Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
30. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Nastavlja se pad broja zaposlenih u industriji
7. U gospodarstvima eurozone i EU dodatno ojačao optimizam u siječnju - EK
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
30.01. 586.110.000 736.110.000 536.110.000 0,48
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 81.110.000 0,27 1 tjedan 14.000.000 0,65 1 mjesec 141.000.000 0,65 3 mjeseca 300.000.000 0,45 Ukupno 536.110.000 0,48
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 2 tjedna 3.000.000 3,00
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo snažan skok ukupno prijavljene potražnje za više od 5 puta. No, kako je istodobno i ponuda značajnije porasla, gotovo 3 puta, zadržala se iznad prijavljenih potreba korisnika. U takvim okolnostima bilježimo i značajan rast ostvarenog prometa.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila čak 586,11 milijuna kuna ili za oko 438,5 posto više no u utorak.
Istodobno se na strani ponude našlo 736,11 milijuna kuna, ili za oko 184,5 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od čak 300 milijuna kuna, plasirano putem ročnih plasmana i to na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 0,45 posto. Također je plasirano i 141 milijun kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatu od 0,65 posto te 14 milijuna kuna plasmana na rok od tjedan dana po cijeni od 0,65 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od 81,11 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa snižena 0,37 na 0,27 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas čak 536,11 milijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničena sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa lagano je porasla 0,41 na 0,48 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od 2 tjedna plasirano 3 milijuna eura uz kamatnu stopu od 3 posto.
„Današnje trgovanje na Tržištu novca obilježila je povećana potražnja za ročnim pozajmicama iako su sudionici i dalje zainteresirani i za prekonoćne. U ponudi je ostalo neplasiranih sredstava iako potražnja nije u cijelosti namirena a zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. Uz kune se danas trgovalo i devizama i to 3,00 mio EUR po kamatnoj stopi od 3%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad vrijednosti dioničkih indeksa
Dionički indeksi Zagrebačke burze i danas su zabilježili pad vrijednosti, i to indeks Crobex za 0,15 posto, na 1.894,19 bodova, a Crobex10 za 0,31 posto, na 1.063,90 bodova.
Redovni promet burze danas je iznosio 14,8 milijuna kuna, a gotovo trećina ukupnog prometa dionicama, odnosno više od 4,4 milijuna kuna, ostvareno je dionicom Leda, čija je cijena ostala na razini od 7.700,01 kunu.
Milijunski je promet ostvaren još samo dionicama HT-a, i to u iznosu od 2,3 milijuna kuna, a njihova je cijena pritom smanjena za 0,75 posto, na 218,46 kuna.
Dionica SN Holdinga, kojom se trguje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP), imala je promet od 665 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 3,91 posto, na 133 kune.
Dionica Ericssona Nikole Tesle protrgovano je za 467 tisuća kuna, uz pad cijene za 0,83 posto, na 1.435 kuna.
Promet viši od 300 tisuća kuna ostvaren je dionicama Badela 1862 i Varteksa, pri čemu je dionica Badela poskupjela za 4,04 posto, na 51,50 kuna, dok je dionica Varteksa pojeftinila za 1,70 posto, na 11,55 kuna.
S prometom većim od 200 tisuća kuna dan su završile tri dionice, koje redom bilježe pad cijene - dionici Luke Rijeka cijena je pala za 1,74 posto, na 117,50 kuna, dionici Ine za 0,99 posto, na 4.200 kuna, a dionici Valamar Adria Holdinga za 0,02 posto, na 128,97 kuna.
Od još 13 dionica kojima je ostvareno više od sto tisuća kuna prometa pad cijene bilježi njih sedam, a najviše, za 5,72 posto, na 109,05 kuna, pritom je pojeftinila dionica Hidroelektre niskogradnje. Istodobno je među njima dionica Instituta IGH poskupjela za najvećih 4,76 posto, na 555 kuna.
