U ponedjeljak ujutro o tome će inače formalno odlučivati kolegij predsjedavajućeg parlamenta Jakoba Presečnika nakon što se održi sjednica vanjskopolitičkog odbora, a sve iza zatvorenih vrata.
Prijedlog da o podnesku umjesto vlade odlučuje parlament, s kojim je vlada izašla u petak na svojoj sjednici, premijer Janez Janša obrazložio je potrebom postizanja političkog konsenzusa oko "manjih izmjena" u tekstu podneska koji se odnosi na definiranje predmeta graničnog spora. Navodno bi u prijedlog te definicije koju su dali stručnjaci za međunarodno pravo trebalo unijeti neke elemente iz "ambicioznijeg" iznošenja graničnih zahtjeva koje za arbitražu predlažu koparski odvjetnik Danijel Starman i nekadašnji predsjednik Slovenske pučke stranke (SLS) Marijan Podobnik sa svojom udrugom "Zavod 25. lipnja 1991".
Osim oporbene stranke Pozitivna Slovenija (PS), koja se protivi Janšinu zahtjevu da se u zadnji trenutak sa vlade na parlament prebaci odgovornost za izmjene u arbitražnim dokumentima jer smatra da bi slovenska strana mogla doživjeti blamažu, ostale parlamentarne stranke se više-manje suzdržavaju od komentara.
Ljubljanski tjednik "Mladina" tvrdi da sadašnji premijer, koji se svojedobno protivio arbitražnom sporazumu, potezom da odgovornost za podnesak prebaci na parlament želi "ocrniti" prijašnju vladu koju je vodio sadašnji predsjednik Borut Pahor. Pahor je taj arbitražni sporazum, nakon što je njime izbjegnuto stalno prepiranje o granici i deblokirani hrvatski pristupni pregovori, često spominjao kao najveći vanjskopolitički uspjeh svoje vlade.
Međutim, tjednik "Demokracija" blizak Janši tvrdi u svom komentaru da je manevar sadašnjeg premijera s tekstom podneska možda zadnja prilika da Slovenija dobije "pravednu granicu u Istri". "Možemo se samo nadati da sadašnji premijer Janez Janša nema vezane ruke i da Slovenija na kraju neće dobiti manje od onoga što joj je nudio davno pokopani sporazum Drnovšek-Račan", navodi ljubljanska "Demokracija".
Tjednik piše da je stanje na republičkoj granici 25. lipnja 1991., kad su obje zemlje proglasile nezavisnost, bilo "neodređeno", da se u komunističkoj Jugoslaviji granica pravila na štetu Slovenije i bez uvažavanja gubitaka teritorija Slovenije oko Trsta nakon razgraničenja Italije i Jugoslavije i da je Hrvatska mijenjala stanje na granici jer je bila "agresivnija", te da bi te povijesne i druge "nepravde" trebalo korigirati.