Protukorupcijsko povjerenstvo prošlog je tjedna u svome završnom izvješću o stanju imovine Janše i ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića zaključilo da su oni "sustavno i višekratno" kršili zakon o suzbijanju korupcije i integritetu državnih dužnosnika. Prema izvješću, ta dva političara nisu mogla pojasniti razliku između svojih prijavljenih dohodaka i stvarnog stanja imovine i financijskih sredstava, što obojica niječu.
Iako nije riječ o kriminalističkom nalazu niti sudskoj presudi, nego zaključku državnog tijela zaduženog za provjeru imovinskih kartica dužnosnika, kompromitirajuće izvješće dovelo je do zahtjeva za Janšinom i Jankovićevom ostavkom sa svih dužnosti iz moralnih razloga, te tako izazvalo političku krizu.
Na izvješće nije moguća žalba, ali pojedini pravnici upozorili su da bi ga Janša i Janković, bez obzira na moguće ostavke, mogli pokušati osporiti u upravnom postupku.
Slovenski mediji većinom ocjenjuju da se Janša neće odlučiti na ostavku, nego će pričekati hoće li tri stranke napustiti koaliciju kako najavljuju. Vlada bi onda mogla nastavila raditi kao manjinska, iako bi bila vrlo labilna.
Prema slovenskome ustavu, o ostavci vlade i njezina predsjednika parlament može glasovati samo na njihov zahtjev.
U suprotnom, za krizne situacije ustav predviđa i institut "konstruktivnog nepovjerenja" vladi. Riječ je o mogućnosti da neka nova većina predloži svoga protukandidata za predsjednika vlade. U slučaju da takav kandidat na tajnom glasovanju dobije natpolovičnu većinu glasova svih zastupnika, to automatski znači izglasavanje nepovjerenja i odlazak dotadašnjeg premijera.
Takav se rasplet u Sloveniji do sada dogodio samo jednom, u proljeće 1992. godine, kada je raspala koalicija koju je vodio tadašnji predsjednik vlade Alojz Peterle, kojega je naslijedio Janez Drnovšek.