Materijal na kojemu su stručnjaci radili godinu dana i za koji je zaduženo ministarstvo vanjskih poslova postao je politički upitan, premda se to što ga vlada na svoje zadnje dvije sjednice mimo očekivanja nije potvrdila tumače različitim pogledima stručnjaka, tvrdi list.
Na izjavu premijera Janeza Janše koji nije zadovoljan podneskom pa je u četvrtak rekao da će o podnesku morati odlučiti parlament, a ne vlada, jer je riječ graničnoj arbitraži koja će za Sloveniju imati dalekosežne povijesne posljedice, negativno je reagirao slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec. Erjavec tvrdi da nema ništa protiv premijerova prijedlog da se parlament sastane i o tome raspravlja na sjednici koja će biti zatvorena za javnost, ali da će se pokazati kako je podnesak dobro sastavljen i da je Slovenija za arbitražu dobro pripremljena te da nisu točne Janšine ocjene kako je pozicija Slovenije prema graničnom prijeporu u podnesku slabo predstavljena.
Alternativne, maksimalističke prijedloge prema kojima bi Slovenija u svom podnesku trebala kao sporne sektore granice predstaviti na primjer granicu na Dragonji, te zahtijevati da granica na kopnu ide do rta Savudrije (kako je ovog tjedna, pozivajući se na neslužbene izvore iz vlade, navelo ljubljansko "Delo") Erjavec nije želio komentirati, ali ih smatra neralnima, navodi u petak "Dnevnik".
"To nije realno, arbitraža je pravni postupak u kojemu će trebati odrediti kopnenu granicu u skladu s međunarodnim pravom, dokumentima, te u skladu s time tko je na kojem području izvršavao ovlasti. Postupak arbitraže nisu pregovori", rekao je Erjavec, dodavši da je pred Arbitražnim sudom važna i taktika u argumentaciji, alio da podržava podnesak i definiciju predmeta graničnog spora za koji se založila većina članova stručne komisije.
Slovenski stručnjak za međunarodno pravo i nekadašnji ministar prometa Marko Pavliha izjavio je za "Dnevnik" kako je šteta da se pokazalo kako u Sloveniji pred početak arbitražnog postupka postoje političke razlike u pogledu definiranja graničnog prijepora, ali je dodao da se zapravo radi o tome kojoj se doktrini, odnosno taktici na Arbitražnom sudu, koji će riješiti granični prijepor, prikloniti.
Pavliha je rekao da polemika o tome je li pripremljeni podnesak dobar ili ne pokazuje razliku između pristupa umjerenih, koji misle da na arbitraži treba argumentirati samo ono što se nedvojbeno može dokazati dokumenata i pravno utemeljiti, i drugih koji su "odvažniji" i misle da bi u arbitraži trebalo istaknuti "veće zahtjeve".
Pavliha je član Strateškog vijeća slovenskog ministarstva vanjskih poslova koje je također uključeno u rad na dokumentima za arbitražu, ali tvrdi da je podnesak i materijale dobio samo na uvid, te da sadržaj zbog njegove povjerljivosti ne želi komentirati.
"Dnevnik" podsjeća da je maksimalistički pristup graničnom prijeporu s Hrvatskom sadržan u tzv. "Bijeloj knjizi", koju je u vrijeme prve Janšine vlade 2006. godine bila pripremila skupina stručnjaka i povjesničara koje je vodio tadašnji ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. U tom je dokumentu kao predmet graničnog spora među ostalim navedeno i područje južno od granične rijeke Dragonje, odnosno kanala Svetog Odorika, sa zaseocima Mlini, Škrile, Bužini i Škodelin, ukupne površine 113 hektara.
Poznata su i neslužbena stajališta nekih slovenskih stranaka i udruga iz tog vremena koje su predlagale promjenu kopnene granice s Hrvatskom, osobito u Istri. Pri tome su neke u slovenski teritorij uključivali cijeli Piranski zaljev, neki i Savudriju, dok su drugi išli čak i dalje - sve do rijeke Mirne, podsjeća "Dnevnik".