Dan na Zagrebačkoj burzi obilježava početak intenzivnijeg objavljivanja poslovnih izvješća društva uvrštenih na burzu, pa su, uz ostale, svoja izvješća danas objavili Hoteli Makarska, Čakovečki mlinovi, Vjesnik (tiskara), Zagrebačke pekarne Klara i brojne druge tvrtke.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 120,00 122,87 120,01 94.868,90 -1,55%
ATGR-R-A 661,00 662,00 662,00 109.886,00 0,15%
DLKV-R-A 65,40 67,05 65,93 155.804,27 -1,42%
HT-R-A 218,41 220,50 218,46 2.286.142,48 -0,75%
IGH-R-A 529,00 570,00 555,00 140.139,21 4,76%
INA-R-A 4.150,00 4.200,00 4.200,00 205.750,00 -0,99%
INGR-R-A 4,40 4,48 4,48 6.392,10 2,28%
KOEI-R-A 664,00 664,50 664,50 6.642,00 0,99%
MDKA-R-A 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 7,69%
OPTE-R-A 9,51 9,90 9,51 2.953,80 -4,04%
PODR-R-A 265,85 270,50 270,50 135.340,26 1,65%
PTKM-R-A 235,07 239,50 238,95 141.299,38 -0,23%
ULPL-R-A 197,50 198,98 198,98 16.618,12 0,00%
VART-R-1 10,31 11,70 11,55 302.525,90 -1,70%
VERN-R-A 50,61 51,80 51,80 11.863,63 0,29%
VIRO-R-A 616,00 616,10 616,10 49.897,55 1,00%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.451,00 3.499,99 3.451,00 41.510,03 -1,40%
ADRS-P-A 278,00 289,98 282,50 144.102,98 -0,88%
ADRS-R-A 309,01 309,05 309,05 38.319,24 -1,27%
ARNT-R-A 138,10 146,99 146,99 53.832,88 2,43%
ATPL-R-A 231,32 241,95 236,50 152.985,68 0,18%
AUHR-R-A 295,01 297,00 295,01 22.749,51 -0,33%
BD62-R-A 49,79 52,44 51,50 356.647,62 4,04%
BLJE-R-A 80,52 81,88 80,54 101.402,84 -0,07%
BRIN-R-A 12,00 12,00 12,00 21.840,00 5,08%
DDJH-R-A 79,50 80,00 79,50 19.518,05 -0,63%
DIOK-R-A 11,25 12,00 11,60 16.554,11 -3,33%
ERNT-R-A 1.430,00 1.437,00 1.435,00 467.123,20 -0,83%
HBRL-R-A 85,00 85,00 85,00 4.250,00 21,43%
HDEL-R-A 109,05 117,46 109,05 114.061,89 -5,72%
HIMR-R-A 179,00 189,99 189,99 25.361,21 2,70%
HMAM-R-A 102,13 102,13 102,13 21.753,69 2,13%
HTPK-R-A 56,35 58,00 56,35 3.405,75 -2,84%
HUPZ-R-A 1.192,01 1.193,01 1.193,00 13.117,10 -0,01%
INDG-R-A 113,47 113,47 113,47 907,76 3,14%
IPKK-R-A 190,00 195,49 195,49 27.967,91 1,82%
JDPL-R-A 62,10 62,70 62,10 7.518,80 -1,52%
JNAF-R-A 2.500,00 2.500,00 2.500,00 7.500,00 1,46%
KBZ-R-A 116,77 116,77 116,77 58.385,00 -5,91%
KNZM-R-A 147,68 147,69 147,69 5.907,51 -0,21%
KODT-P-A 980,20 980,20 980,20 3.920,80 -0,59%
KORF-R-A 127,91 129,57 128,97 245.866,87 -0,02%
KRAS-R-A 360,00 360,10 360,10 12.601,50 0,03%
KSST-R-A 515,15 550,00 549,00 58.770,05 -0,72%
KTJV-R-A 20,11 22,41 22,41 13.107,08 12,05%
LEDO-R-A 7.660,00 7.740,00 7.700,01 4.427.602,57 0,00%
LKRI-R-A 117,50 120,00 117,50 253.066,39 -1,74%
LVCV-R-A 100,10 100,10 100,10 700,70 0,05%
MAIS-R-A 65,00 65,00 65,00 650,00 1,34%
PBZ-R-A 538,00 538,00 538,00 33.356,00 1,31%
PDBA-R-A 331,01 331,01 331,01 33.101,00 3,12%
PIKR-R-A 199,00 199,00 199,00 5.373,00 2,58%
RIVP-R-A 13,16 13,25 13,22 125.047,37 -0,23%
SLPF-R-A 21,00 21,00 21,00 12.012,00 5,00%
SLRS-R-A 379,99 379,99 379,99 18.999,50 0,02%
