 6,0954 Zagrebačka banka 7,5450 5,5543 8,7310 5,9690 OTP Banka Hrvatska 7,5114 5,5070 8,7589 5,9570 Štedbanka 7,5254 5,5324 8,6472 5,9310 Partner banka 7,5300 5,4802 8,7563 5,9853 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,4972 8,6913 5,9455 Hrvatska poštanska banka 7,5250 5,5077 8,7086 5,9548 Splitska banka 7,5300 5,5255 8,7442 5,9845 Podravska banka* 7,5200 5,5807 8,8020 6,0325 Istarska kreditna banka 7,5300 5,5100 8,7621 5,9640 Karlovačka banka 7,5200 5,5100 8,6943 5,9633 Croatia banka 7,5353 5,5348 8,8066 5,9927 Sberbank 7,5500 5,5191 8,7532 6,0221 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,5319 8,7539 5,9869 Fina 7,5250 5,5077 8,7086 5,9548 Privredna banka 7,5250 5,4921 8,7662 5,9436 Centar banka 7,5300 5,5529 8,7531 5,9609
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5300 5,4987 8,6437 5,9093 OTP Banka Hrvatska 7,4993 5,4733 8,6699 5,9144 Štedbanka 7,4952 5,4771 8,5607 5,8717 Partner banka 7,5200 5,4421 8,7181 5,9696 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,4750 8,6470 5,9210 Hrvatska poštanska banka 7,5050 5,4251 8,5779 5,8655 Splitska banka 7,5200 5,4721 8,6775 5,9418 Podravska banka* 7,5050 5,5107 8,7120 5,9825 Istarska kreditna banka 7,5200 5,4800 8,7442 5,9303 Karlovačka banka 7,5100 5,4700 8,6311 5,9200 Croatia banka 7,5239 5,5009 8,7442 5,9560 Sberbank 7,5300 5,4908 8,7086 5,9915 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,4318 8,6538 5,8868 Fina 7,5050 5,4251 8,5779 5,8655 Privredna banka 7,5150 5,4372 8,6785 5,8842 Centar banka 7,5201 5,5218 8,7353 5,9303
*tečajevi primijenjeni 25. siječnja
6. Banke eurozone vraćaju ECB-u 137 milijardi eura jeftinih zajmova
Banke eurozone idući će tjedan prije roka otplatiti ukupno 137,16 milijardi eura izvanrednih, jeftinih zajmova koje im je prije godinu dana odobrila Europska središnja banka (ECB), što navodi na zaključak da se makar dio financijskog sustava ponovno osovio na noge.
Kako je u petak priopćeno iz ECB-a, 278 banaka odlučilo je u najranijem mogućem roku otplatiti hitne ECB-ove zajmove, a to je 30. siječnja.
Ukupno 523 banke dobile su hitne jeftine zajmove na prvoj od dvije aukcije, koju je ECB održao u prosincu 2011. Druga aukcija uslijedila je u veljači 2012.
Ukupno je ECB bankama u sklopu tih dviju aukcija odobrio više od 1.000 milijardi eura vrlo povoljnih zajmova, s rokom otplate do tri godine.
Čelnik ECB-a Mario Draghi tada je ustvrdio kako su navedene aukcije spriječile veliku nestašicu kredita.
7. Središnje banke izložene prevelikom pritisku da podupru rast – čelnik BIS-a
Središnje banke izložene su prevelikom pritisku da poduzmu mjere kako bi poduprle rast i oslabile domaće valute, upozorio je u Davosu čelnik Banke za međunarodna poravnanja (BIS).
Bliži se trenutak u kojem bi štetne posljedice tiskanja novca koje su pokrenule brojne središnje banke širom svijeta mogle nadmašiti blagotvorne učinke takvih mjera, naglasio je u četvrtak u razgovoru za Reuters Insider televiziju izvršni direktor BIS-a Jaime Caruana.
Upitan da komentira pritisak nove vlade u Tokiju na središnju banku da proširi program kupovine imovine kako bi izvukla japansko gospodarstvo iz recesije i dokončala pad cijena, Caruana je odgovorio da bi vlade trebale više razmišljati o tome što same mogu učiniti.
"Uvijek je prisutan rizik pretjeranog opterećivanja središnjih banaka. Pritisak je možda prevelik kada raspravljamo o rastu; vjerojatno bi se pozornost trebala usredotočiti na produktivnost, konkurentnost, učešće u tržištu rada. Malo se pretjeruje u fokusu na središnje banke", kazao je.
Mjere središnjih banaka poput snižavanja ključnih kamatnih stopa mogu tek osigurati vladama nešto više vremena da same poduzmu korake kako bi provele strukturne ekonomske reforme, pojasnio je Caruana.
Na pitanje zabrinjavaju li ga mjere koje središnje banke poduzimaju kako bi oslabile valute i prijetnja rata valutnim tečajevima, čelnik BIS-a naglasio je da vlasti moraju nedvosmisleno objasniti razloge svojih poteza.
"Ako to učine, vjerojatno će dio strahova od valutnih ratova biti minimaliziran. Središnje banke poduzimaju puno mjera ali ne vjerujem da je to njihov motiv", kazao je.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821