ZAGREB - Europska komisija ukinula je ove godine prethodnu (ex ante) kontrolu procesa javne nabave i ugovaranja projekata u pet programa, a uskoro bi trebala u još jednom, što je znak povjerenja u hrvatske vlasti koje su postigle velik napredak u pripremi i provedbi projekata sufinanciranih europskim novcem, kazao je u utorak u Zagrebu europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn. Komisija je u siječnju ukinula ex ante kontrolu u tri programa na području regionalne politike - prometu, zaštiti okoliša i konkurentnosti, a u utorak u programima koji se odnose na prekograničnu suradnju i izgradnju kapaciteta, što je u nadležnosti Opće uprave za proširenje, dok bi do kraja mjeseca ex ante kontrola trebala biti ukinuta i za zapošljavanje odnosno razvoj ljudskih resursa. "To znači da se Hrvatsku u određenoj mjeri već tretira kao punopravnu članicu Europske unije i prije pristupnja u srpnju", kazao je Hahn u zajedničkoj izjavi za novinare s ministrom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Brankom Grčićem. "Da upotrijebim aeronautički izraz, Hrvatska leti sama, ali u izvanrednim situacijama uvijek možete nazvati i reći 'Bruxelles, imamo problem' i bit ćemo vam na raspolaganju", kazao je. Europska unija predvidjela je za Hrvatsku u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. 11,7 milijarda eura, od čega na kohezijsku politiku otpada nešto više od osam milijardi eura.
ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović primio je povjerenika Europske komisije za regionalnu politiku Johannesa Hahna koji mu je predstavio prijedlog Europske komisije o izazovima s kojima bi se RH trebala suočiti u provedbi strukturalnih i kohezijskih fondova u novom proračunskom razdoblju 2014.-2020. Zahvalivši na prijedlozima vezanim za raspodjelu sredstava iz europskih fondova tijekom prvim sedam godina članstva RH u EU, hrvatski je predsjednik istaknuo važnost što bolje pripremljenosti Hrvatske za pripremu i provedbu projekata te za povlačenje sredstava iz fondova, priopćio je Josipovićev ured. Također, bilo je riječi o važnoj ulozi Hrvatske u stabilizacije regije te o mogućnostima još šire suradnje u prekograničnim programima sa susjednim zemljama nakon ulaska u EU, dodaje se priopćenju. Europska unija predvidjela je za Hrvatsku u proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. 11,7 milijarda eura, od čega na kohezijsku politiku otpada nešto više od osam milijardi eura.
ZAGREB - Hrvatski i bugarski premijer Zoran Milanović i Bojko Borisov ocijenili su u utorak u Sofiji da su Hrvatska i Bugarska "obranili" svoje interese u nedavno usvojenom višegodišnjem financijskom okviru EU-a, jer su dobili više novca u proračunu Unije od 2014. do 2020. nego što je bilo planirano. "Bilo je teško, ali mislim da su i hrvatski i bugarski interesi obranjeni na najbolji mogući način, a naravno u skladu sa zahtjevima za smanjenje proračuna", rekao je Borisov na zajedničkoj konferenciji za novinare s Milanovićem, koji u utorak boravi u jednodnevnom radnom posjetu Bugarskoj. "Hrvatska je umjereno zadovoljna rezultatom pregovora i višegodišnjim financijskim okvirom, jer smo više dobili nego što smo imali", dodao je Milanović. Hrvatska i Bugarska, najsiromašnija članica EU-a, pripadaju bloku "prijatelja kohezije", skupini europskih zemalja koje koje dobivaju više nego što uplaćuju u zajednički proračun. Ta skupina se nastoji izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih regija u Uniji.
ZAGREB - Potpredsjednica Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove EU Dragica Zgrebec te predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar sastali su se u utorak u Saboru s povjernikom Europske komisije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom. Osnovne teme razgovora na sastanku bile su vezane uz aktivnosti Republike Hrvatske u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije s posebnim fokusom na Višegodišnji proračunski okvir za razdoblje 2014.- 2020., priopćeno je iz Sabora. Johannes Hahn istaknuo je da će Hrvatska u sljedećem proračunskom razdoblju 2014.-2020. moći povući oko osam milijardi eura. "To je uistinu veliki izazov za Hrvatsku", a mi smo na raspolaganju za svaku vrstu pomoći kako bi se predviđena sredstva potrošila na sustavan i učinkovit način, dodao je Hahn.
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Bosne i Hercegovine Vesna Pusić i Zlatko Lagumdžija razgovarat će u petak u Europskoj komisiji o pitanjima povezanim s graničnim režimom između dviju zemalja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Riječ je o drugom trilateralnom sastanku o istom pitanju. Prvi je održan 19. rujna prošle godine, a uz šefove diplomacija dviju zemalja sudjelovali su i europski povjernici za proširenje Štefan Fuele, za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem, za zdravlje i zaštitu potrošača John Dalli, za promet Sim Kallas te za regionalnu politiku Johannes Hahn.