SNBA-R-A 74,00 74,00 74,00 1.480,00 -1,33%
THNK-R-A 820,00 848,00 820,00 153.666,31 -1,20%
TISK-R-A 205,00 206,00 205,00 117.764,76 -0,05%
VDKT-R-A 425,00 426,00 425,01 54.835,11 0,00%
VLBT-R-A 2,23 2,23 2,23 1.106,08 0,45%
VPIK-R-A 125,00 128,98 128,98 123.911,84 1,46%
ZABA-R-A 36,80 36,90 36,90 8.105,80 -0,11%
ZVCV-R-A 86,00 86,00 86,00 4.128,00 0,00%
ZVZD-R-A 4.000,00 4.000,00 4.000,00 4.000,00 -3,85%
Domaći MTP
BCIN-R-A 209,99 209,99 209,99 1.049,95 1,89%
HRDH-R-A 81,12 81,12 81,12 1.054,56 0,00%
KOSN-R-A 940,00 940,00 940,00 122.200,00 3,17%
OPEK-R-A 269,61 269,61 269,61 2.965,71 -32,60%
PRFC-R-A 12,00 12,00 12,00 15.552,00 8,70%
SNHO-R-A 133,00 133,00 133,00 665.000,00 3,91%
RHMF-O-203A 115,85 115,85 115,85 2.334.840,90 4,143%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 74,00 75,50 74,00 69.650,00 -3,90%
EGB-S-LDX1 95,50 96,10 96,10 23.136,20 1,25%
EGB-S-LDX2 65,21 65,21 65,21 6.521,00 0,40%
EGB-S-LEU1 3,56 3,56 3,56 1.068,00 \
EGB-S-LWL1 94,81 95,00 94,81 30.339,39 3,07%
EGB-S-SBU1 91,30 91,30 91,30 1.369,50 2,24%
EGB-S-TLGD 131,00 137,00 136,70 126.576,90 9,36%
EGB-S-TSDX 49,00 52,00 51,10 50.326,40 3,65%
EGB-S-TSWL 72,80 76,00 74,10 232.557,70 -6,20%
Ukupan promet
14.797.227,30
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,05 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u utorak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,09 bodova ili 0,05 posto – na 181,6168 bodova.
Posljedica je to proporcionalne podijeljenosti obveznih mirovinskih fondova na gubitnike i dobitnike. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,14 posto, na 182,3885 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,05 posto, na 166,0092 bododa. S druge je pak strane vrijednost a Erste Plavi fonda porasla 0,02 posto, na 187,1113 bodova, dok je rast AZ fonda bio tek minimalan na 185,5466 bodova.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova vladala je proporcionlna podijeljenost na gubitnike i dobitnike. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,24 a Croatia osiguranje DMF-a i Erste Plavi Protect DMF-a po 0,03 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ benefit DMF-a viša 0,04 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,01 posto, dok je vrijednost AZ profit DMF-a tek minimalno viša.
Kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Novinara pala po 0,27, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,25, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda T-HT-a po 0,05, fonda Auto Hrvatske i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,04, fonda Croatia osiguranja i fonda Hrvatskih autocesta po 0,03, AZ ZABA fonda, Cestarskog fonda i fonda HEP grupe po 0,02 a AZ Zagreb fonda 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost AZ VIP fonda porasla 0,04 a AZ Dalekovod fonda, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i fonda Željezničara po 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
28.01. 29.01.
