OTOČEC OB KRKI - Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna Pusić i Karl Erjavec počeli su u srijedu sastanak u Otočcu ob Krki na kojem će pokušati dogovoriti rješenje za problem duga nekadašnje Ljubljanske banke hrvatskim štedišima, u čemu će im nastojati pomoći financijski stručnjaci dviju zemalja Zdravko Rogić i France Arhar. Rješavanje problema tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci je uvjet koji Slovenija postavlja za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora. Pusić je u ponedjeljak izjavila kako "postoje tri ili četiri mogućnosti o kojima će u Otočcu razgovarati s kolegom Erjavcom", te da s "obje strane postoji dobra volja da se to rješi". Po podacima HNB-a, prenesena devizna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosi oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a hrvatska država dala je za taj iznos punomoć zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke. Na zadnjem sastanku u Zagrebu 4. prosinca Rogić i Arhar rekli su novinarima da zastupaju stajalište o reaktiviranju pregovora o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu te da će svojim vladama predložiti model rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom. U diplomatskim krugovima ocjenjuje se izglednim da današnji sastanak u Otočcu ob Krki neće biti zadnji, nego će trebati održati još jedan sastanak.
BEČ - Austrijski predsjednik Heinz Fischer i njegov slovenski kolega Borut Pahor razgovarali su, među ostalim, u srijedu u Beču o ulasku Hrvatske u EU predviđenom za 1. srpnja i s tim u vezi izrazili očekivanje da će se što skorije uspješno pronaći rješenje za pitanje Ljubljanske banke. "Razmijenili smo mišljenja o putu i pristupu Hrvatske u EU 1. srpnja ove godine", prenio je novinarima nakon zajedničkog susreta sa slovenskim predsjednikom austrijski predsjednik Fischer. "Želimo i nadamo se da će se postojeći problemi oko Ljubljanske banke riješiti, jer bi u protivnom, ako ti napori propadnu, to bio udarac i zbog toga se sva energija treba upotrijebiti da se ta pitanja što brže riješe. Uspješno rješenje će biti dobro za Hrvatsku, za Sloveniju, za susjednu državu Austriju, kao i za cijelu EU", istaknuo je Fischer. Slovenski predsjednik, kojemu je to prvi posjet inozemstvu od dolaska na čelo države, izrazio je uvjerenost da će danas ministri vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske, koji se sastaju u Otočcu ob Krki, naći povoljno rješenje kako bi slovenski parlament "pravodobno ratificirao hrvatski pristupni ugovor".
ZAGREB - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH predstavilo je u srijedu provedbu na svom području Zajedničkog regionalnog programa o trajnim rješenjima za izbjeglice i interno raseljene osobe i pozvalo sve izbjegle osobe u Hrvatskoj da se odazovu javnom pozivu za podnošenje prijava za pomoć u obnovi stambenih jedinica u cilju povratka u Bosnu i Hercegovinu. Osim BiH, u Zajedničkom programu sudjeluju Hrvatska, Crna Gora i Srbija i njime se želi zaključiti pitanje izbjeglica u regiji pružanjem trajnih i održivih stambenih rješenja za oko 74.000 osoba ili 27.000 domaćinstava u sve četiri države. "Pozivam sve izbjegle osobe da se odazovu ovom javnom pozivu koji je produljen za tri mjeseca i traje do 7. svibnja. Nitko neće biti diskriminiran", kazao je ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Damir Ljubić. Prema njegovim riječima, "novca ima dovoljno i stoga pozivam izbjegle da ostvare pravo na obnovu svoje imovine". Također je kazao da će vlasti učiniti sve kako bi podnositeljima zahtjeva olakšali birokratsku proceduru i pobrinuli se da nitko "ne otpadne iz programa". Pritom dodaje da podnositelji zahtjeva ne moraju imati službeni izbjeglički status u RH jer je prošlo skoro 20 godina, nego je važno da su u izbjeglištvo došli iz BiH. Na donatorskoj konferenciji održanoj u travnju prošle godine u Sarajevu, gdje je prikupljeno 584 milijuna eura, za povratak izbjeglica u BiH osigurano je 100 milijuna eura čime bi se zbrinulo 5.400 obitelji, a od toga broja je 1.800 hrvatskih. Dvije trećine od 1.800 obitelji bi se trebale vratiti u Republiku Srpsku. Za Hrvatsku je na toj donatorskoj konferenciji izdvojeno 120 milijuna eura, za Crnu Goru 28 milijuna i za Srbiju 335 milijuna eura.
