Udio nafte iz tog izvora mogao dosegnuti i do 12 posto ukupne svjetske proizvodnje, odnosno 14 milijuna barela dnevno, i pritom spustiti cijene nafte na svjetskim tržištima i do 40 posto, procijenili su u savjetodavnoj tvrtki PricewaterhouseCoopers (PwC), rezultate čijeg istraživanja prenosi BBC.
Nafta i plin iz škriljca pojavili su se kao mogućnost održivog poboljšanja opskrbe energijom.
Strahuje se ipak da sama metoda vađenja, takozvano hidrauličko frakturiranje ("fracking"), nije potpuno bezopasna, prenosi BBC.
U sklopu tog postupka mješavina vode, pijeska i određenih kemikalija ubrizgava se pod visokim tlakom u bušotinu u stijeni kako bi se istisnuo zarobljeni plin. Pojedina su istraživanja povezala tu metodu s potresima slabijeg intenziteta, što je potaknulo bojazni za okoliš.
U izvješću PwC navodi da bi se proširenjem izvora energije za naftu iz škriljca vrijednost svjetskog gospodarstva do 2035. mogla povećati za gotovo 3,7 posto.
Sve zemlje ipak ne bi imale jednaku korist od smanjenja cijena nafte. Tako bi sadašnji glavni izvoznici nafte, kao što su Rusija i zemlje Bliskog istoka, mogli dugoročno postati neto gubitnici ako i sami ne bi uspjeli razviti značajne resurse za proizvodnju nafte iz škriljca, prenosi BBC rezultate PwC-jeva istraživanja.
U prošlom je mjesecu Kina pojačala istraživanja rezervi plina iz škriljca dodijelivši 16 tvrtki prava na istraživanje na 19 različitih lokacija.