Mirex 181,7003 181,6168 -0,05
AZ OMF* 185,5415 185,5466 0,00
Erste Plavi OMF. 187,0819 187,1113 0,02
PBZ Croatia osig.OMF 166,0862 166,0092 -0,05
Raiffeisen OMF 182,6459 182,3885 -0,14
AZ benefit DMF** 194,9442 195,0233 0,04
AZ profit DMF 217,8950 217,9028 0,00
Croatia osiguranje DMF 134,4849 134,4439 -0,03
Erste Plavi Expert DMF 157,3835 157,3919 0,01
Erste Plavi Protect DMF 159,6399 159,5998 -0,03
Raiffeisen DMF 174,5266 174,1071 -0,24
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,0701 107,0214 -0,05
Auto Hrvatska ZDMF 120,4900 120,4472 -0,04
AZ Dalekovod ZDMF*** 209,0766 209,1015 0,01
AZ Hr. kontrola zračne plov. 203,7049 203,7315 0,01
AZ VIP ZDMF 219,5482 219,6314 0,04
AZ ZABA 100,9959 100,9726 -0,02
AZ Zagreb ZDMF 159,3966 159,3852 -0,01
ZDMF cestarski fond 141,4181 141,3955 -0,02
ZDMF Croatia osiguranje 118,1115 118,0742 -0,03
ZDMF Ericsson N. Tesla 181,8316 181,3480 -0,27
ZDMF HEP grupa 123,8918 123,8711 -0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,3321 134,2940 -0,03
ZDMF Hr. liječničkog sind. 196,5798 196,0822 -0,25
ZDMF Novinar 167,7829 167,3253 -0,27
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,0809 136,1013 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,5926 120,5501 -0,04
ZDMF T-HT 154,7104 154,6338 -0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.954 13.154 Tokyo/Nikkei 11.113 10.866 London/FTSE-100 6.335 6.339 Frankfurt/DAX 30 7.834 7.848
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, ponajviše u defanzivnim sektorima, što pokazuje da su ulagači oprezno optimistični nakon što su Dow Jones i S&P indeks dosegnuli najviše razine u pet godina.
Dow Jones ojačao je 72 bodova, ili 0,52 posto, na 13.954 boda, a S&P 500 indeks 0,51 posto, na 1.507 bodova, što su njihove nove najviše razine od kraja 2007. godine. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,02 posto, na 3.153 boda.
Nakon snažnog rasta na početku godine, S&P 500 indeks na putu je najvećeg mjesečnog dobitka od listopada 2011., a ovo bi mogao biti i njegov najbolji siječanj još od 1997. godine.
Ulagače ohrabruju naznake jačanja američkog, ali i drugih najvećih gospodarstava svijeta, pa su skloniji rizičnijim investicijama.
Prema posljednjim podacima, u siječnju se u američke dioničke investicijske fondove slilo oko 55 milijardi dolara svježeg novca, što je dosad rekordni mjesečni priljev.
Ipak, ulagači su oprezni jer se cijene dionica kreću na najvišim razinama u pet godina, ali i zbog toga što sutra završava dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke.
Kako se situacija u američkom gospodarstvu poboljšava, očekuje se da će ubuduće Fed postupno odustajati od vrlo labave monetarne politike koja je dosad bila ključan pokretač tržišta, ali i cjelokupnog gospodarstva.
Najviše su jučer porasle cijene dionica u defanzivnim sektorima, tehnološkom i farmaceutskom. S&P indeksi tih sektora porasli su više od 1 posto, nakon boljih nego što se očekivalo poslovnih rezultata AT&T-a i Pfizera. Dionica farmaceutskog diva poskupila je više od 3, a AT&T-a oko 1,5 posto.
„Posljednjih su tjedana lijepo porasle dionice u cikličkim sektorima, a sada slijede defanzivni. Mnogi menadžeri fondova koriste dionice defanzivnih sektora kao osigurače u portfeljima“, kaže Quincy Krosby, analitičarka u fondu Prudential Financial.