SARAJEVO - Ravnatelj carinske uprave Hrvatske Zlatko Grabar i načelnik Uprave za granice pri Ministarstvu unutarnjih poslova Hrvatske Zlatko Sokolar najavili su u srijedu u Banjoj Luci kako će Hrvatska i nakon ulaska u Europsku uniju nastaviti suradnju s carinskim i policijskim službama regije u cilju osiguranja granica i što učinkovitijeg nadzora prometa putnika i roba. "Kao buduća članica Europske unije Hrvatska stoji na dispoziciji svojim susjedima za sve ono što smo do sada prošli i što nas očekuje u EU", izjavio je Grabar novinarima tijekom sudjelovanja na konferencije ravnatelja carina i graničnih policija Hrvatske, BiH i Srbije. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom posebnog programa vlade SAD za kontrolu izvoza i sigurnosti granica (EXBS). Zlatko Sokolar ocijenio je ovom prigodom kako su tri države regije i do sada na ovom planu imale dobru suradnju. Dodao je kako se poduzimaju dodatne mjere da se suradnja nastavi u novom okolnostima koje podrazumijeva ulazak Hrvatske u EU. Načelnik uprave Granične policije Srbije Nenad Banović također je istaknuo nužnost bliske suradnje na planu nadzora granica konstatirajući kako je to od ključnog značenja za sprječavanje krijumčarenja i ilegalnih migracija, a ravnatelj Granične policije BiH Vinko Dumačić pozvao je na nastavak praktičnog djelovanja na terenu poput zajedničkih ophodnji.
SARAJEVO - Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UNO) Miro Džakula najavio je u srijedu kako će do sredine lipnja privremeni granični prijelaz kod Gradiške biti pripremljen za ulazak Hrvatske u EU, a istodobno će biti nastavljeni napori kako bi što prije bio izgrađen potpuno nov i opremljen prijelaz koji će biti povezan s planiranim novim mostom preko Save. "Petnaestog lipnja predstavit ćemo privremeni granični prijelaz kod Gradiške", kazao je Džakula novinarima u Banjoj Luci. Prijelaz kod Gradiške od iznimnog je značenja za BiH jer će biti tek jedan od dva preko kojih će nakon ulaska Hrvatske u EU, najavljenog za 1. srpnja, biti moguć izvoz roba biljnog i životinjskog podrijetla uz sve potrebne provjere. Drugi granični prijelaz sa statusom BIP-a (Border Inspection Control), propisan standardima EU, planiran je na jugu zemlje, između Bijače u BiH i Novog Sela u Hrvatskoj, no Gradiška će biti puno važnija jer se preko nje očekuje najveći dio prometa hranom.
MOSTAR - Predstavnici hrvatskih udruga iz Domovinskog rata najavili su da će organizirati masovne prosvjede diljem BiH, a svoje članove pozvati na građanski neposluh ako se ne zaustavi revizija zakona čije je odredbe osporio Ustavni sud Federacije BiH, navodi se u priopćenju koje je u srijedu dostavljeno iz koordinacije udruga Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO). "Ako se što žurnije ne obustavi revizija i ne provede presuda Ustavnog suda FBiH kojom je utvrđeno da postojeći zakon nije u suglasnosti s Ustavom, Koordinacija udruga HVO-a će na području cijele FBiH organizirati prosvjede i svoje članstvo pozvati na građanski neposluh", navodi se u priopćenju. Osporen je dio odredbi Zakona o reviziji branitelja po kojemu je veliki broj bivših hrvatskih stradalnika i branitelja izgubio status i naknade jer revizijski timovi nisu priznavali dokazivanje u upravnom postupku i potvrde s izjavama svjedoka. Po navodima iz ureda predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, od oko 3.000 osoba koje su izgubile status branitelja ili stradalnika oko 80 posto je bivših pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO).
NEW YORK - Ujedinjeni narodi razmatraju mogućnost razmještaja snaga za održanje mira u Maliju, no to će se moći realizirati tek nakon završetka francuske vojne ofenzive i višemjesečnih priprema. UN mora obaviti temeljite pripreme za višegodišinji boravak svojih mirovnih vojnih snaga u Maliju, smatra neimenovani diplomat. "Prvo bi trebao biti odobren jednogodišnji mandat, no vrlo je vjerojatno da se politički problemi između plemena Tuarega i Bamaka neće riješiti u tom vremenskom razdoblju", rekao je. Zamišljeno je da se pod UN-ovom zastavom okupe sve ili dio afričkih vojnih snaga koje čine međunarodnu misiju potpore Maliju - AFISMA, čije je djelovanje odobreno rezolucijom 2085 UN-ova Vijeća sigurnosti u prosincu prošle godine, a dosad je čini 6000 vojnika. No poduzimanje daljnjih koraka bit će potrebna nova rezolucija Vijeća, pristanak afričkih partnera i višetjednu logističku pripremu.