SARAJEVO - Policija Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini potvrdila je u utorak kako su trojica maloljetnika osumnjičena za ubojstvo katoličkog svećenika Mile Ivančića, župnika u Zavalju kod Bihaća. "Pronašli smo dokaze i na temelju toga danas će ovim osobama biti određen pritvor", izjavio je novinarima u Bihaću Marijan Šimić, vršitelj dužnosti županijskog policijskog komesara. Jedan od počinitelja, kako je pojasnio, od ranije je poznat policiji zbog zloporabe droga. Zbog činjenice da je riječ o maloljetnicima, policija nije objavila njihova imena. Objavljeno je samo kako su zločin počinili 15-godišnji D.M, 16-godišnji Č.A. i 17-godišnji Š.J. Oni su predani sucu za maloljetnike koji treba odlučiti o određivanju pritvora. Šimić je kazao kako svi prikupljeni dokazi ukazuju da je motiv za zločin bilo isključivo koristoljublje, no upozorio je kako je riječ o planiranom i brutalnom ubojstvo što je razlog za dodatnu zabrinutost. Policija drži kako se svećenik pljačkašima pokušao suprotstaviti, pa su ga oni zbog toga najprije izboli noževima a potom mu lubanju smrskali kamenom.
SARAJEVO - Zastupnički dom parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine u utorak je nakon cjelodnevne rasprave izglasovao nepovjerenje entitetskoj vladi, a istodobno je usvojio nekoliko odluka kojima je vladi dok je ona u tehničkom mandatu ograničio ovlasti i onemogućio donošenje bitnijih financijskih odluka kao i odlučivanje o imenovanjima članova upravnih odbora javnih poduzeća. Izglasavanje nepovjerenja federalnoj vladi zatražili su Socijaldemokratska partija BiH (SDP), HDZ BiH, HDZ 1990. i Savez za bolju buudćnost (SBB) nakon što nisu uspjeli njihovi raniji pokušaji da smijene ministre iz Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB). SDP je ranije bio u koaliciji sa SDA, HSP i NSRzB no raskinuo ju je u lipnju 2012. kada je sklopio savezištvo s dva HDZ-a i SBB-om. Za izglasavanje nepovjerenja vladi glasovalo je 58 od 98 zastupnika koliko ih ima u Zastupničkom domu. Da bi odluka o izglasavanju nepovjerenja vladi postala pravomoćna mora je potvrditi i Dom naroda koji bi o tome trebao odlučivati do kraja tjedna.
BEOGRAD - Srbijanski premijer Srbije Ivica Dačić ocijenio je u utorak da u nastavku dijaloga Beograd i Priština u Bruxellesu trebaju istodobno pregovarati o paralelizmu institucija na sjeveru Kosova i o autonomiji kosovskih Srba te da, u situaciji kada ne priznaje nezavisnost Kosova, Srbija treba "znati šta hoće". Dačić, koji je i ministar unutarnjih poslova, istaknuo je da Srbija nije spremna raditi protiv vlastitih interesa u situaciji kada ne priznaje neovisnost Kosova i da je pri rješavanju problema paralelnih institucija na sjeveru i autonomije za Srbe potreban istodoban odgovor. "To su teme dnevnog reda na predstojećim pregovorima (u Bruxellesu) i na njih se mora dati istodoban odgovor", rekao je Dačić novinarima na svečanosti obilježavanja obljetnice Policijske akademije, a prenose agencije u Beogradu. Dačić je istaknuo i da postojeće institucije na sjeveru Kosova neće biti rasformirane "da ne bi došlo do vakuuma" dok se čeka da se formiraju neke druge.
LJUBLJANA - Slovenska pučka stranka (SLS) napustit će koalicijsku vladu i prijeći u oporbu, izjavio je u utorak nakon sastanka izvršnog odbora stranke njezin predsjednik Radovan Žerjav. Uz Žerjava, koji je ministar gospodarstva, stranka će iz vlade početkom ožujka povući i ministra poljoprivrede Franca Bogoviča. Janšinu vladu već su napustili ministri centrističke Građanske liste (GL), a isti je potez za kraj mjeseca najavio i ministar vanjskih poslova Karl Erjavec koji vodi Demokratsku stranku umirovljenika (DESUS). Time eskalira kriza slovenske vlade koja bi nešto više od godine dana nakon formiranja uskoro mogla imati potporu samo trećine zastupnika u parlamentu. O programu za izlazak iz krize i nekim prioritetnim projektima kojih bi se trebao prihvatiti parlament bit će riječi i na sastanku koji je za četvrtak s predsjednicima parlamentarnih stranaka sazvao predsjednik države Borut Pahor.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a u utorak je "snažno osudilo" treći sjevernokorejski nuklearni test i najavilo akciju protiv Pyongyanga, rekao je predsjednik Vijeća sigurnosti. "Članice Vijeća sigurnosti snažno su osudile ovaj test koji je teško kršenje rezolucija Vijeća sigurnosti", rekao je novinarima Kim Sung-hwan, ministar vanjskih poslova Južne Koreje koja ovoga mjeseca predsjeda vijećem. On je rekao da će vijeće sada razmotriti "odgovarajuće mjere". Veleposlanica SAD-a u UN-u Susan Rice rekla je da Washington i njegovi saveznici namjeravaju "pojačati režim sankcija" koje su već uvedene zbog sjevernokorejskih nuklearnih testova 2006. i 2009.