Dodaje kako su ulagači oprezni uoči sutrašnjeg priopćenja Feda i podataka o američkom bruto domaćem proizvodu u posljednjem lanjskom kvartalu. Osim toga, defanzivni sektori bolje će se držati, ako u petak razočara izvješće o zaposlenosti u SAD-u, objašnjava Krosby.
Među najvećim dobitnicima bio je jučer Amazon, zahvaljujući boljem nego što se očekivalo kvartalnom poslovnom izvješću. U produženom, elektroničkom trrgovanju cijena dionice tog tehnološkog diva skočila je gotovo 7 posto, nakon što je u redovnom trgovanju pala za 5,7 posto.
Prema podacima Thomson Reutersa, od 174 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavile poslovna izvješća, njih 68,4 posto nadmašilo je očekivanja analitičara, što je bolji prosjek nego u protekla četiri tromjesečja.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,71 posto, na 6.339 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,20 posto, na 7.848 bodova, a pariški CAC 0,13 posto, na 3.785 bodova.
Europske dionice oslabile su u srijedu pod pritiskom obeshrabrujućih pokazatelja iz američkog i španjolskog gospodarstva a razočarali su i poslovni rezultati kompanija u sektoru naftnih usluga.
Londonski FTSE pao je 0,06 posto na 6.335 bodova, frankfurtski DAX za 0,18 posto na 7.834 boda a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.779 bodova.
"Na tržištu je prisutan optimizam koji se nije odrazio ni u poslovnim izvješćima kompanija ni u makroekonomskim podacima o rastu", kazao je Wouter Sturkenboom, strateg u tvrtki Russell Investments.
Među razočaravajućim makrogospodarskim podacima izdvajao se onaj o neočekivanom padu američkog BDP-a u četvrtom tromjesečju, za 0,1 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. U trećem tromjesečju porastao je 3,1 posto. Svi su analitičari očekivali nastavak trenda rasta i u posljednja tri mjeseca 2012.
Prizemljujući su bili i španjolski makrogospodarski podaci, koji su pokazali produbljivanje recesije u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, uz pad aktivnosti za 0,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada su se smanjili za 0,3 posto.
Među gubitnicima na tržištu izdvajao se danas sektor naftnih usluga, pri čemu je talijanski proizvođač opreme za naftne platforme Saipem potonuo čak 36 posto nakon što je prognozirao oštar pad dobiti. Zbog toga su na vrijednosti izgubile i druge kompanije u tom sektoru, pa su britanski Petrofac, francuski Technip i norveški Subsea 7 oslabili 6,5 posto, a talijanski ENI, koji kontrolira Saipem, za 4,5 posto.
Među pojedinačnim gubitinicima izdvajala se i rudarska kompanija Antofagasta, koja je oslabila 7,8 posto nakon objave neočekivano slabe prognoze.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 2,28 posto, na 11.113 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3543 1,3563 1,3480
USD/JPY* 91,25 91,40 90,64
GBP/USD* 1,5773 1,5776 1,5724
USD/CHF* 0,9170 0,9234 0,9154
*Izvor: REUTERS
Euro je u srijedu na međunarodnim deviznim tržištima nakratko zabilježio novu najvišu razinu u 14 mjeseci prema dolaru i najvišu razinu u čak 33 mjeseca prema jenu, crpeći i dalje podršku iz poboljšanih izgleda za gospodarstvo eurozone.
Euro je probio razinu od 1,35 dolara prvi puta od prosinca 2011., nakon čega je nakratko dosegnuo i novu najvišu razinu u 14 mjeseci od 1,3563 dolara. Potom se stabilizirao na 1,3557 dolara, što znači da je na dobitku 0,5 posto u odnosu na prethodno zatvaranje.
Jedinstvena europska valuta ujedno je dosegnula najvišu razinu u 33 mjeseca prema japanskom jenu, i njome se trgovalo po 123,87 jena.
I dolar je ojačao prema jenu, i to oko 0,5 posto, na 91,20 jena.
Vjetar u leđa euru je danas pružio najnoviji ohrabrujući pokazatelj koji govori u prilog smirivanju zabrinutosti u vezi krize u eurozoni, a riječ je o indeksu ozračja u gospodarstvima eurozone i EU koji izrađuje EK.