ZAGREB - Filozofski fakultet sveučilišta u Duesseldorfu u utorak je oduzelo titulu njemačkoj ministrici obrazovanja Annette Schavan pošto je istraga pokazala da su dijelovi njezina doktorska rada plagirani, što ona niječe i najavljuje žalbu, a skandal mediji ocjenjuju udarcem njemačkoj kancelarki prije jesenskih izbora. Njemačka oporba zatražila je da Schavan, bliska suradnica kancelarke Angele Merkel, podnese ostavku nakon otkrića da je plagirala svoj doktorski rad iz 1980. Ministričin slučaj dogodio se dvije godine pošto je ostavku podnio tadašnji ministar obrane Karl-Theodor zu Guttenberg zbog plagiranja doktorata na sveučilištu Bayreuth. Guttenberg je bio popularan političar i smatrali su ga mogućim nasljednikom Angele Merkel. "Neću prihvatiti odluku Sveučilišta u Duesseldorfu i podnijet ću protiv njega tužbu", najavila je 57-godišnja Schavan novinarima za posjeta Johannesburgu u Južnoj Africi ne navodeći drugih pojedinosti. Njezin je slučaj tim teže odjeknuo jer je zadužena za obrazovanje.
LONDON - Američka obavještajna agencija CIA u Saudijskoj Arabiji ima tajnu bazu za bespilotne letjelice iz koje tijekom posljednje dvije godine napada uporišta terorista u Jemenu, javlja BBC. Baza je uspostavljena kako bi se izvodili napadi na uporišta i pripadnike al Qaede na Arapskom poluotoku (AQAP). Iz te je baze u rujnu 2011. uzletjela bespilotna letjelica kojem je ubijen jedan od čelnih ljudi AQAP, Anwar al-Awlaki, imam rođen u SAD-u. Američki mediji od tog su napada upoznati s postojanjem baze ali nisu izvještavali o njoj, tvrdi BBC. Visoki američki dužnosnici kažu da bi objavljivanje podataka o bazi moglo ugroziti sadašnje vojne operacije i ugroziti suradnju sa Saudijskom Arabijom na području borbe protiv terorizma. Lokacija same baze nije objavljena a saudijske vlasti suzdržale su se od bilo kakvog komentara. Gradnja baze navodno je počela 2009. nakon katastrofalnog napada krstarećim raketama na ciljeve u Jemenu kada su stradali deseci civila.
DUBAI - Ozloglašeni teheranski tužitelj Saed Mortazavi, poznat kao "Krvnik novinara" zbog mučenja i ubojstava političkih zatvorenika i novinara, pušten je u srijedu iz pritvora, dva dana nakon što je uhićen bez obrazloženja, izvijestila je državna novinska agencija IRNA. Bivši tužitelj, uhićen je nedugo nakon što je njegov politički saveznik, predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, javno optužio obitelj predsjednika parlamenta Alija Laridžanija da pokušava koristiti svoj utjecaj za financijsku dobit. Ured tužitelja nije ponudio nikakvo obrazloženje Mortazavijeva uhićenja, ali njegov tajming sugerira da je povezan s optužbama za korupciju i najnoviji je pokazatelj da je Ahmadinedžad izgubio naklonost najmoćnijeg iranskog čelnika, vrhovnog vođe ajatolaha Ali Khameneija, ocjenjuje Reuters. U srijedu je državna novinska agencija IRNA izvijestila da je Mortazavi pušten iz zatvora, pozivajući se na anonimne izvore.
ZAGREB/MOSKVA - Potpredsjednik ruske vlade Dmitrij Kozak izjavio je u srijedu da se ne slaže sa zaključkom izvješća Human Rights Watcha (HRW) u kojemu se navodi da se masovno krše prava radnika koji rade na izgradnji olimpijskih objekata u Sočiju i istaknuo je da radnička prava "pojačano kontrolira" nekoliko institucija, javljaju ruski mediji. "Nije bilo velikog broja žalbi, da je bilo znao bih za njih", rekao je Kozak. Međutim, priznao je da je moglo biti pojedinačnih slučajeva kršenja radničkih prava s obzirom na broj angažiranih radnika i tvrtki. On je ustvrdio da "nitko nije na silu dovodio radnike u Soči, došli su svojevoljno u potrazi za poslom" i pritom su "svima bili unaprijed poznati svi uvjeti rada". Po njegovim podacima, na izgradnji 800 objekata za Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. radi 96.000 radnika i oko 500 građevinskih tvrtki. "Radnici migranti koji rade na izgradnji olimpijskih objekata i infrastrukture u Sočiju, izvještavali su o slučajevima nesklapanja ugovora o radu, neisplati plaće u dogovorenom iznosu, kao i zahtjevima za prekovremenim radom", navodi HRW.
ATENA - Nakon zaposlenika podzemnih željeznica, grčka vlada je primorala u srijedu mornare štrajkaše da osiguraju opsluživanje otoka i pokazala volju da krene pod svaku cijenu s teškim reformama koje zahtijevaju vjerovnici, euro zona i MMF. Prije zore u srijedu ujutro interventna policija rasporedila se u Pireju, velikoj luci koja opslužuje Atenu, kako bi ispratila povratak na posao štrajkaša. Prvi trajekti tada su krenuli nakon tjedan dana u doku zbog štrajka pokrenutog na poziv sindikata mornara PNO. "Čekam u Ateni već tjedan dana na brod, zrakoplovi su puni", kazao je zadovoljan talijanski putnik Zeppo Varardi (52).