Nakon sjednice kolegija zastupničkog doma Škaljić je novinarimau Sarajevu kazao kako će najkasnije do 21. veljače biti zakazana i sjednica doma naroda, na kojoj će se također odlučivati o povjerenju vladi FBiH, što bi nakon višemjesečnog zastoja trebao biti novi korak u razrješavanju krize izvršne vlasti nastale još prošle godine.
Izglasavanje nepovjerenja početkom siječnja zatražila je većina zastupnika u obadva doma federalnog parlamenta, okupljena oko Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB) te HDZ BiH i HDZ 1990.
Rezultat je to činjenice da je u sadašnjoj entitetskoj vladi osam ministara iz reda SDP-a, dok devet ministarskih mjesta još uvijek u rukama političara koji dolaze iz Stranke demokratske kacije (SDA), Hrvatske stranke prava (HSP) i Narodne stranke "Radom za boljitak" (NSRzB).
SDP je koaliciju s tim strankama sklopio nakon izbora 2010. godine, no razvrgnuo ju je u lipnju 2012. godine uspostavivši istodobno savez sa SBB-om i dva HDZ-a.
Taj je savez profunkcionirao na državnoj razini, no nova koalicija nije uspjela provesti smjenu izvršne vlasti na razini FBiH.
Glavnu zapreku u tome im predstavlja predsjednik FBiH Živko Budimir iz HSP-a, koji je po ustavu nositelj izvršne vlasti i jedini ima ovlasti imenovati predsjednika vlade i ministre koje onda potvrđuje parlament.
U koaliciji SDP-SBB-HDZ BiH-HDZ 1999. se nadaju kako će izglasavanjem nepovjerenja sadašnjoj vladi u parlamentu prisiliti Budimira da prihvati njihove zahtjeve i imenuje novog predsjednika vlade i ministre iz ove četiri stranke.
No prema entitetskom ustavu, eventualno izglasavanje nepovjerenja vladi u parlamentu ne obvezuje predsjednika FBiH, koji može ali i ne mora provesti smjenu vlade i imenovati novu.
Budimir, koji je trenutačno na putu u SAD, do sada se nije jasno očitovao što će učiniti ukoliko parlament izglasuje nepovjerenje vladi.
Tek je načelno kazao kako će se voditi ustavom i zakonima.