Optimizam među čelnicima kompanija i potrošača u eurozoni ojačao je u siječnju treći mjesec zaredom, ukazujući na poboljšanje ozračja u nizu sektora. Ohrabrujuće su i najnovije ocjene člana upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) Ewalda Nowotnyja kako oporavak polako zahvaća realni sektor.
Dobrom raspoloženju pridonijela je i današnja uspješna aukcija talijanskih obveznica s rokom otplate za pet i 10 godina.
"Kako stvari trenutno stoje, euro će zasigurno ojačati prema većini valuta 10 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta G10 zbog prilično pozitivnih do stabilnih gospodarskih pokazatelja", kazao je Peter Frank, valutni analitičar u banci BBVA.
U takvim okolnostima analitičari očekuju da će euro nastaviti jačati. Očekivano mu je dodatnu podršku pružio i razočaravajući podatak s druge strane Atlantika o padu gospodarske aktivnosti u SAD-u.
Američki BDP u četvrtom je tromjesečju lani skliznuo 0,1 posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije, što je u oštroj suprotnosti s očekivanim rastom od 1,1 posto.
U uvjetima slabljenja aktivnosti najvećeg svjetskog gospodarstva i zadržavanja vrlo popustljive monetarne politike u SAD euro bi po ocjenama analitičara i dalje trebao jačati. U fokusu ulagača će stoga biti i priopćenje američke središnje banke (Fed) po današnjem završetku dvodnevnog zasjedanja.
Jen je očekivano nastavio slabiti zbog očekivanja daljnjih poticajnih mjera monetarne politike u Japanu. Euro je u takvim okolnostima u ovoj godini ojačao čak osam posto prema jenu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 29.01. USLIB 0,17000 -0,002 0,20170 0,30050 0,47575 29.01. EULIB 0,01357 - 0,05500 0,14714 0,27071
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 31. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5819 5,5942 8,8244 6,1278 6,1026 8,6556
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju, kuna je ojačala prema većini važnijih svjetskih valuta, dok je prema euru ostala gotovo nepromijenjena.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, povećan je naime prema jučer za 0,005 posto te iznosi 7,581946 kuna.
Istodobno je tečaj švicarskog franka smanjen za 0,13 posto, na 6,102661 kunu po srednjem tečaju, a britanske funte za 0,62 posto, na 8,824425 kuna.
Najviše je, za 0,93 posto, snižen tečaj američkog dolara te srednji tečaj dolara sada iznosi 5,594294 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 31. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 5,7941 9,0987 6,2897 OTP Banka Hrvatska 7,6486 5,7374 9,0245 6,2631 Štedbanka 7,6795 5,8007 9,0139 6,2337 Partner banka 7,6500 5,7891 9,0235 6,2665 Erste&Steiermarkische 7,6470 5,7660 9,1030 6,2840 Hrvatska poštanska banka 7,6500 5,8088 9,1359 6,3614 Splitska banka 7,6480 5,7577 9,0425 6,2637 Podravska banka 7,7608 5,8192 9,0636 6,2825 Istarska kreditna banka 7,6550 5,7750 9,0715 6,2979 Karlovačka banka 7,6680 5,8290 9,1946 6,3586 Croatia banka 7,6509 5,7498 9,0141 6,2649 Sberbank 7,6700 5,7621 9,0450 6,3163 Hypo Group Alpe-Adria 7,6600 5,8002 9,0872 6,3222 Fina 7,6000 5,8088 9,1359 6,3614 Privredna banka 7,6500 5,8598 9,0644 6,3288 Centar banka 7,6456 5,7173 9,0450 6,2857