BEČ - Jačina seizmičke aktivnosti u Sjevernoj Koreji izazvane nuklearnim pokusom u utorak bila je otprilike dvostruko veća od one koju je proizveo nuklearni pokus 2009., priopćila je međunarodna agencija za nadgledanje nuklearnih aktivnosti. "Možemo pretpostaviti da je ovo otprilike dvostruko veće jakosti", rekao je Lassina Zerbo, direktor međunarodnog centra podataka Organizacije za sveobuhvatnu zabranu nuklearnih pokusa (CTBTO) na tiskovnoj konferenciji. Sjeverna Koreja je ranije priopćila da je provela treći nuklearni pokus u utorak. Procjena CTBTO-a temelji se na mjerenju seizmičke aktivnosti od 5 stupnjeva po Richteru u usporedbi s 4,5 stupnjeva 2009. i 4,1 2006. Američka geološka agencija objavila je da je u utorak zabilježila "seizmološki događaj" magnitude 5,1.
ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama u utorak navečer će pred članovima američkog Kongresa i milijunima TV gledatelja održati redovni godišnji govor (State of the Union) o stanju nacije u kojem bi trebao izložiti glavne ciljeve novog čeverogodišnjeg predsjedničkog mandata koji je započeo u siječnju, objavio je ABC. Iako su sam početak drugog mandata obilježile inicijative za jačanje kontrole osobnog naoružanja Amerikanaca i imigracijsku reformu, Obama i njegovi suradnici su naznačili da će središnja tema predsjednikova govora biti stvaranje novih radnih mjesta. "Govorit ću o tome da ćemo se pobrinuti da budemo usredotočeni na stvaranje novih radnih mjesta u SAD", rekao je Obama prošlog tjedna na skupu Demokratske stranke u Predstavničkom domu Kongresa. Neimenovani dužnosnik iz Bijele kuće u ponedjeljak je rekao da će se predsjednik ponajprije usredotočiti na izgradnju infrastrukture u SAD, projekte koji se temelje na čistoj energiji i proizvodne sektore, ali i na poboljšanje programa obuke za posao.
PARIZ - Donji dom francuskog parlamenta podržao je u utorak istospolni brak, utirući put njegovom ozakonjenju, izvješćuje u utorak Reuters i podsjeća da su protivnici i zagovornici istospolnih brakova nedavno na ulicama okupili stotine tisuća ljudi diljem Francuske. Radi se o najznačajnijoj društvenoj reformi u Francuskoj od ukidanja smrtne kazne 1981., a protive joj se konzervativci u većinski katoličkoj zemlji, francuski muslimani i kršćani evangelici. Francuska broji oko pet milijuna muslimana te oko 500.000 Židova. Pod pretpostavkom da prijedlog zakona potvrdi i Senat na glasovanju 2. travnja, Francuska će se pridružiti 11 ostalih zemalja, uključujući Belgiju, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku, Norvešku i JAR, gdje su istospolni brakovi legalni. U SAD-u su istospolni brakovi legalni u devet saveznih država i Washington D.C-u.
MILANO - Bivši načelnik talijanske vojnoobavještajne agencije Sismi osuđen je u utorak na 10 godina zatvora zbog uloge u otmici egipatskog muslimanskog vjerskog vođe u operaciji koju je organizirao SAD. Sud u Milanu proglasio je Niccolu Pollarija krivim za sudjelovanje u otmici imama Abu Omara u Milanu 2003. i osudio ga na 10-godišnju robiju, dok je njegov zamjenik Marco Mancini dobio devet godina zatvora. U odsutnosti je na sedam godina zatvora osuđen bivši šef CIA-e u Italiji Jerrfey Castelli, kao i dvoje drugih američkih dužnosnika. Sud je također odlučio da se imamu isplati odšteta u iznosu od milijun eura, a njegov supruzi 500.000 eura. Nakon što je iz Italije prebačen u Egipat, Abu Omar je bio podvrgnut sedmomjesečnom mučenju.
MOSTAR - Šesnaestero djece i maloljetnika, članova plesne skupine iz Livna, zadobilo je lakše ozljede, dok je vođa skupine teže ozlijeđen u utorak ujutro u sudaru autobusa i teretnog vozila u jugozapadnom dijelu BiH, potvrdilo je ministarstvo unutarnjih poslova Hercegbosanske županije. Po riječima glasnogovornika policijske uprave Hercegbosanske županije Ivice Vrdoljaka jedna je starija osoba zadobila teže, dok ih je šesnaestero prošlo s lakšim tjelesnim ozljedama. Dio ozlijeđenih smješten je u bolnicu u Livnu ili im je ukazana hitna pomoć u domu zdravlja u Tomislavgradu.