"U 11 kosturnica je između tri i četiri tisuće vreća s posmrtnim ostacima", kazao je Jurišić dodajući kako je samo 2012. za čuvanje tih posmrtnih ostataka izdvojeno više od 400 tisuća eura.
U INO-u su planirali provesti reviziju kako bi se identificirali posmrtni ostaci u slučajevima u kojima je to moguće, a ostali na propisan način pokopali uz oznaku N.N. ili na drugi odgovarajući način, primjerice u slučaju tijela za koja je utvrđeno da su iz razdoblja 2. svjetskog rata, koji su u nekim slučajevima nehotice ekshumirani.
"Vjerujemo da bi u procesu revizije mogli utvrditi identitet između 150 i 200 posmrtnih ostataka odnosno utvrditi sudbinu tolikog broja osoba koje se i sada vode kao nestale", kazao je Jurišić.
Riječ je o slučajevima u kojima je identitet moguće utvrditi na temelju ranije uzetih DNK uzoraka koji se redovito prikupljaju od 2001. godine, a taj bi se uzorak pri reviziji uzeo iz onih posmrtnih ostataka kod kojih to nije do sada učinjeno, što bi također ubrzalo proces identifikacije.
Problem je u tome što INO za provedbu tog posla nema potrebnih sredstava ali ni potpore drugih tijela, posebice tužiteljstava jer bi u reviziji, uz vještaka medicinske struke, trebali sudjelovati i tužitelji. U tužiteljstvima se pak, kaže Jurišić, opravdavaju time da nemaju dovoljno ljudi za takav posao niti potreban novac.
"Stoga se već dvije godine nismo pomaknuli s mrtve točke", ističe Jurišić dodajući kako za svo ovo vrijeme više zanimanja za rješavanje tog problema pokazuju Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) i veleposlanstva zapadnih zemalja nego domaće vlasti.
Bosnu i Hercegovinu su još u lipnju 2010. godine posjetili članovi radne skupine Ujedinjenih naroda za prisilne nestanke (WGEID) i dali tom prilikom niz preporuka domaćim vlastima ne bi li se ubrzao proces rješavanja sudbine nestalih tijekom posljednjeg rata. Obveza domaćih vlasti bila je očitovati se u roku od 90 dana o tim preporukama.
"Koliko ja znam, do sada ništa nije učinjeno", kaže Jurišić dodajući kako je očevidno da problem nestalih do sada nije bio prioritet niti jednoj vlasti u BiH.
No zato je vlada Velike Britanije izdvojila 100 tisuća funti ne bi li se u ovoj godini dovršio projekt središnje evidencije nestalih (CEN). Riječ je o iznimno važnom projektu, navodi Jurišić, podsjećajući kako je INO, kada je utemeljen, naslijedio različite baze podataka o nestalima koje su sadržavale čak 117 tisuća imena. Nakon pročišćavanja tih baza došlo se do 34.964 imena osoba prijavljenih kao nestale, a do sada je provjerama potvrđeno kako u kategoriju nestalih doista spada njih 10.870.
Cilj je do kraja godine objaviti cjelovit popis u kojemu će se po imenu i prezimenu i svim drugim odrednicama točno znati tko je doista nestao tijekom rata u BiH. Jurišić je istaknuo kako je to iznimno važno jer će objavom tog popisa nestati mogućnost manipuliranja nestalima i politiziranja tog problema.
Forenzički su timovi u BiH od 1996. godine ekshumirali više od 23 tisuće posmrtnih ostataka, a službeno se u ovom trenutku nestalima vodi 8.430 osoba, no i taj podatak valja uzeti s rezervom, smatra Jurišić dodajući kako je u sadašnjim okolnostima nemoguće prognozirati koliko će još potrajati rješavanje sudbine svih nestalih u BiH.
"Iz godine u godinu ekshumiramo sve manje ostataka jer nemamo informacija o masovnim grobnicama", kaže Jurišić dodajući kako se tek 10 posto informacija koje o skrivenim grobnicama dobije INO provjerama na terenu pokažu točnima. Tako je, primjerice, u 2010. godini ekshumirano 870 posmrtnih ostataka, u 2011. njih 447 a u 2012. tek 212. Problem je u tome što ubojice i nalogodavci kriju informacije o grobnicama, čak i na suđenjima, ali i u tome što su nedostupni podaci iz brojnih arhiva regije.
Jurišić ističe da bi zbog toga regionalna suradnja mogla biti od opće koristi. Po njegovim riječima, s Hrvatskom već "99 posto" usuglašen poseban protokol o suradnji u rješavanju problema nestalih i sada je na vladama dvije zemlje da to i finaliziraju. Sličan protokol BiH planira potpisati i sa Srbijom.
Jurišić ističe kako, za razliku od BiH, vlasti u Hrvatskoj rješavanje problema nestalih smatraju apsolutnim prioritetom i u tome daju svu potrebnu potporu. "I predsjednik Ivo Josipović je kazao kako za sve može manjkati novaca, ali za to ne", podsjeća Jurišić konstatirajući sa žaljenjem kako su vlasti u BiH daleko od takva pristupa.