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6046 5,6110 8,8508 6,1209 Zagrebačka banka 7,6500 5,7146 8,9738 6,2034 OTP Banka Hrvatska 7,6350 5,7094 8,9627 6,2326 Štedbanka 7,6490 5,7320 8,9247 6,1720 Partner banka 7,6400 5,7405 8,9867 6,2418 Erste&Steiermarkische 7,6350 5,7344 9,0529 6,2491 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,7229 9,0009 6,2674 Splitska banka 7,6380 5,6558 8,8811 6,1575 Podravska banka 7,7601 5,7192 9,0236 6,2525 Istarska kreditna banka 7,6450 5,7250 8,9656 6,2674 Karlovačka banka 7,6580 5,7590 9,0842 6,2823 Croatia banka 7,6395 5,7106 8,9523 6,2283 Sberbank 7,6500 5,7342 9,0009 6,2857 Hypo Group Alpe-Adria 7,6500 5,7001 8,9871 6,2221 Fina 7,5900 5,7229 9,0009 6,2674 Privredna banka 7,6400 5,7449 8,9746 6,2661 Centar banka 7,6357 5,6893 9,0009 6,2552
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5592 5,5775 8,7979 6,0843 Zagrebačka banka 7,5500 5,5214 8,6703 5,9936 OTP Banka Hrvatska 7,5213 5,4801 8,6978 5,9941 Štedbanka 7,5342 5,5027 8,5677 5,9251 Partner banka 7,5300 5,4401 8,6875 5,9803 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,4656 8,6287 5,9562 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,4544 8,6214 5,9439 Splitska banka 7,5380 5,5241 8,7628 6,0524 Podravska banka 7,5250 5,5083 8,6885 6,0613 Istarska kreditna banka 7,5400 5,4850 8,6744 5,9531 Karlovačka banka 7,5350 5,4700 8,6283 5,9670 Croatia banka 7,5440 5,5059 8,7467 6,0233 Sberbank 7,5500 5,4824 8,6656 6,0111 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,4999 8,6869 6,0219 Fina 7,5400 5,4544 8,6214 5,9439 Privredna banka 7,5400 5,4646 8,7094 5,9604 Centar banka 7,5356 5,4991 8,6655 5,9500
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,4662 8,5836 5,9337 OTP Banka Hrvatska 7,5092 5,4465 8,6095 5,9513 Štedbanka 7,5041 5,4476 8,4820 5,8658 Partner banka 7,5200 5,4005 8,6200 5,9606 Erste&Steiermarkische 7,5250 5,4430 8,5850 5,9320 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,3726 8,4921 5,8548 Splitska banka 7,5280 5,4390 8,6014 5,9584 Podravska banka 7,5100 5,4383 8,5985 6,0113 Istarska kreditna banka 7,5300 5,4450 8,6567 5,9195 Karlovačka banka 7,5250 5,4200 8,5494 5,9125 Croatia banka 7,5326 5,4723 8,6849 5,9867 Sberbank 7,5300 5,4544 8,6215 5,9806 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,3998 8,5868 5,9218 Fina 7,5200 5,3726 8,4921 5,8548 Privredna banka 7,5300 5,4100 8,6223 5,9008 Centar banka 7,5258 5,4684 8,6479 5,9195
6. Nastavlja se pad broja zaposlenih u industriji
Nastavlja se pad broja zaposlenih u hrvatskoj industriji, ukupan broj zaposlenih u industriji u prosincu prošle godine bio je za 0,9 posto manji nego u studenom, dok je na godišnjoj razini, prema prosincu 2011. godine, smanjen za 6,1 posto.
Po podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna je proizvodnost rada u industriji pak u 2012. u usporedbi s godinom ranije manja za 1,3 posto.
Podaci o kretanju broja zaposlenih u industriji po glavnim industrijskim grupacijama pokazuju da je na mjesečnoj razini, u prosincu u usporedbi sa studenim prošle godine, broj zaposlenih najviše smanjen u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, za 1,6 posto.
U proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju broj zaposlenih na mjesečnoj je razini smanjen za jedan posto, a u proizvodnji energije i kapitalnih proizvoda za po 0,3 posto.
Rast broja zaposlenih za 0,8 posto zabilježen je pak kod trajnih proizvoda za široku potrošnju.
