Papa je odluku koja iznenadila i šokirala vjernike u svijetu, ali i njegov najbliži krug u Vatikanu, priopćio skupini kardinala u ponedjeljak ujutro prigodom kanonizacije trojice talijanskih svećenika.
"Draga braćo, okupio sam vas na ovom konzistoriju, ne samo zbog ovih kanonizacija, nego i kako bih vam prenio odluku od velike važnosti za Crkvu. Nakon što sam mnogo puta preispitao svoju savjest pred Bogom, došao sam do sigurne spoznaje da moja snaga zbog poodmakle dobi više ne odgovara onoj kakva je potrebna za obnašanje ove službe. Potpuno svjestan ozbiljnosti ovog čina, potpuno svojevoljno objavljujem da se odričem dužnosti rimskog biskupa koja mi je povjerena 19. travnja 2005. od 28. veljače u 20 sati. Od tada će Stolica svetog Petra biti prazna i bit će sazvana konklava kako bi se izabrao novi vrhovni svećenik", kazao je Benedikt XVI. "Ja ću nastaviti služiti Svetoj Božjoj Crkvi kroz život posvećen molitvi", dodao je.
Odricanje od službe rimskog biskupa rijetkost je u povijesti papinstva i dosad se takvo što dogodilo samo četiri puta. Posljednji papa koji je podnio ostavku bio je Grgur XII. 1415. godine.
Odluka je iznenadila i Benediktove najbliže suradnike, kazao je vatikanski glasnogovornik Federico Lombardi. Prema Lombardijevim riječima, Benedikt XVI. će nakon odlaska s položaja otići u papinsku ljetnu rezidenciju u blizini Rima a nakon toga će se povući u samostan unutar Vatikana.
Dekan Kardinalskoga zbora kardinal Angelo Sodano rekao je da je Papina odluka o povlačenju došla poput "groma iz vedra neba".
Papa je u svom govoru naznačio da je razlog njegovog odlaska zdravsteno stanje a od medicinskog osoblja koje se brine o njegovom zdravlju saznaje se da Papa pati od teškog artritisa te da na njegovo opće stanje utječe i teret papinske dužnosti. Papa također pati od fibrilacija srčane pretklijetke ali, doznaje se, odbija uzimati prepisane lijekove antikoagulante, izvijestila je Ansa.
Brat pape Benedikta XVI Georg Ratzinger kazao je u ponedjeljak kako su liječnici savjetovali Papi da više ne poduzima prekooceanska putovanja te da je mjesecima razmišljao o tome da odstupi, prenose njemački mediji. Govoreći medijima iz svoga doma u njemačkom gradu Regensburgu Georg Ratzinger je kazao kako je njegov brat imao sve više problema s hodanjem i da je njegova odluka dio "prirodnog procesa".
Njemački kardinal Joseph Ratzinger izabran je u 19. travnja 2005. u četvrtom glasovanju za 265. papu, kao prvi Nijemac nakon 948 godina. Rođen je 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj, a odrastao je Traunsteinu. Ratzinger je kratko vrijeme poput većine njemačke djece tijekom Drugog svjetskog rata bio član Hitlerjugenda, a poslije rata od 1946. do 1951. studirao je na teološkom fakultetu u Freisingu, zatim i na sveučilištu u Muenchenu, a nakon toga se zaredio. Kasnije je bio profesor teologije, zatim nadbiskup Muenchena i Freisinga, kardinal je od 1977., a od 1981. bio je pročelnik kongregacije za nauk vjere, gdje je naslijedio hrvatskog kardinala Franju Šepera.
Iznenadna objava pape Benedikta XVI. da se 28. veljače povlači s položaja poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je u ponedjeljak reakcije diljem svijeta, pa se tako među prvima oglasio Berlin koji je odao priznanje "doprinosu Svetog oca Katoličkoj crkvi". Njemačka kancelarka Angela Merkel je kazala da je to odluka koja je u njoj izazvala "najveće poštovanje".
Francuski predsjednik Francois Hollande nazvao je ostavku Pape "doličnom". "To je jedna ljudska odluka vezana uz slobodnu volju koju treba poštivati", kazao je Hollande i dodao da "Republika pozdravlja odluku Pape".
Talijanski premijer Mario Monti je kazao da je "vrlo potresen ovom neočekivanom viješću".
Irski premijer Enda Kenny uputio je najbolje želje papi Benediktu XVI. uz ocjenu da je Katoličkoj crkvi podario "snažno vodstvo".
"Ovo je očito odluka koju je Sveti otac donio nakon pažljivog razmatranja, usrdnih molitvi i promišljanja. Ona je odraz dubokog osjećaja dužnosti prema Crkvi, ali i razumijevanja koliki pritisak predstavlja duhovno vodstvo u modernom svijetu", dodao je Kenny.
Britanski premijer David Cameron je ocijenio da će papa Benedikt XVI. "nedostajati kao duhovni vođa milijunima ljudi". Uputivši mu "najljepše želje", Cameron je naglasio da je Papa "bez zastoja radio na jačanju odnosa Velike Britanije sa Svetom Stolicom".
Povlačenjem pape Benedikta XVI. 28. veljače mjesto poglavara Rimokatoličke crkve ostaje upražnjeno do izbora novog Pape, odnosno započinje razdoblje tzv. prazne stolice (sede vacante). U tom razdoblju Svetom Stolicom upravlja Kardinalski zbor s ograničenim ovlastima.
Kada će se kardinali okupiti u Sikstinskoj kapeli kako izabrali novog Papu još nije poznato jer se ovoga puta radi o pretnodniku koji svojevoljeno odlazi s dužnosti pa nema presedana po kojem bi se to moglo procijeniti. Očekuje se da bi razdoblje prazne stolice trebalo biti kraće nego u slučaju Papine smrti jer sada ima više vremena da se konklava tehnički priredi i organizira. Gotovo je sigurno da će novi Papa biti izabran do Uskrsa.
Kladionice su već počele objavljivati izglede potencijalnih kandidata i prema njima najbolje stoje dvojica afričkih kardinala, Nigerijac Francis Arinze i Ganac Petar Turkson, zatim venecijanski patrijarh Angelo Scola, kandski kardinal Marc Ouellet i honduraški kardinal Oscar Maradiaga. Poznato je zato da će ime novog Pape u tradicionalnoj objavi "habemus papam" s balkona bazilike svetog Petra objaviti kardinal protodekan Jean-Louis Tauran.