Crobex indeks bio je oko podneva na dobitku 0,25 posto, na 1.697 bodova, a Crobex10 0,1 posto, na 948 bodova.
Redovni promet iznosio je do podneva 13,6 milijuna kuna, što je dvostruko više nego jučer u ovo doba.
Relativno visok promet zahvaljuje se dionici Leda, kojom je do podneva ostvareno 9,2 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena porasla za 2,2 posto, na 7.745 kuna.
Danas je zatvorena knjiga upisa novih redovnih dionica, kojima Ledo želi povećati temeljni kapital sa sadašnjih 83,6 milijuna na najviše 119,3 milijuna kuna.
Uprava Leda odlučila je da će konačna cijena jedne nove redovne dionice, pojedinačne nominalne vrijednosti od 380 kuna, a koja se izdaje u postupku povećanja temeljnog kapitala, iznositi 8.000 kuna.
Na listu milijunašica, s prometom od 1,8 milijuna kuna, uvrstila se još samo dionica Erste&Steiermaerkische banke. Cijena joj je pritom porasla gotovo 1 posto, na 99 kuna.
Prometi ostalim dionicama znatno su manji od milijun kuna.
„Nakon oštrog pada cijena dionica u ponedjeljak, a potom jučerašnjeg blagog oporavka, na tržištu danas vlada neodlučnost. Očito je da se čekaju nove vijesti koje bi mogle pokrenuti tržište u jednom ili drugom smjeru“, ističe Siniša Gašparević, investicijski savjetnik u Sektoru riznice i investicijskog bankarstva banke Splitsko-dalmatinske.
S obzirom da se bliže božićni blagdani, ni idućih se dana ne očekuju znatnije promjene na tržištu.
„I idućih dana očekujem mirno trgovanje, pa Crobex do kraja godine vjerojatno neće osjetnije porasti, no na temelju tehničke analize i nekih drugih čimbenika, u idućih nekoliko mjeseci Crobex bi mogao dosegnuti 1.830 bodova. Riječju, očekujem da će iduća godina biti bolja od ove u kojoj je Crobex jedan od najvećih gubitnika među svjetskim burzovnim indeksima“, kaže Gašparević.
S obzirom na buru koja je zavladala u Hrvatskoj, nakon što je Standard & Poor's prošloga petka smanjio kreditni rejting zemlje, Gašparević smatra da se vlasti ne trebaju pokolebati.
„Nakon bure sa smanjenjem kreditnog rejtinga, analizirali smo nova izdanja državnih obveznica na svjetskim tržištima, pa se pokazalo, primjerice, da je Maroko izdao 10-godišnje obveznice po kamati od svega 4,25 posto, a 30-godišnje po 5,5 posto. S obzirom na ublažavanje dužničke krize u eurozoni i dugogodišnju labavu monetarnu politiku najvećih središnjih banaka u svijetu, kamate su toliko niske da je sada zapravo dobar trenutak za izdavanje obveznica na inozemnim tržištima. To ne bi bilo lagano, no Hrvatska iduće godine ulazi u Europsku uniju, što umanjuje rizike“, kaže Gašparević.
A na svjetskim burzama vlada dobro raspoloženje jer je ojačala nada da će u Washingtonu republikanci i demokrati na vrijeme postići dogovor o smanjenju američkog proračuna kako bi se izbjegla 'fiskalna litica'.
Oko podneva su londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili u plusu između 0,3 i 0,7 posto.