Na godišnjoj razini najviše je pao broj zaposlenih u proizvodnji intermedijarnih proizvoda, i to za 8,7 posto. U proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju broj zaposlenih na godišnjoj razini bio je u prosincu manji za 6,7 posto, u proizvodnji energije za 4,5 posto, u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,2 posto, a u proizvodnji kapitalnih proizvoda za 2,9 posto.
Podaci o kretanju zaposlenih u industriji po djelatnostima pokazuju da je na mjesečnoj razini broj zaposlenih u rudarstvu i vađenju u prosincu lani bio manji za 0,3 posto, u prerađivačkoj industriji je smanjen za 0,9 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,2 posto.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih prerađivačkoj industriji smanjen je za 6,4 posto, u rudarstvu i vađenju manji je za 5,6 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 2,3 posto.
Među djelatnostima u okviru prerađivačke industrije, koje imaju najveći udio u ukupnom broju zaposlenih, broj zaposlenih u proizvodnji prehrambenih proizvoda (udio od 15,4 posto) u prosincu prošle godine prema istom mjesecu 2011. bio je manji za 3,6 posto, a u proizvodnji odjeće (udio od 8,1 posto) za čak 14,7 posto.
Broj zaposlenih na godišnjoj razini u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda smanjen je za 1 posto, a u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava za 6,6 posto.
Podaci DZS-a pokazuju i da je proizvodnost rada u prerađivačkoj industriji u 2012. godini smanjena za 0,9 posto, u rudarstvu i vađenju za 11,3 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji proizvodnost rada porasla za 0,2 posto.
7. U gospodarstvima eurozone i EU dodatno ojačao optimizam u siječnju - EK
Optimizam među čelnicima kompanija i potrošačima u eurozoni i EU u siječnju je ojačao treći mjesec zaredom, no odgovarajući indeksi i dalje su osjetno slabiji u odnosu na dugoročni prosjek, pokazuje u srijedu najnovije izvješće Europske komisije.
Indeks raspoloženja u gospodarstvu eurozone, koji sastavlja EK, u siječnju je uvećan za 1,4 boda u odnosu na prosinac i iznosio je 89,2 boda. Pridružio se time novim pokazateljima koji svjedoče o smirivanju bojazni u vezi dužničke krize u eurozoni.
I indeks ozračja na razini cijelog EU porastao je također za 1,4 boda na mjesečnoj razini, na 90,6 bodova, objavila je EK.
U eurozoni je optimizam najviše ojačao u sektoru graditeljstva, uz rast odgovarajućeg indeksa za 4,6 bodova. Veći optimizam temelji se na zaprimljenim narudžbama i očekivanjima vezanim uz zapošljavanje novih radnika.
I u sektoru usluga se očituje veći optimizam, uz rast odgovarajućeg indeksa za jedan bod, dok je stanje po tom pitanju ostalo uglavnom nepromijenjeno u sektorima industrije i maloprodaje, pokazuje najnovije izvješće EK.
Potrošači u eurozoni započeli su ovu godinu također s većim optimizmom, s obzirom na rast pripadajućeg indeksa za 2,4 boda u odnosu na prosinac, navodeći na zaključak da bi i domaća potražnja uskoro mogla oživjeti.
"Optimizam je ojačao u svim značajnijim sektorima, s tim da je njegovo jačanje u golemom sektoru usluga posebno dobrodošlo", tumači Chris Williamson, glavni ekonomist londonske istraživačke tvrtke Markit.
Upozorio je međutim da je marginalno poboljšanje u sektoru maloprodaje podsjetnik da su potrošači i dalje pritisnuti visokom nezaposlenošću, smanjenim plaćama i neizvjesnim izgledima po pitanju financijske situacije.
Napominje i da ne treba u skorije vrijeme očekivati značajnije jačanje domaće potražnje, poglavito one kućanstava, pa ona tako najvjerojatnije neće moći pomoći poduprijeti gospodarski oporavak.
Odvojeno je EK objavila i indeks poslovne klime za eurozonu u siječnju, koji je ostao više-manje nepromijenjen u odnos na mjesec ranije. Iznosio je minus 1,09 bodova, nasuprot minus 1,11 bodova koliko je njegova vrijednost iznosila u prosincu.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821